Euroskepticizam mladih u Hrvatskoj

Financijska kriza iz 2009. godine koja je rezultirala ekonomskom divergencijom zemalja članica europodručja potaknula je rast euroskepticizma diljem Europske unije. S očekivanim ulaskom Hrvatske u europodručje ponovno se aktualiziralo pitanje troškova i koristi europskih integracija. Glavni cilj rada je istražiti euroskepticizam mladih u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 405 mladih. Analiza je provedena korištenjem logističke regresije. Zavisna varijabla u modelu je binomna varijabla koja opisuje odgovor ispitanika na pitanje podržavaju li ili ne euro kao službenu valutu u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su značajne odrednice euroskepticizma mladih u isključivi nacionalni identitet i ekonomska očekivanja. S jedne strane, ulazak Hrvatske u europodručje dijelom je u suprotnosti s osjećajem privrženosti vlastitoj državi u kontekstu isključivog nacionalnog identiteta. Drugim riječima, mladi koji ne smatraju europski identitet dijelom vlastitog identiteta priklonit će se euroskepticizmu. Druga značajna odrednica euroskepticizma mladih su ekonomska očekivanja, odnosno njihova procjena prednosti i nedostataka pridruživanja europodručju. Drugim riječima, mladi formiraju mišljenje o euru na individualnim i društvenim ekonomskim troškovima eura kao službene valute, pa će oni koji očekuju više štete nego koristi, biti skloniji euroskepticizmu. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju odrednica euroskepticizma mladih u Hrvatskoj te mogu biti poticaj da se dodatno otvori medijski i društveni prostor za artikulaciju argumenata o koristima, ali i troškovima budućeg članstva Hrvatske u Ekonomskoj i monetarnoj uniji.