Uplata novčanog uloga za preuzete poslovne udjele i pravne posljedice neuplate u društvu s neograničenom odgovornošću

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. godine olakšana je uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele u društvima s ograničenom odgovornošću. Prije upisa osnivanja društva u sudski registar svaki član društva mora uplatiti najmanje četvrtinu novčanog uloga za preuzeti poslovni udio, a ukupni iznos svih novčanih uplata ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala društva. Istodobno je određen i krajnji rok za uplatu ostatka novčanih uloga te je uvedena osobna i solidarna odgovornost članova koji nisu u cijelosti uplatili uloge za obveze društva do visine iznosa neuplaćenih uloga za sve poslovne udjele u društvu. Time se ograničava sloboda članova odrediti dospijeće obveze uplate novčanih uloga te se potire načelo neodgovornosti članova za obveze društva. Interesi se vjerovnika primjereno štite odredbama o unosu i očuvanju temeljnog kapitala društva, a posebno se štite ako bi smanjenjem imovine društva bilo ugroženo namirenje njihovih tražbina. U radu se obrađuju pravne posljedice nepravodobne uplate uloga i mjere koje društvo može poduzeti prema članu. Tim se mjerama osigurava uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele. Vjerovnici mogu izravno namiriti svoje tražbine prema članovima društva samo u slučaju proboja pravne osobnosti, a posebice ako postoji materijalna potkapitalizacija društva.

Ostvarenje i zaštita ustavnog ideala porezne pravednosti u svjetlu zahtjeva socijalne države

U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.

Izazovi pri registraciji kolorativnih žigova na području EU-a

Cilj rada je, pozivajući se na relevantne primjere iz prakse, istaknuti izazove (tj. potencijalne probleme) s kojima se susreću osobe koje nad jednom bojom ili nad kombinacijom više boja žele registrirati pravo žiga u odnosu na određene proizvode ili usluge – bilo na području neke od država članica Europske unije, bilo na razini EU-a. Paralelno će se ukazati i na izazove s kojima se susreću osobe koje već registrirani kolorativni žig žele zaštititi od povreda. Pojasnit će se zašto je na razini Unije registrirano tek nekoliko žigova nad bojom per se, ali i zašto su (prema relevantnoj praksi) žigovi nad kombinacijom dvaju ili više boja „lakše oborivi“ nego žigovi nad bojom per se. Prikazat će se na koji je način, revizijom žigovnog prava EU-a iz 2015. godine, europski zakonodavac oživotvorio tumačenje Europskog suda iz predmeta Libertel prema kojem pravo žiga nad određenom bojom ne smije neopravdano zadirati u interese konkurenata nad dotičnom bojom te će se istaknuti u kojem bi smjeru ES trebao revidirati tumačenje iz predmeta Heidelberger koje se odnosi na prikazivanje kombinacija dviju ili više boja na jasan i precizan način.

Namirenje hipotekarne tražbine na pokretninama velike vrijednosti s posebnim osvrtom na zrakoplov

Namirenje hipotekarne novčane tražbine vjerovnika na pokretninama velike vrijednosti predstavlja kompleksan i neizvjestan pravni postupak. Toj tvrdnji ide u prilog i činjenica da razne jurisdikcije imaju različit pristup klasifikaciji novčanih tražbina i načinu njihova namirenja. Tako zainteresirane osobe mogu biti u nedoumici po pitanju pravnog statusa i prvenstvenog reda u namirenju hipotekarne novčane tražbine na pokretninama velike vrijednosti, odnosno na zrakoplovu i brodu. U prvom dijelu rada općenito se obrazlaže različito tumačenje pravne naravi založnih prava te različit pristup u namirenju tražbina u anglosaksonskom (common law) i kontinentalnom pravnom sustavu. Potom se obrazlaže institut hipoteke na zrakoplovu te načini namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu u poredbenom pravu, odnosno zakonske ovlasti koje ima na raspolaganju hipotekarni vjerovnik. Intencija je daljnjeg istraživanja kritički prikaz zakonodavne regulacije hrvatskog prava koja prati institut hipoteke i namirenje hipotekarne tražbine na zrakoplovu. Odredbe o sudskom namirenju tražbina na zrakoplovu predviđaju većim dijelom postupanje po načelu analogia legis s odredbama o sudskom namirenju tražbina na brodu, pa odredbe članka 175. ovršnog dijela Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu upućuju na odgovarajuću primjenu odredbi članaka 867. – 988. ovršnog dijela Pomorskog zakonika. Međutim, odredbe o ovlastima hipotekarnog vjerovnika na zrakoplovu i namirenju hipotekarne tražbine na zrakoplovu, bez sudske aktivnosti, nisu dovoljno transparentne te moraju biti redefinirane i dopunjene odgovarajućim rješenjima koje nudie poredbeno pravo i Pomorski zakonik RH. Analitičkim pristupom postojećim odredbama predlažu se adekvatne dopune kao putokaz u kvalitetnijem i potpunijem reguliranju hipoteke i postupka namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu.

Decentralization and Sub-Municipal Government in South- Eastern European Countries

True this paper it would be analyzed sub-municipal government as a organizational form of local governance with comparative perspective, and elements which generally formed sub-municipal government as a tools for delivery of local public services and managing of local initiatives which are important for the local community. These two roles are crucial for understanding of dynamic in sub-municipal government. Special focus would be held on sub-municipal government in South- Eastern European countries, which they have a common history and institutional framework, with the main question: how can sub-municipal government contribute to strengthening of decentralization and democratic processes in the local community directly and, indirectly in whole society. Self-government systems which are highly decentralized usually have developed sub-municipal government. On the other side, in centralized countries sub-municipal government usually has reduced role which is connected with managing of public tasks connected with local community needs. The main question is how sub-municipal government can improve decentralization, and how those efforts at the end of the day contribute to better development of whole society.

Odluke suda u postupku povodom imovinskopravnog zahtjeva

Autori u radu daju pregled i analizu pozitivnih kaznenopravnih odredbi koje reguliraju postupanje suda kada u vezi s imovinskopravnim zahtjevom odlučuje o procesnim ili meritornim pitanjima. Specifičnost je instituta imovinskopravnog zahtjeva to da se radi o mješavini kaznenog i građanskog prava i postupka što upućuje da bi sud u kaznenom postupku odlučujući o njemu trebao primjenjivati ne samo odredbe kaznenog procesnog prava već na odgovarajući način i parničnog procesnog prava. Stoga se u radu analizira sadrži li kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske odgovarajuću regulaciju svih procesnih pitanja o kojima treba odučiti tijekom vođenja postupka uz prijedlog mogućih rješenja. Nadalje se ukazuje na ograničenu mogućnost odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu u smislu da ga sud u kaznenom postupku ni u kom slučaju nije ovlašten odbiti, a isto tako ni usvojiti ako ne donese osuđujuću presudu. Također autori obrađuju neka specifična pitanja koja se u odnosu na imovinskopravni zahtjev mogu pojaviti tijekom postupka ovrhe čije je poznavanje potrebno kako bi se u praksi osigurala učinkovita provedba odluka koje donosi sud u kaznenom postupku.

Pravna obilježja ženidbenih ugovora na području Osijeka i Baranje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Za proučavanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova, imovinskopravnog položaja žene u braku, ali i drugih instituta od kojih je najpoznatiji djevojački miraz u razdoblju na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, ženidbeni ugovori od neprocjenjiva su značaja. Iako pravnopovijesna znanost raspolaže vrijednim istraživanjima bračnog i nasljednog prava čak i kada je riječ o području Slavonije, praktična analiza pravnih isprava, tj. bračnih ugovora, u tim je istraživanjima izostala. Ovim istraživanjem nastojat će se rekonstruirati sadržaj ženidbenih ugovora očuvanih unutar zbirke javnobilježničkih isprava u Državnom arhivu u Osijeku. Raščlamba sadržaja isprava ima za svrhu istražiti je li ugovaranje imovinskopravnih odnosa između bračnih drugova bila česta praksa u društvenom životu građana Osijeka te okolice, te formu i sadržaj pojedinih ugovora. Nastojat će se utvrditi jesu li regulirani instituti u promatranom razdoblju težili k pružanju osiguranja supružnicima za vrijeme trajanja braka ili su pružali osiguranje supružnicima nakon smrti jednog partnera. Osim povijesnopravnog pristupa sadržaju arhivskog materijala, ovim će se istraživanjem nastojati utvrditi i relevantne odredbe mjerodavnog prava koje su normirale spomenute institute, ali valja napomenuti kako su određeni instituti usred neprecizne zakonske regulacije uređeni i odredbama običajnog prava.

Očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti kao dopušteno ograničenje prava na slobodu izražavanja – hrvatska i konvencijska perspektiva

Sloboda izražavanja, kao jedan od temelja demokratskog društva, spada u kvalificirano konvencijsko pravo koje je uvijek, kada su za to ispunjene pretpostavke, podložno ograničenjima. Jedno od dopuštenih ograničenja, odnosno legitimnih ciljeva taksativno navedenih u čl. 10. Konvencije, za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Također, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu izražavanja u čl. 38., dok čl. 16. propisuje dopuštena ograničenja sloboda iz Ustava, iako ne navodi posebno očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Unatoč nevelikom broju predmeta u kojima se ispitivala dopuštenost ograničenja slobode izražavanja radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudačke vlasti, iste autorice smatraju ih značajnima te će se iz tog razloga prikazati slučajevi iz domaće prakse, i to na svim razinama sudovanja, kao i najznačajnije presude Europskog suda koje se bave upravo navedenim legitimnim ciljem kao dopuštenim ograničenjem slobode izražavanja. Autorice su spomenute slučajeve prikazale prvenstveno kroz dvije skupine predmeta: one u kojima su osobe koje su smatrale da im je povrijeđena sloboda izražavanja bili novinari, kao i one u kojima se radilo o odvjetnicima koji su provodili slobodu izražavanja u sudnici ili izvan nje.

Vijek ustavnog sudstva u Europi

U radu se analizira ustavno sudstvo u Evropi, njegov istorijat, vrste i karakteristike kroz jednovjekovni period. Ustavno sudstvo se razvilo kroz nadzor ustavnosti zakona, zatim kontrolu ustavnosti propisa, koja može biti akcesorna i apstraktna, gdje odluke djeluju ergo omnes, a s obzirom na vremensko djelovanje propisa koji se ocjenjuju može biti prethodna i naknadna. Prema formi ustavnog sudstva razlikujemo više modela, a kao osnovni bi se mogli okarakterisati oni koji prate tradiciju ustavnog sudstva razvijenog u Sjedinjenim Američkim Državama i oni koji se oslanjaju na austrijski klasični model. Američki model zasniva se na organizacionoj formi prema kojoj se ustavnim sudstvom bave svi redovni sudovi u redovnom sudskom postupku, dok je austrijski klasični centralizovani model (koji je najprostranjeniji) utemeljen na učenju Hansa Kelsena o supremaciji ustava kojim se ograničava vlast i zaštiti ljudskih prava, a koji formalno počiva na postojanju posebno ustavom ustanovljenog ili određenog suda koji izvršava svoje nadležnosti kroz posebno utvrđen postupak. Ustavno sudstvo karakterišu tri osnovna elementa: postojanje zaštićenog dobra – ustava, čija povreda zahtijeva intervenciju suda, postojanje ustavom utvrđenog suda za donošenje odluke i postojanje forme u kojoj se zaštita sprovodi. U radu se ukazuje na revolucionarne promjene u ustavnosti u Francuskoj proizašle iz ustavnih promjena iz 2008. godine.

O preambuli (izvorišnim osnovama) Ustava Republike Hrvatske

Preambule nisu dostatan predmet stručno-znanstvenog istraživanja, a ključni razlog tome jest predrasuda o njihovu nepravnom karakteru. Poredbeno promatrano, preambule ustava po nizu svojih obilježja vrlo su heterogene te se uloga i pravna relevantnost preambula u ustavnom tekstu ne može unificirati. Izvorišne osnove Ustava RH u sadržajnom smislu jesu njegova preambula, ali i integralni dio njegova teksta i iste su usvojene i mijenjane po istoj proceduri kao i ostali dijelovi Ustava, te imaju isto značenje, važnost i obvezujuću snagu kao i normativni dijelovi Ustava. Ustavnopravni stručnjaci su stajališta da Izvorišne osnove Ustava RH ne treba dovoditi u pitanje, niti mijenjati, a na njihove odredbe poziva se i Ustavni sud RH.