Sekuritizacija bolesti COVID‑19 i sekuritizacijska dilema u Hrvatskoj

Cilj rada je istražiti na koji je način bolest COVID‑19 konstruirana kao sigurnosna prijetnja u Hrvatskoj i jesu li se sekuritizacijski akteri našli pred sekuritizacijskom dilemom. Sekuritizacijska dilema nastaje kad sekuritizacijski akter uvođenjem izvanrednih mjera nastoji zaštititi određeni referentni objekt, što izravno utječe na ugrožavanje drugog referentnog objekta. Uz predstavljanje osnovnih postavki teorije sekuritizacije i detektiranja elemenata sekuritizacije bolesti COVID‑19 u Hrvatskoj, rad se fokusira na uvođenje i ukidanje restriktivnih mjera kojima su sekuritizacijski akteri naizmjenično štitili različite referentne objekte. Istraživanje je pokazalo da su sekuritizacijski akteri u RH koristili balansirani pristup između zaštite zdravlja građana i zaštite gospodarstva kao različitih referentnih objekata.