Šezdeset pet godina Knjižnice Sesvete

Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati povijest mreže Knjižnice Sesvete koju danas čine Knjižnica Sesvete (koja djeluje kao područna knjižnica) s tri ogranka: Knjižnicom Dubec, Knjižnicom Selčina i Knjižnicom Jelkovec. Od 1986. godine Knjižnica Sesvete s ograncima čini dio mreže Knjižnica grada Zagreba. Pristup/metodologija. Kronološki prikaz daje se od osnutka knjižnice 1956. godine kao prve narodne knjižnice na području tadašnje općine, a današnje gradske četvrti Sesvete. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u arhivi Knjižnice Sesvete, u stručnim radovima objavljenima o programima Knjižnice te na mrežnim stranicama. Uz kronološki prikaz rad prikazuje knjižnične programe i usluge, kao i druge pokazatelje rada i djelovanja Knjižnice Sesvete u lokalnoj zajednici. Rezultati. Koristeći se dostupnim podacima, u radu se nastojalo dati povijesni pregled razvoja Knjižnice Sesvete i ogranaka od njihova osnutka do današnjih dana. U skladu s društvenim i demografskim promjenama u lokalnoj sredini, mijenjale su se knjižnične usluge i programi Knjižnice. Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Sesvete od njezinog osnutka 1956. godine do danas te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i cjelovitiji opis.

Narodna knjižnica u odgovaranju na čitateljske potrebe i interese mladih srednjoškolske dobi

Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi kakve su čitateljske potrebe i interesi učenika Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu, ispunjava li ih Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo (u daljnjem tekstu GKČ Đakovo) te potiče li GKČ Đakovo mlade na čitanje iz užitka. Metodologija. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020. godine u Gimnaziji A. G. Matoša u Đakovu, a korištena je metoda online anketiranja. U istraživanju je sudjelovalo 75 učenika od prvog do četvrtog razreda Rezultati. Rezultati su pokazali da ispitanici čitanje smatraju bijegom od stvarnosti i zabavom, a da im u isto vrijeme čitanje služi i za razvijanje vještina. Iz rezultata je vidljivo da ispitanici najviše vole čitati ljubavni i kriminalistički žanr, kao i knjige koje sadrže likove s kojima se mogu poistovjetiti te koje im pomažu savladati svakodnevne poteškoće. Nadalje istraživanje je pokazalo da većina ispitanika koristi usluge GKČ Đakovo te da su njima zadovoljni, ali da većinom ne nazoče aktivnostima koje knjižnica organizira. Jedan dio ispitanika nisu korisnici GKČ Đakovo jer ne čitaju u slobodno vrijeme ili čitateljske potrebe ispunjavaju na druge načine. Rezultati su također pokazali da većina ispitanika ne zna potiče li ih GKČ Đakovo na čitanje, niti što bi knjižnica mogla poduzeti da ih više potakne na čitanje iz užitka. Ograničenja. Istraživanje je provedeno online u razdoblju kada se nastava odvijala online u virtualnim učionicama, što je rezultiralo manjim uzorkom od onog koji se očekivao da se istraživanje provodilo uživo u školi uz izravan kontakt s učenicima. Praktična primjena. Rezultati mogu poslužiti kao smjerokaz za unapređenje postojećih i oblikovanje budućih programa i usluga namijenjenih mladima u GKČ Đakovo. Vrijednost. Istraživanjem se došlo do spoznaja o čitateljskim potrebama i interesima učenika đakovačke gimnazije te ispunjava li ih GKČ Đakovo. Ovaj rad doprinosi postojećem znanju o čitateljskim potrebama i interesima mladih u Republici Hrvatskoj, kao i o ulozi narodnih knjižnica u ispunjavanju potreba i interesa svojih mladih korisnika.

Knjižnični prostori, programi i usluge za srednjoškolce u gradu Čakovcu

Cilj. Cilj je rada prikazati stanje knjižničnih prostora, programa i usluga namijenjenih srednjoškolcima u Čakovcu te utvrditi interese i potrebe srednjoškolaca za njima. Metodologija. U istraživanju je sudjelovalo 324 srednjoškolca koji polaze srednje škole u Čakovcu, a provedeno je od 18. svibnja do 16. lipnja 2021. godine. U istraživanju je korištena metoda anketiranja kako bi se dobili odgovori na sljedeća istraživačka pitanja: koji su interesi i načini provođenja slobodnog vremena srednjoškolaca, posjećuju li knjižnicu, u kojoj mjeri koriste i u kojoj mjeri su zadovoljni knjižničnim programima, uslugama i prostorima te je li pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 utjecala na učestalost njihova dolaska u knjižnicu. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na to da postoji velik prostor za razvoj i poboljšanje knjižničnih usluga, programa i prostora za srednjoškolce. Ispitanicima je važno da knjižnica, osim svoje tradicionalne uloge osiguravanja i dostupnosti knjižnične građe i slobodnog pristupa informacijama, odgovara na sveukupne potrebe mladih u prepoznatljivom i nadahnjujućem fizičkom i virtualnom prostoru koji pruža mogućnost učenja i druženja. Društveni značaj. Sudjelovanjem u anketom istraživanju srednjoškolcima je pružena mogućnost da svojim komentarima, stavovima i željama za knjižničnim prostorima, sadržajima i uslugama potencijalno utječu na njihovo poboljšanje. Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu biti pomoć pri planiranju novih prostora i knjižničnih sadržaja i usluga za srednjoškolce na području grada Čakovca, a mogu se primijeniti i u drugim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.

Zelena knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj je rada upoznati javnost, ponajprije knjižničarsku zajednicu, s programima Zelene knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, realiziranima od 2018. do 2021. godine, koji ističu važnost usvajanja vještina i znanja o ekološkoj tematici radi podizanja svijesti o važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju te promidžbe među korisnicima Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pristup. U ovom će se radu obrazložiti teorijska i praktična primjena programa namijenjenih zaštiti okoliša i poticanja održivog razvoja društva u visokoškolskoj knjižnici, Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razmotriti kako se mogu uklopiti u programe drugih visokoškolskih knjižnica i fakulteta. Rezultati. U radu su prikazani različiti načini obrazovanja korisnika knjižnice o važnosti održivog razvoja i zaštiti okoliša od ožujka 2018. do ožujka 2021. godine. Rad je prepoznat i u stručnim, međunarodnim krugovima: Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu prva je hrvatska knjižnica označena na IFLA-inoj stranici SDG Stories Map – IFLA Map of the World. Praktična primjena. Zelena knjižnica Filozofskog fakulteta organizira aktivnosti usmjerene zaštiti okoliša i poticanja održivog razvoja društva, namijenjene prvenstveno vlastitim korisnicima, ali i široj javnosti. Programi studija Filozofskog fakulteta pružaju brojne mogućnosti uklapanja zelenih tema u obliku otvorene nastave u smislu suradnje sa znanstvenim, nastavnim i nenastavnim osobljem Fakulteta, kao i sa znanstvenicima s drugih institucija i fakulteta te s drugim ustanovama i udrugama koje se bave srodnim temama. Društveni značaj. Cilj je svih aktivnosti širenje svijesti o održivom razvoju i društvu jer poticanje i osvještavanje problema vezanih uz zelene teme utječu na osobni razvoj sudionika programa podižući svijest o nužnosti zaštite okoliša. Uska suradnja knjižničara, profesora, studenata i vanjskih suradnika omogućuje bržu i kvalitetniju implementaciju saznanja u svakodnevni život. Održane aktivnosti Zelene knjižnice Filozofskog fakulteta mogu potaknuti druge knjižnice kako implementirati zelene teme u programe korisne lokalnoj zajednici. Originalnost. Originalnost programa Zelene knjižnice Filozofskog fakulteta proizlazi iz želje da se na Filozofskom fakultetu, koji je društveno-humanističkog usmjerenja, prepozna potencijal zelenih tema, koje su most su između društvenih i prirodnih znanosti, čime je stavljen naglasak na to koliko je čovjek povezan s prirodom kroz vjerovanja, običaje, književnost i jezik.

Normativna kontrola djela i izraza

Cilj. Cilj je rada analizirati kako slovenski katalogizatori percipiraju normativnu kontrolu djela i izraza te dobiti uvid u novi način razmišljanja pri procesu katalogizacije u suvremenoj paradigmi bibliografskog univerzuma temeljenoj na IFLA-inom knjižničnom referentnom modelu. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno od lipnja do rujna 2018. s 20 slovenskih katalogizatora iz 4 knjižnice. U prvom djelu studije, posvećenom radu s postojećom normativnom bazom podataka CONOR.SI, korišten je intervju, dok su podaci o simuliranju rada s normativom za djela i izraze bili prikupljeni kombinacijom promatranja i protokola glasnog razmišljanja. Rezultati. Sudeći prema rezultatima, među sudionicima nije bilo značajnih razlika u postupcima pretraživanja i izrade normativnih zapisa u postojećoj normativnoj bazi podataka CONOR.SI, dok su normativne zapise za djela i izraze doživljavali vrlo različito. Međutim, rezultati simuliranja rada s normativom za djela i izraze pokazali su da većina sudionika razumije nešto drugačiji način razmišljanja u smislu normativne kontrole djela i izraza, jer su uglavnom uspješno prepoznali njihove glavne atribute i odnose. Stoga, može se zaključiti da bi katalogizatori normativne baze za djela i izraze uspješno koristili ako se primjene pravilno i s jasnim uputama. Ograničenja. Uzorak katalogizatora nije bio dovoljno velik za statistički značajne rezultate, ali je bio dovoljan za uvid u njihovu perspektivu. Osim toga, istraživanje je utemeljeno na slovenskom okruženju pa bi rezultati vjerojatno bili drugačiji u drugim okruženjima s različitom kataložnom tradicijom. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad nastoji doprinijeti razumijevanju važnosti normativne kontrole u katalogizaciji zasnovanoj na IFLA-inom knjižničnom referentnom modelu. Rezultati istraživanja poslužili su za konceptualni dizajn prototipa sustava za katalogizaciju utemeljenog na referentnom modelu.

Poticanje čitanja kod studenata kao jedna od zadaća suvremenih visokoškolskih knjižnica

Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.

Promicanje ekološke osviještenosti projektom „Zelena knjižnica“ Društva bibliotekara Istre

Cilj. U članku se govori o nastanku i aktivnostima projekta “Zelena knjižnica” u Istarskoj županiji. Cilj je rada omogućiti uvid u razloge nastanka i kronologiju djelovanja u sklopu projekta te ukazati na doprinos zelene knjižnice ekološkoj osviještenosti i ekološkoj pismenosti različitih dionika u lokalnoj zajednici. Metodologija. Analizom projekta “Zelena knjižnica” autori iznose prikaz djelovanja kroz projekt te utjecaja projekta na zajednicu. Rezultati. Rezultat rada jest prikaz djelovanja u sklopu projekta “Zelena knjižnica” od začetka ideje o projektu 2010. godine do kraja 2019. godine. Društveni značaj. Predstavljanje dobre prakse prvog projekta “Zelena knjižnica” koji je posložio kao uzor sličnim projektima. Originalnost. Prvi prikaz svih aktivnosti u sklopu projekta “Zelena knjižnica” od samog početka 2011. godine do kraja 2019. godine.

Književnoumjetnička djela u okviru folksonomija i tradicionalnih knjižničnih sustava za sadržajno označivanje

Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje korisničkog označivanja književnoumjetničkih tekstova. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja osobitosti folksonomijskoga pristupa označivanju književnosti i tematske informativnosti korisničkih oznaka dodijeljenih književnoumjetničkim djelima te radi njihove usporedbe s oznakama iz knjižničnih kataloga i predstavljanja potencijala folksonomija u poboljšanju tradicionalnog pristupa označivanju lijepe književnosti. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada predstavljeni osnovni teorijski elementi sadržajnoga označivanja iz perspektive knjižnične klasifikacije, predmetne obrade i korisničkoga označivanja. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja korisničkih oznaka koje je provedeno u dvije faze – analiza korpusa korisničkih oznaka na lingvističkoj, funkcionalnoj i značenjskoj razini te usporedba istih s predmetnim odrednicama prikupljenima iz mrežnih kataloga knjižnica. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su veću tematsku informativnost korisničkih oznaka od predmetnica koje dodjeljuju predmetni stručnjaci i da mogu poslužiti kao dobar temelj za unapređenje tradicionalnih sustava za sadržajno označivanje književnoumjetničkih djela. Ograničenja. Istraživački je dio rada proveden na temelju autoričina odabira određenih književnoumjetničkih djela te prikupljanja korpusa oznaka iz mrežnih kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Kongresne knjižnice u Washingtonu te iz mrežnog sustava LibraryThing. Praktična primjena. Istraživanje može poslužiti kao početni korak za daljnja proučavanja problematike sadržajnog označivanja književnih djela u knjižničnim sustavima te kao prvi korak prema njihovom poboljšanju radi pružanja što kvalitetnijih rezultata pretraživanja književnoumjetničkih tekstova. Društveni značaj. Rezultati istraživanja impliciraju mogućnost uključivanja nestručne čitateljske zajednice i njihovog izravnog doprinosa u razvoj knjižničnih sustava. Originalnost. Rad predstavlja istraživanje koje prvi put na jednom mjestu prikazuje usporedbu korisničkih oznaka za prozna, dramska i pjesnička književnoumjetnička djela s predmetnim odrednicama iz knjižničnih kataloga. *Rad je nastao na temelju diplomskog rada Tihane Lončarić koji je napisan pod naslovom Korisničko označivanje književnoumjetničkih djela pod mentorskim vodstvom dr. sc. Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine.

Provođenje C-Change projekta u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik

Cilj: Cilj je rada kroz aktivnosti Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik u provođenju međunarodnog „C-Change“ projekta prikazati mogućnosti knjižnica u djelovanju na podizanje razine svijesti građana o klimatskim promjenama. Pristup/metodologija/dizajn: U radu je opisan „C-Change“ projekt temeljen na širenju dobre prakse grada Manchestera u kojem je Šibenik jedan od šest europskih gradova partnera, kao i aktivnosti i programi predstavnika kulture i umjetnosti tijekom njegovog provođenja, s naglaskom na djelovanje Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik. Rezultati: Interes javnosti za programe koje je Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik organizirala u sklopu provođenja „C-Change“ projekta pokazatelj je važnosti uloge knjižnica u informiranju, educiranju i usvajanju pozitivnih obrazaca ponašanja u svakodnevnome životu ne samo njezinih korisnika nego i društva u cjelini. Praktična primjena: U radu su izneseni primjeri dobre prakse Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik i grada Šibenika u borbi s klimatskim promjenama, primjeri povezivanja predstavnika sektora kulture i umjetnosti u zajedničkim nastojanjima za poticanjem pozitivnih promjena te širenje primjera dobre prakse i povezivanje europskih gradova kroz program URBACT s ciljem jačanja svjesnosti o važnosti zaštite okoliša i konkretnim mjerama za njegovo očuvanje u urbanim sredinama zemalja članica Europske unije. Društveni značaj: Održavanje programa i planiranih aktivnosti kojima je naglasak na klimatskim promjenama te izvršavanje projektnih obaveza partnera, pa i u vrijeme pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i unatoč njoj, „C-Change“ projekt ispunio je svoj primarni cilj da umjetnost i kultura budu nositelji klimatskih promjena u gradovima. U Šibeniku je u tim nastojanjima knjižnica imala važnu ulogu. Originalnost/vrijednost: Partnerstvo Grada Šibenika, kao jedinice lokalne samouprave, u „C-Change“ projektu i uloga šibenske knjižnice u njegovome provođenju mogu poslužiti kao pomoć i pokazatelj kako knjižnice mogu iskoristiti položaj u svojoj lokalnoj sredini i uključiti se u borbu s klimatskim promjenama.

Utjecaj krize na rad manje narodne knjižnice

Cilj. Rad iznosi prikaz posudbene statistike Narodne knjižnice i čitaonice u Klisu u doba epidemije bolesti COVID-19 od 16. ožujka 2020. godine, kada je knjižnica prvi put bila zatvorena za korisnike, do 16. ožujka 2021., u vrijeme pisanja rada. Analizom statističkih ispisa i usporedbom s prvim tromjesečjem u 2020. godini iznosi se i problematika prilagodbe knjižnice i njezinih članova na krizne situacije, kao i uspješnost animiranja korisnika da se nastave koristiti knjižnicom unatoč izvanrednim situacijama. Metodologija/Pristup. U pisanju ovoga rada korištene su kvantitativne metode (analiza statističkih ispisa računalnog knjižničnog programa) i kvalitativne metode (analiza prikupljenih dojmova korisnika, praćenje prikupljenih dojmova i ocjena rada). Metodološki pristup ogleda se i u analizi dostupne literature vezane za poslovanje knjižnica u novim okolnostima, odnosno u kriznim situacijama. Sintezom statističkih podataka i poduzetih koraka u komunikaciji s korisnicima te analizom literature o načinima funkcioniranja drugih knjižnica tijekom koronakrize, ali i poslije nje, kritičkim promišljanjem dolazi se do zaključaka ovoga rada. Rezultati. Uvidom u statistiku nastalu ispisom iz knjižničnog programa koja se odnosi na omeđeno razdoblje rada knjižnice te analizom dostupnih informacija o radu drugih knjižnica i važećih preporuka i smjernica, uočava se pozitivan trend rasta posudbe. Rast posudbe dovodi se u vezu s promotivnim, kreativnim i edukativnim virtualnim i medijskim aktivnostima, poduzetim mjerama knjižničnog osoblja i dosadašnjim načinima poslovanja narodne knjižnice. Vrijednost. U radu se naglašava važnost preispitivanja tradicionalnih usluga knjižnice, kao i načini njihova organiziranja u kriznim vremenima. Rad ističe i pozitivne primjere drugih knjižnica i knjižnice koja je predmetom rada, ali i ukazuje na dijelove rada koji imaju potencijala za poboljšanje.