Entomofauna lucerne na pokušalištu Šašinovec

Lucerna (Medicago sativa L.) je cijenjena je krmna kultura koja ima gospodarsku, poljoprivrednu i nutritivnu vrijednost te primjenu nalazi i u medicini. Na uzgoj i prinos svake kulture, pa tako i lucerne, veliki utjecaj može imati prisutna entomofauna. Ona može pozitivno, ali i negativno utjecati na prinose, ovisno o tome radi li se o korisnim ili štetnim kukcima. Cilj rada bio je istražiti dinamiku pojave entomofaune na lucerni, primjenjujući različite metode hvatanja štetnika (endogejski mamci, pitfall mamci, žute ljepljive ploče i entomološka mreža). Istraživanje je provedeno na pokušalištu Šašinovec Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od kraja veljače do sredine svibnja 2019. godine. Očitavanja ulova obavljana su jednom tjedno. Determinacijom uhvaćenih vrsta utvrđeno je da najveći broj jedinki pripada redu Diptera (36,99 %), nakon kojeg slijede redovi Collembola (21,94 %), Hemiptera (19,75 %) i Coleoptera (18,75 %). Najmanji broj uhvaćenih jedinki pripada redovima Hymenoptera (1,88 %) i Lepidoptera (0,69 %). Osim razlike u brojnosti uhvaćene entomofaune po redovima, vidljiva je i razlika u brojnosti kukaca uhvaćenih različitim metodama hvatanja. Najviše kukaca ulovljeno je na žutim ljepljivim pločama (38,62 %), iza kojih slijede pitfall mamci (32,66 %) i ulov entomološkom mrežom (28,28 %), a najmanje jedinki prikupljeno je korištenjem endogejskih mamaca (0,44 %). Rezultati ovog istraživanja pridonose poznavanju entomofaune lucerne, što može utjecati na način održavanja i njege usjeva te na optimalno vrijeme i način zaštite nasada

Mogućnosti suzbijanja cvjetnog štitastog moljca prirodnim neprijateljima i botaničkim insekticidima

Cvjetni štitasti moljac, Trialeurodes vaporariorum (Westwood, 1856), ekonomski je najznačajniji štetnik na kulturama koje se uzgajaju u zaštićenim prostorima, posebice rajčice. Javlja se svake godine i uzrokuje direktne i indirektne štete, te prenosi biljne viruse. Brojnost populacije i visina šteta su u izravnoj korelaciji, odnosno veće štete nastaju pri brojnijoj populaciji. Praćenje i pravovremeno uočavanje ovog štetnika ima veliki značaj za uspjeh primjene mjera suzbijanja. Cvjetni štitasti moljac prati se žutim ljepljivim pločama i vizualnim pregledima naličja listova. Već pri uočavanju jedne odrasle jedinke potrebno je pristupiti suzbijanju kako bi se spriječilo prenamnožavanje i daljnje širenje. Kemijske mjere najčešći su način suzbijanja moljca. No, uslijed učestalog korištenja insekticida, posebice insekticida istog mehanizma djelovanja, pojavio se problem rezistentnosti ovog štetnika na brojne djelatne tvari iz različitih kemijskih grupa. Stoga se u integriranoj zaštiti prednost daje agrotehničkim, mehaničkim, fizikalnim i biološkim mjerama koje ne dovode do pojave rezistentnosti i prihvatljivije su za okoliš. Biološke mjere uključuju korištenje različitih makrobioloških i mikrobioloških preparata, naturalita i botaničkih insekticida. Entomofagne osice uspješno se koriste u suzbijanju cvjetnog štitastog moljca. Vrlo je važna njihova pravovremena primjena, jer su najviše učinkovite pri nižim populacijama štetnika. Sve veća pozornost pridaje se botaničkim insekticidima kao ekološki povoljnijoj zamjeni za kemijske insekticide. Prirodnog su porijekla, a mnogi od njih imaju insekticidno djelovanje te bi se mogli primjenjivati u suzbijanju cvjetnog štitastog moljca i na taj način omogućiti uspješnu zaštitu kultura koje ovaj štetnik napada.

Značaj proučavanja stanovništva u cilju razvoja poljoprivrede - studija slučaja Županije Zapadnohercegovačke

U ovom se radu analizira značaj stanovništva u cilju razvoja poljoprivrede Županije Zapadnohercegovačke. Tijekom 20. stoljeća zabilježena je snažnu vanjska i unutarnja migracija koja je prvenstveno bila uzrokovana gospodarskim i političkim obilježjima. Zbog agrarne prenaseljenosti, visokog prirodnog prirasta seoskog stanovništva i krize u agrarnoj proizvodnji kao i pogoršanja društveno-gospodarskih prilika stanovništvo je bilo primorano na iseljavanje. Ubrzana deagrarizacija i deruralizacija u većini zemalja nakon Drugoga svjetskog rata nisu bili adekvatno propraćeni otvaranjem novih radnih mjesta u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Društveno-gospodarske prilike nakon Drugoga svjetskog rata poticale su preseljenje iz pasivnih ruralnih krajeva u urbane centre. Ta neravnoteža znatno je doprinijela destabilizaciji i depopulaciji ruralnih krajeva. Suvremeni demografski procesi nisu utjecali samo na prerazmještaj stanovništva i njegovu strukturu već i na transformaciju prostora te napuštanje nekadašnjih poljoprivrednih i pašnjačkih površina. Depopulaciju i izumiranje pojedinih naselja nije moguće zaustaviti, stoga nije realno očekivati njihov oporavak. S obzirom na suvremene demografske trendove velika je vjerojatnost da će poljoprivreda kao i neka naselja u brdsko-planinskim područjima mnogih zemalja u potpunosti izumrijeti.

Odabir autohtonih aromatičnih i ljekovitih trajnica za uređenje terapijskih urbanih prostora na Mediteranu

Kroz dugo vremensko razdoblje, aromatično, ljekovito, kao i začinsko bilje pronalazi svoju primjenu u različite svrhe. U novije vrijeme, kada raste svijest i potreba o sve većoj integraciji prirodnog okruženja u urbanoj sredini (biofilni dizajn), sve je aktualnije uređenje unutarnjih i vanjskih zelenih prostora s terapijskom i rehabilitacijskom namjenom. Aromatična i druga svojstva takvih biljaka potencijalnom prostoru dodaju novi aspekt (uz onaj dekorativni) u vidu jačanja motoričkih, senzoričkih, kognitivnih te socijalnih potencijala osjetljivih skupina posjetitelja, čime doprinose njihovom skladnijem životu i zdravlju. Specifičnim mirisima, raznolikošću oblika, struktura, boja i listova, ove biljke omogućuju višeosjetilni doživljaj uređenog prostora. S obzirom na svoje biološke značajke i ekološke zahtjeve, iziskuju različite stupnjeve njege i održavanja te ih u tom pogledu treba promišljeno odabrati i uklopiti u prostor koji se uređuje kako bi kontinuirano održavale svoju namjenu, kako u estetskom, tako i u terapijskom smislu, pružajući potpuni učinak za osjetila posjetitelja.

Utjecaj anatomske građe latica na ukrasna svojstva cvjetova

Boja cvjetova je jedan od glavnih elemenata estetske vrijednosti ukrasnog bilja te stoga ima veliko komercijalno značenje, naročito u cvjećarskih kultura. Iako boju cvijeta primarno određuju sastav i koncentracija pigmenata, na njene karakteristike utječu i drugi čimbenici, među kojima važnu ulogu ima i anatomska građa tkiva latica, osobito epiderme. U većine cvjetova, epidermalne stanice su barem na jednoj strani latica čunjasto ispupčene. Čunjast oblik stanica može povećati udio svjetlosti koji ulazi u tkivo latice i dospijeva do pigmenata, uslijed čega se povećava apsorpcija svjetlosti te time i intenzitet boje. Anatomska građa, međutim, osim na boju, utječe i na vizualne karakteristike površine (teksturu) latica. Epidermalne stanice čunjasta oblika laticama daju matirani ili baršunasti izgled, dok su latice s vrlo ravnom i glatkom epidermom sjajne površine. U ovome radu opisane su temeljne značajke anatomske građe latica te njihov utjecaj na dva važna čimbenika ukrasne vrijednosti cvjetova: boju i vizualne karakteristike površine latica.

Dendroflora Donatim parka u Adapazariju/Sakarija - Republika Turska

U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore Donatim parka, koji se nalazi u gradu Adapazari, administrativnom centru i najvećem gradu turske provincije Sakarija, na nadmorskoj visini od 31 m. Tijekom florističkog istraživanja koje je provedeno na obuhvatnom području Donatım parka tijekom prve polovine 2021. godine zabilježeno je 61 svojte iz 28 porodica. U ovom parku dominiraju kritosjemenjače (52 svojte; 85,25 %), među kojima su dvosupnice (47 svojti; 90,38 %), izrazito zastupljenije nego jednosupnice. Golosjemenjače su zastupljene s manjim brojem, 9 svojti (14,75 %). Porodica Rosaceae (12 svojti; 19,67 %) i porodica Pinaceae (6 svojti; 9,84 %) se ističu s najvećim brojem svojti. U pogledu analize flore obzirom na tip habitusa rezultati su pokazali dominaciju stabala (37 svojte; 60,66 %), potom slijede grmovi (23 svojti; 37,70 %) te penjačice (1 svojta: 1,64 %). Listopadne svojte (36; 59,02 %) su zastupljenije od vazdazelenih (25; 40,98 %). Od 61 zabilježenih svojti, kultivarima pripada 8 svojti (13,11 %), hibridima dvije (3,28 %), dok podvrstama pripadaju tri svojte (4,92 %). S gledišta krajobraznih vrijednosti Donatim park prilično je bogat dendrološkim svojtama. Drveće i grmlje uglavnom ima izvrsne funkcionalne, estetske i oblikovne karakteristike, osim nekoliko stabala datulje Phoenix dactylifera L. koja su osušena te ih je potrebno ukloniti. Parkovna infrastruktura je u odličnom stanju.

Agronomska i gospodarska vrijednost facelije

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth.) je jednogodišnja zeljasta biljna vrsta uspravne stabljike, razdijeljenih listova i karakterističnih sitnih, plavoljubičastih cvjetova skupljenih u kovrčicu (cincinnus). Može se uzgajati kao kultivirana vrsta za zelenu gnojidbu jer poboljšava plodnost tla obogaćivanjem organskim tvarima. Na tlu podložnom eroziji facelija se sije kao zaštitni usjev, a kao pokrovni usjev pomaže u potiskivanju korova, ima i nematocidno djelovanje pa poboljšava pedohigijenu tla. Može se uzgajati i za proizvodnju zelene krme, silaže i sijena za hranidbu stoke. Međutim, zbog visokog udjela nektara i peludi u cvijetu, facelija je potencijalno jedna od najznačajnijih medonosnih vrsta. Zbog velikog broja cvjetova, biljka odnosno usjev facelije je odlična paša za medonosne i solitarne pčele, te bumbare, a cvatnja može trajati i do šest tjedana. Ima korisnu ulogu za oprašivače, ali isto tako doprinosi boljoj oplodnji ratarskog, povrtlarskog, ljekovitog i drugog bilja. Poznata su i ljekovita svojstva facelije, a ima i ornamentalni značaj. Agronomska i gospodarska vrijednost facelije proizlaze iz njezinih morfoloških, bioloških i ekoloških svojstava.

Prikaz visinskog gradijenta vegetacije od Malog Platka prema vrhu Snježnika (Hrvatska)

Provođenje studentske terenske nastave podrazumijeva primjenu aktualnih teorijskih spoznaja na praktičan način čime je obuhvaćen obilazak različitih terenskih lokacija, samostalno ispunjavanje terenskih obrazaca te prezentaciju dobivenih rezultata. "Terenska nastava 3 – botanika" naziv je višednevnog terenskog programa koji se izvodi u sklopu preddiplomskog studija biologije na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prolazeći kroz različite vegetacijske zone i pojaseve na području Hrvatske, studenti će ciljano upoznavati karakteristične stanišne tipove i biljne zajednice, pripadajući floristički sastav, zanimljive vegetacijske fenomene poput obrata visinskih pojaseva kao i temeljne ekološke mehanizme koji omogućavaju njihovu pojavnost. Glavnu okosnicu svakog terenskog lokaliteta čini klimazonalna vegetacija čiju izmjenu promatramo kroz visinski gradijent, od nizinskog pojasa Lonjskog polja prema planinskim vrhovima u Gorskom kotaru. Jedan segment terenske nastave čini upoznavanje vegetacije na potezu od Malog Platka (brdski pojas) prema vrhu Snježnika (planinski pojas). Klimatske prilike područja i dinamika reljefa doprinose izmjeni vegetacije: najniži dio gradi primorska bukova šuma, zatim se redom prolaze gorska šuma bukve i jele, čiste bukove šume pretplaninskog pojasa, klekovina bora krivulja te, konačno, planinski travnjaci na najvišim dijelovima Snježnika. Dodatno, pogledom s vrha Snježnika prema susjednom Risnjaku ili Guslici moguće je upoznati visinski gradijent vegetacije vrlo širokog područja Gorskog kotara. Predviđene terenske aktivnosti prilika su studentima za nadogradnju teorijskih spoznaja te stjecanje praktičnih vještina iz područja botanike i ekologije koja proizlaze iz stvarnih primjera flore i vegetacije na području Hrvatske.

Characteristics of heteroblasty in Hladnikia pastinacifolia (Apiaceae), a rare endemic from Slovenia

Hladnikia pastinacifolia, the most prominent endemic plant species in Slovenia, is rare and protected because it is a stenoendemic and paleoendemic species restricted to area of Trnovski gozd (W Slovenia). However, this species can be found in various habitats. The disparity between the non-specific habitat preference of the species and its rarity has not been sufficiently explained. Here we focus on the functional morphological features that are most indicative for the ecology of plant species: the anatomical and morphological characteristics of leaves. Hladnikia pastinacifolia exhibits heterophylly during ontogeny (heteroblasty). We aimed to describe and compare the anatomical characteristics of three H. pastinacifolia leaf morphotypes among them and in relation to various habitats. Therefore, we compared leaf functional features that are indicative for the ecology of plant species: the thickness of the leaf lamina, the spongy and palisade parenchyma, the thickness of the upper and lower epidermis and the number of leaf stomata in the upper and lower epidermis. These measurements were further used to calculate the ratio between the spongy and palisade parenchyma, leaf stomata index and the density of leaf stomata. We determined that the H. pastinacifolia heteroblasty belongs to the Apium-type. Results showed that the five-pinnate leaves were the most distinct type, being the thickest, with the highest numbers of stomata abaxially. When compared among habitats, leaves from the scree habitat were the thickest according to all the tissue layers studied. The indices calculated were less useful for the distinction between leaf types and habitats.

Perivoj i vegetacija Vile Čingrija na Boninovu

Stručni rad ima za cilj prezentirati jedan dio terenske nastavne jedinice u okviru kolegija "Povijesni vrtovi Mediterana" na Studiju Povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku. Nastavna jedinica ima za cilj prikazati perivojna ostvarenja u razdoblju s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće odnosno u prvim desetljećima 20. stoljeća. Naglasak je na iščitavanju povijesnih, stilskih i hortikulturnih značajki lokacije. Vila Čingrija izgrađena početkom 20. stoljeća nalazi se na rubnom uzobalnom dijelu povijesne vrtne zone Pile – Boninovo. Na širem potezu ove zone, u razdoblju renesanse, počinju se u pravilnom rasteru, unutar mreža glavnih prilaznih i okomitih sporednih komunikacija, oblikovati tzv. insule (čestice parcela). Unutar insula se oblikuju prigradski ljetnikovci s vrtovima. U istom uzorku i na tragu dubrovačke ladanjske, rezidencijalne arhitekture u tom prostoru se gradi sve do kraja 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Lokacija vile s perivojem nalazi se na prostoru izrazite ambijentalne vrijednosti, na strmim terasama na kojima do 10. stoljeća nije bilo gradnje. U vegetacijskome smislu, kao i čitav Dubrovnik, prostor pripada eumediteranskom, vazdazelenom području sveze Quercion ilicis i asocijacije Orno-Quercetum ilicis. Tijekom gradnje vile, u skladu sa tadašnjim florističkim trendovima, zasađen je veliki broj alohtonih tj. za ono vrijeme egzotičnih biljaka. Do danas su ostale očuvane one, koje su se dobro prilagodile pedoklimatskim uvjetima, s obzirom da je perivoj vile tijekom više desetljeća bio zapušten. U tijeku je izrada projektne dokumentacije obnove perivoja i vile za potrebe Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu, koji je u tim prostorima planiran. Rad jer napisan temeljem podataka iz Elaborata obnove perivoja vile Čingrija, te na temelju terenskog izvida sa studentima.