Specific Features of Luxury Products Branding

In this modern world characterized by rapid change, the role of marketing is increasingly important. Developing a brand is one way in which a competitive advantage can be achieved. The work defines the concept of luxury through the prism of marketing, shows the specifics of marketing in the luxury products market and the key factors that influence the demand for luxury products. The paper found that the key to success is to effectively create a market strategy whose main goal is to create a strong and emotional long-term relationship between the brand and the consumer. Also, the new trend of "abundant rarity" has led companies in the luxury goods sector to strive to strike an optimal balance between exclusivity and affordability.

Kazneno djelo sprječavanja dokazivanja

Propisivanje kaznenog djela sprječavanja dokazivanja u čl. 306. Kaznenog zakona ima za cilj moguće počinitelje odvratiti od radnji sprječavanja dokazivanja odnosno kazniti radi sprječavanja i otežavanja dokazivanja u sudskim i drugim postupcima jer se takvim radnjama otežava i usporava donošenje pravilne i pravovremene odluke. Ovo kazneno djelo ima tri oblika. Prvim oblikom kažnjava se svaka osoba koja prema pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vještaku u nekom službenom postupku uporabi silu, prijetnju ili drugi oblik prisile, ili nudi, obeća ili dade dar ili kakvu drugu korist, s ciljem da ga navede na davanje lažnog iskaza ili da spriječi ili oteža dokazivanje. Drugi oblik čini se skrivanjem, oštećenjem ili uništenjem predmeta ili isprave koji služe dokazivanju ili krivotvorenjem dokaza u postupku pred nadležnim tijelom ili predočenjem krivotvorine kao dokaza u postupku. Ovaj oblik djela može se počiniti samo u postupku pred sudom, a ne prije nego je postupak započet. Treći oblik čini tko ukloni, uništi, pomakne granični kamen, zemljomjerski znak ili drugi znak o vlasništvu ili lažno postavi takav znak. Ovo djelo može počiniti svaka osoba. Zakon za sva tri oblika djela navodi „s ciljem“ iz čega proizlazi da se djelo može počiniti samo s izravnom namjerom.

Euroskepticizam mladih u Hrvatskoj

Financijska kriza iz 2009. godine koja je rezultirala ekonomskom divergencijom zemalja članica europodručja potaknula je rast euroskepticizma diljem Europske unije. S očekivanim ulaskom Hrvatske u europodručje ponovno se aktualiziralo pitanje troškova i koristi europskih integracija. Glavni cilj rada je istražiti euroskepticizam mladih u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 405 mladih. Analiza je provedena korištenjem logističke regresije. Zavisna varijabla u modelu je binomna varijabla koja opisuje odgovor ispitanika na pitanje podržavaju li ili ne euro kao službenu valutu u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su značajne odrednice euroskepticizma mladih u isključivi nacionalni identitet i ekonomska očekivanja. S jedne strane, ulazak Hrvatske u europodručje dijelom je u suprotnosti s osjećajem privrženosti vlastitoj državi u kontekstu isključivog nacionalnog identiteta. Drugim riječima, mladi koji ne smatraju europski identitet dijelom vlastitog identiteta priklonit će se euroskepticizmu. Druga značajna odrednica euroskepticizma mladih su ekonomska očekivanja, odnosno njihova procjena prednosti i nedostataka pridruživanja europodručju. Drugim riječima, mladi formiraju mišljenje o euru na individualnim i društvenim ekonomskim troškovima eura kao službene valute, pa će oni koji očekuju više štete nego koristi, biti skloniji euroskepticizmu. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju odrednica euroskepticizma mladih u Hrvatskoj te mogu biti poticaj da se dodatno otvori medijski i društveni prostor za artikulaciju argumenata o koristima, ali i troškovima budućeg članstva Hrvatske u Ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Pravni položaj izlučnih vjerovnika u predstečajnom i stečajnom postupku

U ovom radu se daje prikaz izlučnih prava i pravnog položaja izlučnih vjerovnika u predstečajnom i stečajnom postupku. U radu je posebna pozornost posvećena razmatranju predmeta izlučnog prava i pravnoj osnovi za izlučenje predmeta iz stečajne mase, a također se raspravlja i o tome što je bitno za ostvarenje izlučnog prava, o naknadi za izlučna prava i o pravnom položaju izlučnih vjerovnika u slučaju prodaje imovine dužnika kao cjeline.

Razvoj pametnih gradova u Republici Hrvatskoj

Pametan grad trebao bi osigurati urbano okruženje koje stanovnicima pruža visoku kvalitetu života, a istovremeno generira gospodarski rast.. Pametni gradovi danas nisu samo globalni trend, nego postaju potreba. Uspjeh pametnog grada zahtijeva suradnju s građanskim vlastima obzirom da je koordinacija između različitih razina vlasti često najveći izazov za pametne gradove. Budućnost gradova leži u spajanju novih tehnologija sa postojećom infrastrukturom radi rješavanja opipljivih, hitnih pitanja kao što su održivost okoliša i gospodarske mogućnosti. Uspješni pametni gradovi izgradit će snažnu, fleksibilnu, digitalnu infrastrukturu koja integrira novu tehnologiju u postojeću strukturu. U ovome se radu istražuje koncept pametnoga grada i njegovi elementi, kao i trendovi u primjeni koncepta pametnih gradova na području Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju da je primjena koncepta pametnih gradova prepoznata te su se pojedini hrvatski gradovi već uključili u proces implementacije određenih komponenti pametnih gradova.

Biciklistički turizam u Šibensko-kninskoj županiji

Biciklistički ili Ciklo turizam spada u rastuće oblike turističkih aktivnosti. Glavni motiv putovanja turista biciklista je aktivno ili pasivno sudjelovanje u biciklizmu, a dodatni motivi koji utječu na potražnju su sudjelovanje u natjecateljskom biciklizmu i promatranje biciklističkih događanja. Biciklističke ture postaju sve popularnije u europskim zemljama i ekonomski doprinos biciklističkih turista osigurao je da biciklistički turizam ima značajno mjesto u prihodu od turizma. Turisti na biciklima mogu predstavljati idealno turističko tržište za ruralna i periferna područja kojima često nedostaje velika ponuda turističke infrastrukture. Biciklistički turizam nudi posebne mogućnosti za seoska i ruralna područja gdje ovakav oblik turizma može stvoriti i/ili zadržati radna mjesta i obogatiti turističku ponudu. Atraktivan i raznolik prirodni okoliš, bogata kulturno-povijesna baština, povoljna klima, blizina velikih tržišta, dobra prometna povezanost, slabo korištene makadamske ceste i šumski putovi neopterećeni velikom pješačko-planinarskom potražnjom, pružaju Republici Hrvatskoj i Šibensko-kninskoj županiji brojne prednosti za razvoj ovog oblika turizma.

Značajke tržišta automobila s posebnim osvrtom na tržište električnih vozila

Od izuma automobila automobilska industrija generator je brojnih tehnoloških unaprjeđenja koja se, uslijed nužnog praćenja smjernica za zaštitu okoliša i ograničenih energetskih resursa, sve više okreću električnoj energiji. U tom smislu električni automobili predstavljaju važan segment promatranog tržišta, a s vremenom se očekuje i potpuno usmjeravanje proizvodnih aktera prema ovoj vrsti vozila. Slijedom navedenog, u radu se istražuju značajke automobilskog tržišta s posebnim naglaskom na tržište električnih automobila. Rezultati istraživanja za razdoblje od 2010. do 2020. temeljeni na podacima sa stranica Companies market cap te Statista pokazuju da vrijednost cijene dionica poduzeća na promatranom tržištu nije u svakoj promatranoj godini povezana s brojem prodanih automobila, što je analizirano Pearsonovim koeficijentom korelacije. No, promatranjem Herfindahl-Hirschmanovog indeksa te koncentracijskog omjera (CR4) izračunatih na temelju podataka sa stranice Knoema evidentno je da tržišna utakmica prisiljava najznačajnije sudionike na tržištu automobila s unutarnjim izgaranjem na brzo restrukturiranje i fokusiranje na električne automobile kako ne bi izgubili postojeći tržišni udio. Naposljetku, regresijskom analizom provedenom na podacima prikupljenim sa stanice International Energy Agency dokazuje se da je cijena baterije po kilovat satu jedan od važnih čimbenika u razvoju industrije električnih automobila, dok deskriptivna analiza pruža detaljan uvid u dodatne varijable koje determiniraju razinu prodaje električnih automobila.

Utjecaj korona pandemije na (ne)stabilnost radnih mjesta u Istočnoj Hrvatskoj

Korona pandemija pretvorila se u globalnu ekonomsku krizu, dovodeći u opasnost prije svega zdravlje, prihode milijuna ljudi diljem svijeta te radna mjesta. Svrha rada je razumijevanje utjecaja korona pandemije na stabilnost radnih mjesta. Cilj rada je analizirati utjecaj korona pandemije na stabilnost radnih mjesta u pet županija Istočne Hrvatske. U istraživanje je uključena analiza anketnog upitnika koji su popunila 615 ispitanika iz 5 županija Istočne Hrvatske te prikupljenih statističkih podataka i relevantne stručne literature. Ograničenje rada je činjenica da pandemija još uvijek traje, a dostupni podaci su još uvijek ograničeni. Prema rezultatima istraživanja, anketirani ispitanici smatraju da korona pandemija ima veliki utjecaj na nestabilnost radnih mjesta u Istočnoj Hrvatskoj.

Nejednakost spolova u pristupu bankarskim kreditima

Ovaj rad istražuje da li postoje razlike u odobravanju bankarskih kredita poduzetnicima i poduzetnicama te razlike između poduzetnika i poduzetnica u postupku traženja bankarskog kredita. Studija se temelji na kvalitativnom preliminarnom istraživanju među malim poduzećima na prostoru Hrvatske, koja su zatražila bankarski kredit, neovisno o tome da li je kreditni zahtjev bio odobren ili odbijen. Rezultati studije pokazuju da nema diskriminacije po spolu u pristupu bankarskim kreditima. Isto tako, nisu zabilježene razlike u uvjetima kreditiranja za poduzetnike i poduzetnice. Problem bankarske averzije prema riziku te slijedom toga, sklonost financiranju malih poduzeća, je prevladan ulogom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Model suradnje između banaka i HBOR je značajno potaknuo kreditiranje poduzetnica. Konačno, rezultati pokazuju da poduzetnice značajnije sudjeluju u programima potpore i edukacije, u usporedbi sa poduzetnicima.

Neverbalna komunikacija kao alat uvjeravanja u javnom nastupu

U svakodnevnoj komunikaciji, svjesno ili nesvjesno, koristimo se neverbalnom komunikacijom kako bismo prenijeli poruku sugovorniku na što efektivniji način, izrazili emocije, dojmove ili ga uvjerili u vlastite stavove. Neverbalna komunikacija podrazumijeva kontakt očima, izraz lica, stav i položaj tijela, gestikulaciju rukama, ton glasa kao i dodir. Osobni izgled također spada u jednu vrstu neverbalne komunikacije. Stil odijevanja ostavlja dojam na sugovornike koji može imati veliki utjecaj na cjelokupno izlaganje. Javni govor podrazumijeva izlaganje određenih informacija većoj skupini slušatelja. Takvo izlaganje može biti pripremljeno, nepripremljeno, formalno, neformalno, spontano ili pak strukturirano. Kod javnog govora osim verbalnih veliki značaj imaju i neverbalni parametri izlaganja. Oni predstavljaju ključan alat korišten kako bi, ne samo uvjerili slušatelje u pouzdanost i ispravnost onoga što se govori, već kako bi pridobili njihovu pažnju sa ciljem da interes slušatelja ostane prisutan tijekom cijelog izlaganja. Iz navedenog razloga neverbalna komunikacija je izuzetno bitna kao predmet izučavanja u sklopu tematike javnog nastupa. Ukupna neverbalna komunikacija kao i govorne sposobnosti mogu se vježbanjem usavršiti. Korištenjem različitih tehnika uvjeravanja moguće je utjecati na slušatelje i približiti im stavove i poruku koja im se pokušava prenijeti. Ovim radom nastojao se istražiti utjecaj neverbalne komunikacije kao alata uvjeravanja u javnom nastupu. U radu se analizira kakav i koliki utjecaj ima neverbalno izražavanje na cjelokupni dojam o govorniku. Empirijski dio rada temelji se na analizi mišljenja i stavova ispitanika prikupljenih anketom o neverbalnoj komunikaciji. Rezultati dobiveni obradom anketnog upitnika ukazuju kako neverbalno izražavanje ima znatan utjecaj na cjelokupni dojam o osobi koja javnim govorom prenosi određenu poruku. Stečeni dojam u konačnici može ostaviti generalno negativan ili pozitivan stav o govorniku te se potvrdila činjenica kako neverbalna komunikacija često ostavlja snažniji dojam na stav slušatelja o govorniku od verbalne komunikacije.