Prilog o višejezičnosti socijalista u Kasnohabsburškoj Rijeci
Rad donosi podatke o Samueleu Mayländeru (1866. – 1925.), socijalističkom vođi kasnohabsburške Rijeke i njegovoj obitelji. Mayländeri su bili podrijetlom židovi iz jugozapadne Ugarske, doseljeni u Rijeku krajem 19. stoljeća. Doseljeni Mayländeri uspješno se integriraju i asimiliraju u riječko i sjevernojadransko građansko društvu, neki udajom za pripadnike građanskih obitelji i obraćenjem na katoličku vjeroispovijest, a drugi uspješnim poslovnim karijerama. Zbog pomanjkanja primarne građe teško je dati odgovor na jezične prakse među pripadnicima obitelji. Ipak, iz objavljenih nekrologa u riječkim novinama, dokumentacije iz gimnazijskih dana i bračnih veza može se zaključiti kako je obitelj bila višejezična. Istraživanje je biografije samoga Samuelea Mayländera problematično jer, također, ne posjedujemo građu iz koje možemo neposredno razabrati njegove političke, nacionalne ili vjerske preferencije. Svakako, Samuele Mayländer bio je socijalističkoga opredjeljenja, kasnije i prvi predsjednik Komunističke partije Rijeka, ali i ličnost koja je bila pod utjecajem dominante riječke talijanske kulturne paradigme. Studij medicine u Beču, javna angažiranost i politička aktivnost ukazuju na Mayländerova opredjeljenja, ali, kao i ugarsko židovsko obiteljsko podrijetlo, i na njegovu višejezičnost. Na kraju, rad prati biografske podatke o Pavlu Kirchenknopfu, metalurškom radniku rodom iz Ugarske, koji početkom 20. stoljeća doseljava u Pulu i kasnije s obitelji u Rijeku. U Rijeci je Pavle Kirchenknopf označen kao socijalistički, odnosno komunistički aktivist i takvim zapamćen od lokalne historiografije. Biografija Pavla Kirchenknopfa korisna je za propitkivanje spoznaja o osobama radničkoga podrijetla i pitanja njihovih jezičnih praksi. Po sporadičnoj građi, iz matičnih knjiga rođenih u Puli i migracijama Kirchenknopfa, može se pretpostaviti kako se obitelj služila s više jezika. Zaključno, rad ukazuje kako pored pitanja višejezičnosti, socijalne i ekonomske teškoće trebaju biti uzete u obzir u društvenim i kulturnim povijestima sjevernoga Jadrana u kasnohabsburškom razdoblju, teškoće koje ostaju u pozadini idealiziranjem višejezičnoga habsburškog svijeta.
