The concept of the Polish Biographical Dictionary

The aim of the article is to present a concept of the Polish Biographical Dictionary (Polski Słownik Biograficzny, PSB), which has been published in Krakow since 1935 as a multi-volume publication of the Polish Academy of Sciences (PAN) and the Polish Academy of Arts and Sciences (PAU), and realised by the Tadeusz Manteuffel Institute of History of the PAN. Over 28,000 biographies of people associated with Poland (and with the Grand Duchy of Lithuania, the Commonwealth of Both Nations, and their fiefs), who lived or operated in the country and abroad from the time of legendary Duke Popiel (9th century) to 2000, have been published in 52 volumes so far. The concept of the PSB is presented in the historiographic context as well as the context of contemporary problems and challenges that the PSB is facing.

Osobitosti koncepcije biografskih članaka u Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

Velik dio Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, prvoga leksikografskoga projekta hrvatske manjine izvan matične domovine, koji izlazi u Subotici od 2004. godine, čine biografski članci. Specifičnost ovoga leksikona, kao svojevrsnoga regionalnoga leksikona, uvjetovala je pristup istraživanju i prezentaciji biografija koji se donekle razlikuju od biografskih uzusa leksikografske obrade na nacionalnoj razini. U radu se navode najvažnije osobitosti koncepcije biografskih članaka u Leksikonu te ih obrazlaže. Riječ je ponajprije o imenima roditelja ulaznika, odnosno osoba koje se obrađuju, zatim kako se kroz životni put, rad ili znanstveni interes reflektira njihova povezanost sa zavičajem, a katkada o tome svjedoči i mjesto gdje su pokopane. Posebno se naglašavaju razlozi zašto je prilikom odabira ulaznika u Leksikon prihvaćeno načelo etničkoga podrijetla, a ne nacionalnoga osjećaja, te se objašnjava drugačija koncepcija biografija Hrvata iz Hrvatske u odnosu na podunavske Hrvate, zemljopisno omeđene područjem predmeta Leksikona (međuriječje Dunava i Tise). Upućuje se i na važnost uključivanja biografija pripadnika drugih naroda (Mađara, Srba) i metodološko koncipiranje tih članaka. Također se obrazlažu načelno nepostojanje donje dobne granice za uvrštavanje u Leksikon, različita koncepcija obrade povijesnih ličnosti i suvremenika te još neke osobitosti.

Towards a new monolingual Hungarian explanatory dictionary

The Lexical Knowledge Representation Research Group at the Department of Lexicology is one of the youngest research groups of the Hungarian Research Centre for Linguistics, founded in February 2020. The group is currently working on a new version of a monolingual explanatory dictionary partly based on The Explanatory Dictionary of the Hungarian Language. The aim is to compile an up-to-date online dictionary of contemporary Hungarian (2001–2020) by corpus-driven methods. The present article describes The Explanatory Dictionary of the Hungarian Language and the Comprehensive Dictionary of Hungarian by presenting their history, the circumstances of their compilation, and the basic editorial guidelines. Then it outlines how the corpus for the planned dictionary is to be set up and how this corpus is to be analysed.

Jezikoslovno nazivlje između deskripcije i preskripcije (primjer projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena)

U radu će se prikazati odnos između deskriptivnoga i preskriptivnoga pristupa nazivlju na primjeru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena. U tome se projektu polazi od abecedarija nastaloga ispisivanjem nazivlja iz odabranih izvora i specijaliziranoga jezikoslovnoga korpusa (deskriptivni pristup). Nakon toga se nazivlje koje se nalazi u izvorima usustavljuje s pomoću terminoloških načela kako bi se među sinonimnim nazivima odredilo koji su nazivi preporučeni, dopušteni, nepreporučeni, predloženi, zastarjeli ili žargonski (preskriptivni pristup). Posebna se pozornost posvećuje zastarjelim nazivima. U radu se analiziraju i tri hipoteze: 1. znanstveno i stručno nazivlje glavni je element metajezika struke, pa se analizi metajezika struke može pristupiti čestotnom korpusnom analizom, 2. iz korpusa struke usporedbom s općejezičnim korpusom mogu se računalno ekscerpirati potencijalni jezikoslovni nazivi kako bi se stvorio ili upotpunio abecedarij koji su sastavili stručnjaci pojedinih potpodručja, 3. iako je Struna normativna baza, u terminološkome radu na pojedinome nazivlju nužna je kombinacija deskriptivnoga i normativnoga pristupa. Kako bi se osvijetlio odnos između deskripcije i preskripcije u Jeni, analizirana je i višestruka uloga polja Napomene.

Turopolje uzduž i poprijeko

Turopolje je jedna od tradicionalnih hrvatskih regija, među manjima po opsegu, ali prepoznatljiva imena i obilježja. U razdoblju od 2018. do 2021. u Leksikografskom zavodu izrađeno je regionalno izdanje posvećeno Turopolju. Jedno od temeljnih pitanja za uredništvo Turopoljskoga leksikona bilo je odrediti područje koje regija obuhvaća. U članku se donosi pregled različitih definicija turopoljskoga područja u stručnoj literaturi kao i pregled promjena upravno-teritorijalne podjele koje su prethodile današnjem stanju, a koje su presudno na nj utjecale. Vodeći se načelom sveobuhvatnosti, uredništvo se odlučilo za širu definiciju područja po kojoj je Turopolje obuhvatilo današnje upravne jedinice grad Veliku Goricu i općine Kravarsko, Orle i Pokupsko, te dijelove (pojedina naselja) današnjega grada Zagreba i općine Lekenik.

Pisanje Slobodne Dalmacije o HRSS-u od 1945. do 1947.

Komunistička partija Jugoslavije je tijekom Drugoga svjetskog rata nastojala privući i članove prijeratnoga HSS-a te tako omasoviti partizanski pokret. To im je djelomično i uspjelo jer se na oslobođenom partizanskom teritoriju 1943. formirao Izvršni odbor ove stranke. Nakon završetka rata H(R)SS je zajedno s KPJ sudjelovao na izborima u koaliciji Jedinstveni narodno-oslobodilački front (JNOF). U članku će se prikazati kronologija organizacijske obnove stranke u Dalmaciji. Pošto dosad nema objavljenih relevantnih izvora o broju obnovljenih stranačkih mjesnih organizacija, na temelju novinskih izvještaja Slobodne Dalmacije pokušat će se utvrditi geografska rasprostranjenost ogranaka na području Dalmacije. Istražit će se programska autonomija dalmatinskih ogranaka Stranke prezentirana u dnevnom tisku kroz medijske istupe (intervjue i govore) stranačkih prvaka te službene proglase Izvršnoga odbora Stranke u razdoblju od 1945. do 1947. godine. Također će se analizirati stupanj kadrovske te organizacijske ovisnosti HRSS-a u Dalmaciji o KPJ. Provest će se analiza uloge HRSS-a unutar Narodne fronte. Koristit će se dosadašnja objavljena literatura te arhiv Slobodne Dalmacije, tadašnjega službenoga glasila Narodne fronte Dalmacije.

Turopoljske utvrde

U radu se razmatraju obrambeni kompleksi i građevine koji su tijekom razvijenoga te mahom kasnoga srednjega vijeka i početkom novoga vijeka izgrađeni na području Turopolja, povijesno-geografske regije između desne obale rijeke Save na sjeveroistoku, sisačke Posavine na jugoistoku, Pokuplja na jugu, Vukomeričkih gorica na jugozapadu te približno samoborsko-žumberačke regije na sjeverozapadu. Iako povijesni izvori svjedoče o više desetaka utvrda, u radu smo se osvrnuli samo na one utvrde koje su u cijelosti ili u ruševinama sačuvane na terenu, kao i na one čiji izgled možemo rekonstruirati na osnovi starih crteža ili fotografija. Većina utvrda očuvana je tek u arheološkim slojevima, a prepoznaje se tek u promjenama u konfiguraciji terena. Iznimka je Lukavec, koji je ujedno i jedina u cijelosti sačuvana utvrda na čitavom promatranom prostoru, premda je u baroknom i klasicističkom razdoblju temeljito pregrađen u dvorac.

O novom kartografskom rječniku

Godine 2020. objavljen je Kartografski rječnik u izdanju Hrvatskoga kartografskog društva i Naklade Dominović. Od objavljivanja prvoga i jedinoga Višejezičnoga kartografskoga rječnika u Hrvatskoj prošlo je više od 40 godina. U tom razdoblju mnogo toga novoga dogodilo se u svijetu, što su autori pokušali obuhvatiti novim rječnikom. U ovom radu opisat ćemo probleme s kojima smo se susreli u radu na pripremi toga rječnika.

Izazovi u prostornom obilježavanju i prikazu enciklopedijskoga znanja

Enciklopedije se, kao pouzdani izvori znanja koje izrađuju stručnjaci predmetnoga područja i leksikografi, među drugim karakteristikama, diče i svojom pouzdanošću, točnošću i preciznošću. Prostorni prikaz enciklopedijskoga znanja na određeni se način već odavno koristi na geografskim i tematskim kartama, no digitalno doba donijelo je znatno proširene mogućnosti. Ipak, u nedostatku osustavljenoga modela obilježavanja i prikaza (geotagiranja) enciklopedijskoga znanja, rijetka djela u punoj mjeri rabe takav pristup. Stvaranje takva modela donosi i neke izazove. Imena lokacija (gradova, ulica, trgova i sl.) kroz vrijeme se mogu mijenjati, što je izazov u složenom pretraživanju ili prikazu na karti. U takvim se slučajevima traže rješenja svođenja na zajedničku oznaku, što je princip regularizacije (normalizacije) teksta. Istraživanje je potaknuto nastojanjem za unapređenjem mrežnoga izdanja Hrvatske tehničke enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža na Portalu hrvatske tehničke baštine. Autori analiziraju dosadašnju enciklopedijsku praksu bilježenja mjesnih imena koja su se kroz vrijeme mijenjala te razmatraju koji oblici bilježenja najbolje odgovaraju specifičnim, praktičnim zahtjevima digitalne enciklopedike. Takav bi način bilježenja i prikaza povećao upotrebljivost enciklopedija, jer bi se uz nastavak prakse prikaza informacija koje su precizne, korisnicima omogućilo olakšano pretraživanje i pregledavanje te prikaz znanja na karti .

Portali i baze podataka o elementima nematerijalne kulturne baštine na festivalima folklora

Rad opisuje način prikupljanja, obrade i digitalizacije materijala o nematerijalnoj kulturnoj baštini u Bosni i Hercegovini koja se prezentira na festivalima folklora te izgradnju multimedijalnih baza podataka i portala za njihovu promociju. Navedene aktivnosti pojedine elemente nematerijalne kulturne baštine i kulturno-umjetnička društva kao njihove baštinike čine vidljivijima i dostupnijima javnosti uz davanje dodatnoga poticaja samim baštinicima za njihovo prenošenje na mlade naraštaje. Opisano provodi Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokog Brijega u suradnji s partnerima i samim baštinicima elemenata kroz dva projekta. Prvi projekt, diple.org, realizira se s Udrugom hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH i prezentira tradicijsku kulturnu baštinu Hrvata u BiH, a drugi projekt, tkanica.org, prezentira baštinike, njihove elemente i festivale folklora u BiH koji djeluju u okrilju međunarodne organizacije CIOFF (International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Arts) i realizira se sa Sekcijom CIOFF-a za BiH. Projektima je do sada obuhvaćeno više od dvije stotine baštinika. Obrađeni su detaljniji podatci o sedam kulturno-umjetničkih društava, sedam festivala folklora, dva popisa jednog broja karakterističnih elemenata na lokalitetima kao i jedan popis vještina sviranja na sedam tradicijskih glazbala. Realizacija dosadašnjega dijela projekta pokazala je kako su baštinici elemenata koji ulažu znatne napore u istraživanje na samom terenu o elementima nematerijalne kulturne baštine svojega kraja uspjeli održati kontinuitet u radu i dodatno skrenuti pozitivnu pozornost javnosti na svoju baštinu.