scholarly journals Karakteristični zadarskootočni toponimi

2018 ◽  
Vol 32 (22-23) ◽  
Author(s):  
Vladimir Skračić

Na temelju prikupljene toponomastičke građe s trinaest zadarskih otoka vanjskog i unutrašnjeg niza, autor pokušava izlučiti najfrekventnije semantizme, tako da između 5.000 pobilježenih likova uzima u obzir samo one koji su zasvjedočeni na tri otoka i više. Ovo se čini dovoljnim brojem potvrda za uopćavanje dijela toponomastičkih karakteristika skupine. Izabranim postupkom izolirano je 165 jedinica za analizu. U obzir su uzeti samo polazni (temeljni) semantizmi, bez. determinanata. Analizirajući tako dobiveni korpus autor pokazuje da more, iako sudbinski utječe na život otočana, nema ono mjesto u toponimijskim potvrdama koje bi se moglo očekivati - barem kada je riječ о kvantiteti potvrda, i da motivaciju imenodavaca češće pokreću inherentna i lako uočljiva svojstva referenata, a manje neki drugi mogući razlog (obavljanje neke djelatnosti, npr.). Razvidno je da je u takvoj situaciji kopneni dio otoka u značajnoj prednosti. Postoji čvrsta veza između jezične i socio-gospodarske određenosti stanovništva i distribucije toponimskih likova. Ta se veza iskazuje na različite načine. Veliki broj i velika okurencija toponima vezanih za poljodjelstvo nedvosmisleno upućuju na dominantni interes otočnog stanovništva za ovu djelatnost, a slaba zastupljenost hrvatskih leksema pod morem i na obalnoj crti, pokazuje da im je ono dugi niz stoljeća bilo velikom i prijetećom nepoznanicom. No, s druge strane, aloglotski jezični utjecaji i toponimijska grada na obali i pod morem pokazuju da je upravo taj dio litorala i akvatorija predstavljao najznačajnije mjesto u životu romanskog stanovništva, prije i nakon dolaska Hrvata na otoke. Rezimirajući distribuciju izabranim postupkom dobivene toponimijske građe moglo bi se za zadarske otoke gotovo postaviti pravilo: većina toponimskih likova je hrvatske jezične provenijencije, toponimi se nalaze na otočnom kopnu i vezani su za poljoprivredu. Manjina toponimskih likova je aloglotske provenijencije (najčešće romanske), imaju veliku okurenciju, potvrđeni su na obali ili u podmorju i stoje u svezi s ribarstvom i pomorstvom.

Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document