Implementacija probacijskih poslova povezanih s kaznom zatvora u Republici Hrvatskoj

Zatvorska se kazna smatra najtežim oblikom socijalnog isključivanja, pri čemu određeni broj zatvorenika ima iskustvo isključenosti i prije dolaska na izvršavanje kazne, a i samo izvršavanje kazne može pridonijeti društvenom odbacivanju nakon otpusta iz zatvora. Prevencija socijalnog isključivanja zatvorenika jedna je od važnih zadaća većine europskih probacijskih službi. U Republici Hrvatskoj probacijska je služba započela s radom 2011. godine, dakle prije deset godina, dok se s uvođenjem i izvršavanjem probacijskih poslova povezanih s kaznom zatvora započelo 2013. godine. Cilj je rada istaknuti ulogu probacijskih službi u prevenciji trajnog socijalnog isključivanja i kriminalnog povrata zatvorenika, a time i važnost osnivanja hrvatske probacijske službe i obavljanja poslova povezanih s izvršavanjem zatvorske kazne. U radu su prikazani načini izvršavanja tih poslova u Republici Hrvatskoj, neki izazovi povezani s njihovim uvođenjem i izvršavanjem, uz smjernice za daljnje unapređenje obavljanja tih poslova. Radom se ujedno želi pridonijeti boljoj informiranosti drugih službi, stručnjaka i javnosti o obavljanju tih poslova u svrhu njihova što intenzivnijeg i učinkovitijeg uključivanja u prevenciju socijalnog isključivanja zatvorenika. Rad je nastao na bazi izravna iskustva autorica na osmišljavanju, uvođenju, koordinaciji izvršavanja i razvoju tih probacijskih poslova na području Republike Hrvatske.

Pogledi zatvorenica na budućnost

Provedba istraživanja sa zatvorenicama općenito je otežana zbog posebnoga položaja i uvjeta u kojima se nalaze, a istraživanja o percepciji njihove budućnosti vrlo je malo. Cilj je ovoga rada ispitati percepciju budućnosti i očekivanja zatvorenica u budućnosti sa svrhom dobivanja uvida i predlaganja nekih specifičnih metoda rada na sebi za vrijeme boravka na izdržavanju kazne. Provedeno je kvalitativno istraživanje u kojemu su se podatci prikupljali putem polustrukturiranih intervjua. U istraživanju je sudjelovalo devet zatvorenica koje su se u trenutku provedbe istraživanja nalazile na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici. Podatci su obrađeni putem tematske analize sadržaja. Rezultati su pokazali da zatvorenice svoju budućnost uglavnom vide pozitivno, ali su i svjesne određenih poteškoća i izazova s kojima će se morati suočiti nakon otpusta. Zatvorenice budućnost planiraju provesti u okruženju obitelji i brizi za djecu te se nadaju boljem funkcioniranju obitelji u budućnosti. Izazovom smatraju nadoknadu vremena koje su provele u kaznionici, rješavanje pitanja skrbništva nad maloljetnom djecom i pronalazak posla zbog moguće osude okoline i predrasuda prema bivšim zatvorenicama. Također, za pojedine zatvorenice izazov je i mogućnost recidiva, u čemu će biti ključan rad na sebi i želja za promjenom.

Utjecaj mitova i stereotipa na postupanje društva prema počiniteljima seksualnih delikata

U inozemnoj se literaturi sve češće nailazi na kritike nekih popularnih suvremenih trendova u sankcioniranju počinitelja seksualnih delikata, pri čemu se sve intenzivnije naglašava značajan utjecaj mitova i stereotipa na takve trendove i primjenu isključivo punitivnih, nedovoljno učinkovitih intervencija. Ciljevi su rada temeljem dostupne znanstvene i stručne literature istražiti i sažeto predočiti neke od najvažnijih mitova i stereotipa povezanih sa seksualnim deliktima i počiniteljima, upozoriti na moguće negativne učinke na prevenciju kriminalnog povrata, te naglasiti i argumentirati značaj napora u njihovu prevladavanju. Pri tome se uz kritički osvrt na prisutne trendove, prethodno usustavljuju i prezentiraju statistički podatci iz relevantnih izvora, rezultati istraživanja i suvremene spoznaje kojima se argumentira stvarna realnost u odnosu na uglavnom znanstveno neutemeljenu percepciju javnosti. U okviru kritičkog osvrta razmotrena je i uputnost prihvaćanja inozemnih punitivnih trendova u hrvatskom zakonodavstvu i penološkoj praksi, uz zaključne preporuke za hrvatski kontekst. S obzirom na nužnost prevladavanja mitova i stereotipa, rad je ujedno sadržajno koncipiran i kao moguća konceptualna okosnica edukacijskih intervencija i/ili potencijalna temeljna odrednica u ciljanoj komunikaciji s medijima i javnošću, ali i kao svojevrsni poticaj i polazište znanstvenih istraživanja o toj temi u hrvatskom kontekstu.

Uporaba modernih tehnologija kao rizik za seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece i adolescenata putem interneta

Napredak tehnologije u zadnjih dvadesetak godina nedvojbeno je promijenio način života pa tako i način odrastanja djece i mladih, a uporaba interneta postala je sastavnim dijelom svakodnevnih životnih aktivnosti. Korištenje modernim tehnologijama, osobito u okviru rizičnih online aktivnosti, u ovom će radu biti razmotreno kao rizik u kontekstu odrastanja, a od rizičnih ponašanja razmatrat će se seksting (engl. sexting), odnosno izmjenjivanje seksualnih sadržaja, seksualna prisila i iznuda (engl. sextortion) kao iznuđivanje seksualnih sadržaja te vrbovanje ili mamljenje (engl. grooming) kao zavođenje ili namamljivanje maloljetne osobe. Svi rizici bit će detaljno analizirani u kontekstu seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja putem interneta međusobnom povezanošću, razmatranjem posljedica kao i ulogom stručnjaka iz multikulturalne perspektive. Razvoj modernih tehnologija, kao i mogućnosti koje donosi, posebno u pandemiji, predstavljaju plodno tlo za ozbiljne prijetnje mentalnom zdravlju djece i mladih, ali i postavljaju zahtjeve pred sve one koji se bave zaštitom djece i mladih da kreiraju i razvijaju nove sustave zaštite djece.

Odnos prevencije mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema i promocije mentalnog zdravlja

Prevencija, zaštita i briga o mentalnom zdravlju predstavljaju važne teme za budućnost svakog društva, ali i sastavnog dijela općeg zdravlja svake osobe. Uzevši u obzir današnji stil i način života, te izazove s kojima se svaki pojedinac suočava, važnost ovog dijela ljudskog zdravlja je neupitna. Međutim, unatoč globalnoj važnosti ove javnozdravstvene tematike, pitanje lošeg mentalnog zdravlja i njegova poboljšanja često i dalje ostaje drugorazredni prioritet mnogih država. U želji preveniranja istoga, važno je razvijati strategije prevencije različitih oblika mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promocije mentalnog zdravlja kako u javnozdravstvenom sektoru tako i u području javnih politika koje zahtijevaju visoku razinu suradnje između vladinih odjela i agencija te sektora. Cilj ovog preglednog rada jest ponuditi prikaz dvaju koncepata, koncepta prevencije mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promocije mentalnog zdravlja, te uokviriti njihov međusobni odnos, uzevši u obzir njihove sličnosti i razlike te povezanost sa suvremenim konceptom pozitivnog mentalnog zdravlja. Uz to, prikazan je i kritički uvid u međusobni odnos dvaju koncepata u svrhu lakšeg i dubljeg razumijevanja suvremenih poteškoća i prepreka društva kada je riječ o prevenciji mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema te promociji mentalnog zdravlja.

Primjena kognitivne terapije usredotočene svjesnosti usmjerene na stres sa službenicima zatvorskog sustava

Službenici zatvorskog sustava izloženi su visokim razinama stresa, što dugoročno može rezultirati razvojem psihičkih smetnji i smanjenom radnom učinkovitošću. Stoga je važno razvijati preventivne programe te istraživati njihovu učinkovitost, ali i prihvatljivost službenicima jer je riječ o populaciji koja nerado priznaje poteškoće. Programi zasnovani na usredotočenoj svjesnosti (engl. mindfulness) pokazali su se korisnima u radu s različitim populacijama korisnika. Ciljevi ovog rada bili su: istražiti prihvatljivost, prikladnost, kvalitetu, obuhvat ciljne skupine te ishode primjene tečaja kognitivne terapije usredotočene svjesnosti usmjerene na stres sa zatvorskim službenicima. Službenici (N = 36) iz četiriju kaznenih tijela u Hrvatskoj sudjelovali su na osam dvosatnih grupnih radionica tijekom dva mjeseca. Prije tečaja, neposredno nakon tečaja te dva mjeseca nakon tečaja primijenjeni su upitnici koji mjere dimenzije mindfulnessa, psihopatološka odstupanja te stres i sagorijevanje. Nakon završetka tečaja ispitani su različiti aspekti kvalitete implementacije tečaja. Rezultati su pokazali da su službenici bili visoko uključeni u tečaj, zadovoljni tečajem i da su ga procjenjivali korisnim. Nakon završetka tečaja izvještavali su da više opažaju te manje prosuđuju i automatski reagiraju na svoja iskustva (dimenzije mindfulnessa), o manje problema i simptoma, većoj dobrobiti i funkcioniranju te manjim razinama stresa i sagorijevanja. Sve promjene održale su se i u naknadnom praćenju.

Komunikacija i znanje roditelja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju – razlike u procjeni roditelja i adolescenata

Roditeljsko znanje, uključenost u djetetove aktivnosti te obiteljska komunikacija drže se jednima od najsnažnijih obiteljskih zaštitnih čimbenika, posebice u adolescenciji kada je pojačano uključivanje u različite probleme u ponašanju. Doživljaji adolescenata i njihove procjene sebe, roditelja i okruženja, nerijetko se razlikuju od roditeljskih. Ovo istraživanje ima za cilj ispitati značajke komunikacije roditelja i adolescenata, roditeljska znanja o iskustvima svoje djece s problemima u ponašanju te utvrditi postoje li razlike u procjenama između roditelja i adolescenata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od n = 447 adolescenata i n = 447 njihovih roditelja. Korištenim instrumentarijem ispitivalo se iskustvo adolescenata s problemima u ponašanju, procjena učestalosti komunikacije te razlozi koji obeshrabruju adolescente od razgovora s roditeljima. Iste upitnike popunjavali su adolescenti i njihovi roditelji. Rezultati su pokazali da roditelji podcjenjuju uključenost, odnosno iskustva svoje djece s problemima u ponašanju te, s druge strane, komunikaciju o tim problemima procjenjuju učestalijom nego adolescenti. Razlike u procjeni utvrđene su i kod razloga koji obeshrabruju za razgovor s roditeljima. Adolescenti u najvećoj mjeri kao razlog iskazuju strah od reakcije roditelja koji ih sprečava i obeshrabruje za razgovor s njima. Rezultati govore u prilog postojećim znanjima tog područja te mogu imati praktične implikacije u kreiranju prevencijskih intervencija.

Examining prison rule violations among incarcerated veterans with a history of brain injury, alcohol, and substance use

Background: To investigate how the independent variables: veteran status, brain injury, drug use, and alcohol use predict risk for rule violations and assaulting jail or prison staff while incarcerated. This study used aggregated and disaggregated data to demonstrate relationships between exposure and outcomes. Methods: Cross-sectional survey data was collected from the Survey of Inmates in State and Federal Correctional Facilities (SISFCF), 2004 (n = 14499). Chi-square, Cochran-Mantel-Haenszel (CMH), and logistic regression were conducted to determine the relative contribution of the independent variables in predicting rule violations and assaulting jail or prison staff while incarcerated. The research study tested a number of hypotheses that are listed in the hypotheses section of the research study. Results: The findings from the logistic regression conducted in this study demonstrate a significant relationship between veteran status, alcohol use, and brain injury status and the dependent variable: found guilty or written up for jail or prison rule violations while incarcerated. Conclusion: Alcohol use and brain injury present serious risks for maintaining public health and safety of incarcerated veterans and non-veterans. Daily or almost daily consumption of alcohol was the strongest predictor of jail or prison rule violations. Therefore, researchers and practitioners should continue to develop interventions and policies for reducing alcohol consumption of individuals in contact with the criminal justice system.

Odnos navika konzumacije alkohola i percepcije roditeljskih ponašanja kod adolescenata Splitsko-dalmatinske županije

Konzumacija alkohola adolescenata rizična je zbog niza kratkoročnih i dugoročnih posljedica. Neprijeporan je utjecaj obitelji na početak konzumacije te na učestalo i prekomjerno pijenje, što je objašnjeno nizom rizičnih i zaštitnih čimbenika obiteljskog okruženja. Njihovo poznavanje i prepoznavanje pomaže u osmišljavanju učinkovitih preventivnih programa radi smanjivanja prevalencije konzumacije alkohola djece i mladih. U školskoj godini 2019./2020. provedeno je istraživanje na stratificiranom uzorku. Sudjelovalo je 1409 učenika (48,3% mladića i 51,7% djevojaka) u dobi od 13 do 19 godina (M = 15,84; sd = 1,46) iz 16 osnovnih (osmi razred) i 20 srednjih škola (sva četiri razreda) s područja Splitsko-dalmatinske županije. Cilj je rada utvrditi odnos konzumacije alkohola među adolescentima s njihovom percepcijom roditeljskog nadzora, očekivanih roditeljskih reakcija na opijanje te zadovoljstvom odnosa s roditeljima, ali i ponuditi uvid u trenutačne navike konzumacije alkohola među adolescentima Splitsko-dalmatinske županije. Utvrđene su razlike u navikama konzumacije alkohola s obzirom na rod i razred. U usporedbi s učenicima koji manje piju, učenici skloniji konzumaciji alkohola rjeđe smatraju da postoje pravila ponašanja izvan kuće, da njihovi roditelji znaju gdje su i s kim se druže te misle da bi reakcije njihovih roditelja na opijanje bile blaže. Konzumacija alkohola nije se pokazala povezanom sa zadovoljstvom odnosa s roditeljima. Rod, dob, percepcija nadzora i očekivane roditeljske reakcije na opijanje predviđaju 33,7% varijabiliteta konzumacije alkohola u životu i 22,3% varijabiliteta konzumacije u posljednjih mjesec dana. Dob, rod, percepcija roditeljskog nadzora, očekivane reakcije roditelja na opijanje i učestalost konzumacije alkohola u posljednjih mjesec dana predviđaju zajedno 40,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u životu i 24,3% varijabiliteta učestalosti opijanja u posljednjih mjesec dana.

Examining the effects of psychiatric symptoms, brain injury symptoms, and low self-control on the placement of inmates in administrative segregation and their risk for suicidal ideation

Objective: In this study, we are interested in understanding the predictive effects of psychiatric symptoms, brain injury symptoms, and criminological factors on inmate (N=270) risk for placement in administrative segregation and their expression of suicidal ideation. Methods: Using a case-control design, this study seeks to understand the psychological and behavioral risk-profiles of inmates being placed in administrative segregation and those with suicidal ideation. More specifically, we are trying to understand the magnitude of the effect that psychiatric symptoms, brain injury symptoms, and low self-control characteristics has on the risk of inmates being placed in administrative segregation and their risk for suicidal ideation. Results: We found that factor scores for psychiatric symptoms and low self-control levels significantly increase the risk of inmates expressing suicidal ideation when compared to alternative predictive factors.