O porijeklu, počecima karijere i o dataciji smrti Bartola Grabarskog, priora Vranskog priorata od oko 1474. do 1512.

U ovom prilogu autor kratko raspravlja o porijeklu i karijeri Bartola, priora Vranskog priorata u drugoj polovici petanestog i prvim godinama šesnaestog stoljeća. Temeljem dosad malo poznatih izvora, autor tvrdi da je Bartol pripadao onim Berislavićima Grabarskim za koje se u historiografiji smatralo da su za naraštaj stariji od njega, a vjerojatno su mu bili suvremenici i bratići. Autor dalje pokazuje da je Bartol upravljao dobrima priorata ranije nego se dosad mislilo, već od kraja 1473., te pretpostavlja da je na taj položaj dospio zahvaljujući vezama s Nikolom Iločkim, kraljem Bosne između 1471. i 1477. godine. Donose se i transkripcije neobjavljenih izvora koji osvjetljavaju Bartolovu karijeru.

„Hrvatski problem“ i Hrvat-demokrat Zdravko Kovačević

Autori donose prijepis programskog teksta istaknutog pripadnika Demokratske stranke slavonsko-srijemskog prostora, odvjetnika i (kako se tada govorilo) kraljevskog javnog bilježnika u Slatini Zdravka Kovačevića. U njemu se iznose razmišljanja o ključnom unutarnjem političkom problemu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nezadovoljstvu Hrvata novonastalim stanjem, s posebnim naglaskom na ideologiju jugoslavenskog unitarizma. Protkana su (zbog slabe očuvanosti stranačkog i drugog arhivskog gradiva) vrijednim (i u historiografiji uglavnom zanemarenim) osobnim iskustvima koja je Kovačević imao u prvim godinama političkog djelovanja u novoj državi. Dokument je popraćen temeljnim podatcima o samom Kovačeviću i kraćom analizom teksta, kao i motivima kojima je potaknut te reakcijama na nj.

Prilog poznavanju baštine slavonske plemićke obitelji Adamović Čepinski

Kroz prikaz povijesti plemićke obitelji Adamović Čepinski tekst pridonosi poznavanju kulturne, gospodarske i političke povijesti prostora današnje Hrvatske, ali i Slovenije, Srbije, Austrije te Bosne i Hercegovine. Adamovići su početkom 18. stoljeća upravljali Valpovačkim vlastelinstvom, a potom u Slavoniji i Podunavlju posjedovali imanja Čepin, Tenje, Aljmaš, Erdut, Bačko Novo Selo. S vremenom se obitelj podijelila na čepinsku i tenjsku granu. U tekstu se donose manje poznati podatci iz povijesti tenjske grane obitelji Adamović, koja je od sredine 19. stoljeća posjedovala imanje sa sjedištem u Velenju (Slovenija), a obiteljskim vezama bila u bliskim odnosima s brojnim plemićkim obiteljima Austro-Ugarske Monarhije. Uz sintezu dosadašnjih publiciranih istraživanja, rad se temelji na informacijama i arhivskom gradivu nasljednika ove obitelji koji su i danas povezani s Hrvatskom.<a target="_blank" rel="nofollow"></a>

Osuđenici Valpovačkog vlastelinstva 1812.-1847.

U radu se na temelju popisa vlastelinskog suda Valpovačkog vlastelinstva opisuju osuđenici Valpovačkog vlastelinstva u prvoj polovici 19. stoljeća. Rad donosi kratak pregled povijesti Valpovačkog vlastelinstva do 1848. godine, kao i odrednice pravosuđa te sudske prakse na području Banske Hrvatske, odnosno Virovitičke županije u prvoj polovici 19. stoljeća. Podatci iz izvora o osuđenicima analizirani su pomoću metoda deskriptivne statistike, a prikazani su broj osuđenika, spolna i dobna struktura te njihova diferencijacija s obzirom na mjesto rođenja, godinu počinjenja kaznenog djela, status (bračni status, zanimanje i/ili narodnost) te konfesionalnu strukturu (isključivo za razdoblje od 1843. do 1847. godine). Također, izneseni su podatci o recidivistima te osuđenicama, s osvrtom na kaznena djela pobačaja i čedomorstva. Rad je vremenski ograničen zbog nedostatne sačuvanosti izvora o osuđenicima te obuhvaća razdoblje od 1812., odnosno 1816. do 1847. godine.

Čovjek, okoliš, prirodne pojave i kuga u Slavoniji i Srijemu tijekom XVIII. stoljeća

Slavonija i Srijem, kao pogranična područja Dunavske Monarhije, kroz čitavo XVIII. stoljeće su bili izloženi osmanskoj ugrozi, ali i prodoru kuge preko sanitarnog kordona. Iako se kuga više puta javljala u neposrednoj blizini Slavonije i Srijema, nije uvijek prešla državnu granicu. No, uz sve mjere, zaraza je nekoliko puta pronašla put do slavonsko-srijemskog prostora tijekom XVIII. stoljeća. Nameće se pitanje kakvi to uvjeti moraju vladati da bi se kuga pojavila i održala na određenom prostoru. Cilj rada je predstaviti uvjete na slavonsko-srijemskom prostoru u kojima se kuga javljala tijekom epidemija tzv. erdeljske i iriške kuge. Kako je za razvoj epidemije neke bolesti važna kolektivna otpornost, najprije je napravljen kratki osvrt na imunitet Slavonaca i Srijemaca. Na to se nadovezuje osvrt na smrtnost u odnosu na spol. Imunitet predstavlja proizvod brojnih čimbenika, među kojima su ishrana i gladovanje. Upravo su ta dva čimbenika posebno predstavljena u radu. Za razvoj bakterija i njihovih prijenosnika moraju se osigurati određeni uvjeti u okolišu, koji su predstavljeni u cjelinama o vremenskim uvjetima i čovjekovu okolišu. Nadalje, važnu ulogu u širenju epidemije imaju prijenosnici, pa je posebna pažnja posvećena životinjama koje su dovedene u korelaciju s kugom. S obzirom na to da su brojni suvremenici dovodili pojavu kuge u korelaciju s potresom. dat je poseban osvrt na ove dvije pojave u Slavoniji i Srijemu tijekom XVIII. stoljeća.

Zidni oslici u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Koprivni – analiza ikonografije, stila i naručitelja u kontekstu umjetnosti viteških redova

U članku se analizira zidni oslik u svetištu romaničke crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Koprivni. Oslik su raniji autori datirali u period od sredine 13. pa do ranog 14. stoljeća. Stilska i ikonografska analiza oslika te analiza pisanih izvora koji se dotiču Koprivne i njezine okolice u vremenu 13.-15. stoljeća omogućile su prepoznavanje ivanovačkog reda kao mogućih naručitelja izgradnje crkve te izvedbe oslika. Oslik iz Koprivne interpretiran je u kontekstu zidnog slikarstva viteških redova, s komparativnim primjerima iz Italije, Francuske te nekadašnjih križarskih država u Svetoj Zemlji.

Kronologija potresa u Slavoniji između 1739. i 1835. godine (prema podacima iz zapisnika franjevačkih samostana u Brodu, Našicama, Osijeku, Vukovaru i Šarengradu)

U ovom se radu donose podaci o potresima pronađeni u zapisnicima franjevačkih samostana na području Slavonije tijekom 18. i prve polovice 19. stoljeća. Podaci su izneseni kronološkim redom, onako kako se spominju u ljetopisima u Brodu, Našicama, Osijeku, Šarengradu i Vukovaru, i to i u latinskom originalu i u hrvatskom prijevodu. Također se analiziraju termini korišteni u zabilježenim tekstovima, kako bi se usporedili podaci koji se iz tih opisa potresa mogu saznati: njihovo trajanje, intenzitet, učinak, pa čak i smjer širenja u nekim slučajevima. Rad tako obuhvaća građu koja se može koristiti u interdisciplinarnim istraživanjima povijesti seizmičke aktivnosti na području Slavonije na kraju ranog novog vijeka.

Promjena brodske gradske uprave 1942. godine – sukob stare i nove elite?

U članku je na temelju arhivske građe, tiska i relevantne literature analiziran proces smjene brodskog gradonačelnika Slavka Vrgoča, koji je trajao kroz čitavu 1942. godinu, a u sukobe su bili uključeni najvažniji akteri tadašnje brodske političke, društvene i ekonomske scene. Uz često osobne animozitete i borbu za vlast, u spomenutim su događajima vidljivi i elementi sukoba nove, ustaške, elite u nastajanju, i stare predratne elite koja kroz svoju ekonomsku moć i međusobnu umreženost nastoji očuvati ili čak proširiti svoj utjecaj.

Ustroj i djelovanje Dioničarskog društva vicinalne željeznice Szt. Lörincz-Slatina-Našice

U radu autor s aspekta povijesti institucija obrađuje ustroj i djelovanje Dioničarskog društva vicinalne željeznice Szt. Lörincz-Slatina-Našice u periodu od godine 1894., kada je društvo osnovano sa sjedištem u Budimpešti, pa sve do godine 1948., kada je tadašnja aktualna vlast i formalno-pravno legalizirala nacionalizaciju privatnih privrednih poduzeća. Dio pruga na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije nalazio se u potpunosti u Virovitičkoj županiji. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca društvo je premjestilo svoje sjedište u Beograd. Poslove dioničarskog društva obavljali su glavna skupština dioničara, ravnateljstvo i nadzorni odbor. Pruge društva bile su u državnoj eksploataciji, odnosno upravi. Društvo je u Austro-Ugarskoj Monarhiji poslovalo s financijskim dobitkom.

Učitelj i politika

U radu autor ocjenjuje političko djelovanje učitelja i člana Demokratske te Samostalne demokratske stranke Ivana Trdića u Novoj Kapeli (kotar Nova Gradiška) i Stražemanu (kotar Požega). Čitatelj se posebno upućuje na analizu stalnih političkih sukoba koje je ovaj deklarirani pristaša unitarnog jugoslavenstva, centralizirane države i Svetozara Pribićevića imao s pristašama hrvatske seljačke republike Stjepana Radića u seoskim sredinama u kojima je službovao. Također, rad pokazuje karakteristične probleme s kojima su se pripadnici radikalne ideologije jugoslavenskog nacionalizma morali nositi u hrvatskim seoskim sredinama, kao i neke posljedice opće politizacije prosvjetnog sustava koje je djelovanje demokrata i samostalnih demokrata proizvelo u Hrvatskoj i Slavoniji.