Modernizacija kninske tvrđave u 18. stoljeću

U radu se tumače modernizacijski zahvati na kninskoj utvrdi nakon što su je 1688. zauzele mletačke snage. Taj proces prati se na temelju više dosad neiskorištenih tlocrta, među kojima su najvažniji oni iz Muzeja Correr u Veneciji. Objavljen je i dosad nepoznat projekt kninske tvrđave iz Stuttgarta. Pisani pak izvori potječu iz dobro poznatih fondova u Veneciji, ali se važnom pokazala i ostavština inženjera Camozzinija, upravitelja kninskih radova, sačuvana u Hvaru. Na temelju rečene građe autor nastoji odrediti udio inženjera Antuna Jančića u glavnoj modernizacijskoj kampanji od 1710. do 1713. godine. S obzirom na važnost kninske tvrđave sve do kraja Mletačke Republike, u radu se navode i komentari nekih njezinih vojnih stručnjaka, poput generala Spara (1731.) i Graemea (1758.).

Nekoliko bilješki o slikaru Blažu Jurjevu

U članku se, temeljem desetak dosad nepoznatih arhivskih podataka, pokušava rekonstruirati životni put i umjetnički razvoj najznačajnijega dalmatinskoga gotičkog slikara Blaža Jurjeva Trogiranina. Podatak da je u dokumentima iz 1419. godine naveden kao »slikar Blaž iz Zadra« potvrđuje pretpostavku da je dio svoje mladosti, a zacijelo i školovanja, proveo u tom gradu, u vrijeme kada je tamo dominantna slikarska ličnost bio Menegelo Ivanov de Canali, pa je moguće određene trečentističke arhaizme, prisutne u Blaževim djelima, dovesti u direktniju vezu s izvorištem u Menegelovu slikarstvu. Također, potvrde višestrukih boravaka u Splitu pružaju uporište za pomicanje uobičajene datacije raspela u crkvi sv. Frane u majstorovu zreliju stvaralačku fazu, pa je onda lakše predočiti moguće etape Blaževa likovnog sazrijevanja: od početne, snažnije vezane uz menegelovska izvorišta, preko pretpostavljenog boravka u Veneciji, a zatim razvijene djelatnosti u Trogiru i Dubrovniku, do potpune afirmacije i umjetnički najplodnijeg razdoblja tridesetih godina 15. stoljeća.

Auxilium in tribulatione – ikonografija dobre smrti na primjeru slike iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini

U radu se analizira slika Auxilium in tribulatione iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini u kontekstu poslijetridentske ikonografije prikaza dobre smrti te s obzirom na pronađena grafička rješenja tiskana u Rimu u devetom desetljeću 16. stoljeća. Također, u radu su okupljena i dosadašnja poznata djela širom srednjoeuropskoga područja koja prate razmatrano ikonografsko rješenje te su istaknuti novi primjeri kao prilog poznavanju njegove distribucije.

O slici Krštenje vladara iz Strossmayerove galerije starih majstora

Na temelju istraživanja arhivske dokumentacije, aukcijskih kataloga te oznaka na poleđini slike Krštenje vladara iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU autorica iznosi brojne nove spoznaje o provenijenciji slike tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća. Utvrđuje da se slika nalazila u vlasništvu Williama Grahama (1817. – 1885.), jednog od značajnijih skupljača i pokrovitelja umjetnika viktorijanskoga doba te prati tijek prodaja slike posredstvom aukcijske kuće Christie’s u Londonu sve do 20-ih godina 20. stoljeća. Razmatra i okolnosti ulaska slike u zbirni fond Strossmayerove galerije u neposrednom poraću te vraća memoriju na pretposljednjega vlasnika slike, poduzetnika Oskara Fröhlicha (1879. – 1944.). Istraživanja provenijencije slike upotpunila su saznanja o izvornoj cjelini, odnosno o postojanju pandana Posveta Panteona te omogućila korigiranje i novo tumačenje ikonografije slike.

Izložba The Family of Man i njezini odjeci na međunarodnim izložbama fotografije u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih godina

Analizom utjecajne američke fotografske izložbe The Family of Man, održane 1955. godine, pokušat će se odrediti koliki je značaj imala na razvoj međunarodnih fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Izložba je doživjela veliku posjećenost za vrijeme gostovanja u Zagrebu 1958. na Velesajmu. Radovi izloženi na The Family of Man utjecali su i na razvoj fotografije koja se u najvećoj mjeri promovirala na skupnim izložbama, takozvanim salonima, koji su kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj sceni popularizirali profesionalnu fotografsku scenu. Usporedbom The Family of Man i nekoliko skupnih međunarodnih izložbi o kojima će biti riječi u članku, naišlo se na mnoge sličnosti među prizorima. Zbog potrebe za dubljim uvidom analizirao se kontekst nastanka navedene izložbe u čemu su pomogli i pregledi tekstova u stručnim fotografskim publikacijama. Zahvaljujući tim publikacijama, mogao se pratiti odjek izložbe na našim prostorima, koja je osim u Zagrebu, godinu ranije gostovala i u Beogradu. Navedeni podatci potrebni su kako bi se probalo utvrditi do koje je mjere američka izložba u poslijeratnom periodu postala simbol humanosti, ljubavi i mira u svijetu oslobođenog od mržnje, rasizma i svega što ih prati, a kako su je u međunarodnoj javnosti predstavljali njezini organizatori, ili je poslana na svjetsku turneju prvenstveno s ciljem širenja američke propagande.

Novovjekovni stambeni sklopovi i njihova uloga u urbanizaciji trogirskog predgrađa na Čiovu

U trogirskom predgrađu na Čiovu u razdoblju od 16. do 18. stoljeća građanske, uglavnom trgovačke i zanatlijske, te plemićke obitelji podižu stambene sklopove uz obalu, na nasipu u moru i time postupno formiraju gotovo pravilnu priobalnu urbanističku shemu predgrađa. U ovom radu obrađuje se tijek formiranja predgrađa te vremenski i društveni okvir u kojem nastaju sklopovi. Nastoji se potom prepoznati njihove glavne elemente (perimetralni zidovi, rezidencija, dvorište, cisterna i vrt) te se, u najkraćim crtama, opisuju svi dosad prepoznati stambeni sklopovi. U okviru mogućnosti analizira se i njihova arhitektonska dekoracija. Cilj ovog rada je upozoriti stručnu i širu javnost na postojanje vrijednih sklopova u trogirskom predgrađu koji zaslužuju sustavno istraživanje, valorizaciju i zaštitu.

Arhivske vijesti o splitskim zlatarima 14. stoljeća

U Državnom arhivu u Zadru i Arhivu HAZU u Zagrebu čuva se dio građe nekadašnjeg arhiva Stare splitske općine, u kojoj se u sedamdesetak dokumenata spominju splitski zlatari 14. stoljeća. Autorica u radu sabire otprije poznate i novootkrivene arhivske vijesti o tridesetak zlatara zabilježenih u splitskim arhivskim izvorima od 1341. do 1400. godine te temeljem njihove analize revidira i sintetizira spoznaje o njima.

Modernistička sastavnica u opusu Oscara Nemona i kontekst modernizma i avangardnih kretanja u Bruxellesu (1925. – 1936.)

Rad iznosi na vidjelo umjetničku formaciju kipara Oscara Nemona u pravcu modernizma te njegovu participaciju u modernističkim kretanjima na likovnoj sceni u Belgiji tijekom djelovanja u Bruxellesu od 1925. do 1936. godine. Nemonova inspiracija konstruktivizmom, postkubizmom i geometrijskom stilizacijom interpretira se u kontekstu suvremenih pravaca, umjetničkih grupa i njihovih nositelja u Bruxellesu 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Analiziraju se veze Oscara Nemona s René Magritteom i nadrealizmom. Analiziraju se, stilski determiniraju i valoriziraju do sada neistraženi primjeri modernističke skulpture u Nemonovu briselskom opusu, pri čemu se razmatraju stilske odrednice: kubizam, konstruktivizam, art déco, ekspresionizam.

Slavoluci i(li) spomenici. Načini obilježavanja prisutnosti cara i kralja Franje Josipa I. u javnom prostoru Dalmacije i Kvarnera u drugoj polovini 19. stoljeća

Osobit fokus teksta reprezentativni su slavoluci podizani kao sastavni dijelovi urbane scenografije posjeta cara Franje Josipa I. Dalmaciji i Kvarneru 1875. godine, a koji se sagledavaju kao efemerni oblici graditeljske i arhitektonske prakse Europe u 19. stoljeću. Tema se dosad u povijesti umjetnosti nije obrađivala, pa se većina materijala donosi i interpretira prvi put. Temeljni izvori istraživanju sačuvani su fotografski materijali koji zorno dokumentiraju carske slavoluke, dnevnički i putopisni zapisi koji ih spominju i sažeto opisuju, odnosno arhivski materijali koji pojašnjavaju njihovu strukturu i materijale od kojih su sazdani. Nadalje, tekst razmatra i pojavu carevih spomenika, ponajprije njegovih poprsja u javnom prostoru koji su se mogli postaviti kao generički tvornički artikli (tvornica Gilardi–Bettiza u Splitu) ili umjetnička djela renomiranih autora (Ivan Rendić), ali ukazuje i na portretne biste koje se donose kao ilustrativni prilozi putopisnih zapisa. Djela koja se u tekstu promatraju uglavnom pripadaju drugoj polovini 19. stoljeća.

Utilissimus reipublicae princeps – Eugen Savojski i retorika barokne medalje

Medalje posvećene Eugenu Savojskom pružaju reprezentativan uvid u baroknu vizualnu simboliku kao sastavnicu javne promidžbe istaknutog pojedinca. Njihova ikonografska analiza razotkriva mitopoetiku carskog vojskovođe, ostvarenu s pomoću retoričkih sredstava barokne vizualne propagande, u prvom redu obilatim korištenjem izražajnih motiva portretne, mitološke, biblijske, amblemske i povijesno-topografske provenijencije. Obrađena numizmatička građa čuva se pretežno u zbirkama Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Slavonije u Osijeku. Da bi se bolje razumjela vizualna retorika kojom se stvarao image Eugena Savojskog, medaljama iz tih zbirki pridružene su i druge medalje odnosno vizualna građa iz relevantnih suvremenih publikacija posvećenih velikom vojskovođi. Možda više nego u drugim likovnim medijima, princ Eugen je upravo na medaljama stiliziran kao utilissimus reipublicae princeps, kao produžena vojnička ruka triju careva i kao njihov alter ego u borbi za interese Carstva.