Prirodni inokulum entomopatogenih gljiva u prezimljavajućoj populaciji hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata (Heteroptera, Tingidae)

Prirodni neprijatelji invazivne hrastove mrežaste stjenice, Corythucha arcuata (Heteroptera, Tingidae) do sada su slabo istraživani, no otkriće entomopatogenih gljiva kao uzročnika uginuća odraslih jedinki nađenih na području spačvanskog bazena produbilo je potrebu za provedbom entomopatoloških istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi brojnost hrastove mrežaste stjenice, prirodni mortalitet i prirodni inokulum entomopatogenih gljiva, odnosno njihovu prisutnost u populaciji računajući prosječan broj prezimljavajućih, mrtvih i zaraženih jedinki u 1 m2 mahovine na odabranim lokalitetima spačvanskog bazena. Istraživanje je provedeno u ožujku 2021. godine, a podaci su uspoređivani s onima iz ožujka 2019. godine. Rezultati su pokazali da na tim lokalitetima postoji određeni pad gustoće populacije ovog štetnika, a prezimljavajuću generaciju bilježi vrlo visoki mortalitet od 64%. Također, utvrđeno je povećanje prirodnog inokuluma entomopatogenih gljiva s 13% na 19% populacije, a u ukupnom udjelu zaraženih jedinki njih čak 75% bilo je zaraženo gljivama roda Beauveria. Navedeno povećanje prirodnog inokuluma ukazuje na redukcijski potencijal entomopatogenih gljiva i ulogu koji ti organizmi imaju u prirodnoj regulaciji populacija hrastove mrežaste stjenice, a koja bi s vremenom mogla biti sve važnija.

New data on hoverfly fauna (Diptera: Syrphidae) of Bosnia and Herzegovina

Hoverflies (Syrphidae) are a large Dipteran family, distributed almost worldwide. They play very important ecological roles such as plant pollination, nutrient recycling and predation of plant pests. The members of the genus Epistrophe Walker, 1852 are medium-sized hoverflies of which about 75 species have been described in the World, and 12 of them occur in Europe. During a survey, conducted from 16th June to 4th July 2021 at Blidinje Nature Park (Bosnia and Herzegovina), a new species, of the fauna of Bosnia and Herzegovina, was recorded – Epistrophe diaphana (Zetterstedt, 1843) and new records for species Epistrophe leiophthalma (Schiner & Egger, 1853) were observed. Specimens were collected from inflorescences of Common Hogweed (Heracleum sphondylium L.). Information about the records, species habitats, distribution and status in the country and the region is presented and discussed in this research work.

New records of the genus Eilicrinia Hübner, 1823 (Lepidoptera: Geometridae) in Croatia

New records of the genus Eilicrinia Hübner, 1823 in Croatia are presented and the previous literature records are summarized. Eilicrinia cordiaria (Hübner, 1790) has been recorded in Croatia after an apparent absence of 36 years at six new localities. The species has a scattered distribution in the country, with historical records originating from both Mediterranean and Continental regions while recent reports are limited to northern Croatia, mostly around the rivers Drava and Mura. For Eilicrinia trinotata (Metzner, 1845) the first record from Croatia is presented, from Bansko hill in Baranja region. Both species can be considered as scarce in Croatia and further studies are needed in order to assess their status and distribution.

Mogućnost aklimatizacije jesenske sovice na području Zadarske županije

Jesenska sovica (Spodoptera frugiperda) značajan je polifagni štetnik iz porodice sovica. Potječe iz suptropskog i tropskog područja Amerike, gdje se smatra ekonomski važnim štetnikom na kultiviranim biljkama. Prvi je put, izvan američkog kontinenta, zabilježen u zapadnoj Africi početkom 2016. godine te se potom nastavio širiti prema Aziji i Australiji. Zbog velike mogućnosti migracije (odrasla sovica za vrijeme ljetnih mjeseci preleti do 2 000 km), ovaj štetnik bi se vrlo brzo mogao pojaviti i na području Mediterana. Uslijed klimatskih promjena i ekoloških zahtjeva jesenske sovice opravdana je sumnja da bi se ovaj štetnik mogao udomaćiti u Europi, ali i u Hrvatskoj. Na razvoj i širenje jesenske sovice najviše utječu temperature, oborine i dostupnost biljke domaćina. Cilj je rada prikazati biološke i ekološke osobine jesenske sovice, prikazati trenutni status u svijetu i utvrditi mogućnost aklimatizacije u području srednje Dalmacije (Zadar). S postaje Zadar prikupljeni su meteorološki podaci za razdoblje od 2010. do 2020. godine. Pogodnost područja određena je na temelju izračuna sume efektivnih temperatura potrebnih za razvoj jedne generacije (termalni prag 10,9 °C, suma 559 °C srednjih dnevnih temperatura iznad praga i mjesečna količina oborina ispod 100 mm). Provedena analiza meteoroloških podataka i njihova usporedba sa zahtjevima štetnika pokazala je da aklimatizacija štetnika nije moguća, ali da zbog povoljnih uvjeta u proljetnom i ljetnom periodu postoji opasnost od sezonskih migracija jesenske sovice na područje Zadarske županije.

Štete od bakrenastoga krasnika (Coleoptera, Buprestidae: Perotis lugubris fabricius 1777) i mogućnosti suzbijanja entomopatogenom gljivom

U radu su navedeni lokaliteti prvih nalaza bakrenastoga krasnika Perotis lugubris u nasadima šljive, višnje i lijeske na području istočne Slavonije i štete koje uzrokuje. Opisane su osnovne morfološke karakteristike. U laboratorijskom pokusu ispitana je učinkovitost biološkog insekticida na bazi entomopatogene gljive Beauveria bassiana protiv odraslih stadija bakrenastoga krasnika. Prema morfološkim značajkama utvrđeno je da bakrenasti krasnik pripada podvrsti P. lugubris lugubris, no potrebna su detaljnija morfometrijska istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz. Kritična brojnost bakrenastoga krasnika nije do sada istražena, no u našem istraživanju četiri imaga po sadnici načinila su 100%-tnu štetu na pupovima mladih sadnica koštićavog voća. Bakrenasti krasnik osjetljiv je na entomopatogenu gljivu B. bassiana s obzirom na to da je nakon jednog tretmana kukaca biološkim sredstvom utvrđen mortalitet kod 60% jedinki. Od 5 do 7 dana nakon tretmana na uginulim jedinkama zamijećena je pojava micelija B. bassiana što je važno za potencijal horizontalne transmisije gljive na nove domaćine kukce.

Nalaz invazivne vrste kukca Acanthoscelides pallidipennis (Motschulsky, 1874) u plodovima čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)

Plodovi čivitnjače (Amorpha fruticosa L.), invazivne biljne vrste, prikupljani su tijekom 2017. godine na području Pokupskog bazena i u Županji. Na plodovima žljezdastim mahunama uočeni su izletni otvori te je utvrđena prisutnost invazivne vrste kukca Acanthoscelides pallidipennis (Motschulsky, 1873). Ova je vrsta autohtona na području Sjeverne Amerike, a njezina rasprostranjenost usko je vezana uz staništa čivitnjače i puteve širenja ove invazivne biljne vrste. Na području Pokupskog bazena u prikupljenim su uzorcima zabilježene ukupno 554 infestirane mahune, dok su u Županji bile infestirane 434 mahune te nije utvrđena statistički značajna razlika između dvaju istraživanih područja. Rezultati ukazuju na to da je kukac A. pallidipennis raširen u sastojinama čivitnjače na obama područjima te da je potrebno pratiti potencijal njegova širenja kako bi se spriječila infestacija i drugih biljnih vrsta, posebice onih iz porodice Fabaceae koje učestalo napada.