Demokratski potencijal studenata Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić

Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje „Studenti i politika” u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.‎

Realizacija Rousseauovog (demokratskog) republikanizma u političkom poretku (demokratske) republike Korzike (1755–1769)?

Cilj ovog rada je prikazati temeljne značajke Rousseauova republikanizma, kao i njegove specifičnosti, posebno u kontekstu trajnih napetosti između republikanizma i demokracije u Rousseauovoj misli. Rad će pokušati odgovoriti na pitanje može li se Rousseauovo učenje nazvati demokratskim republikanizmom komparirajući neke od glavnih elemenata njegove političko-teorijske misli sa stvarnim političko ustavnopravnim elementima republikanizma na Korzici unutar nekoliko različitih političkih sustava i državnopravnih poredaka u 18. stoljeću. Rad će analizirati ponajprije Rousseauov Nacrt ustava za Korziku u nastojanju da se dođe do odgovora koliko je republika Korzika Pasqua¬lea Paolija (1755–1769), zapravo, bila u skladu s Rousseauovim idejama i radi li se o svojevrsnom ozbiljenju Rousseaove političke teorije unutar jednog stvarnog političkog poretka Europe 18. stoljeća. Zbog toga će se razmotriti povijesni kontekst nastanka (demokratske) republike Korzike 1755. godine i prikazati njezin politički sustav komparirajući ga s osnovnim teorijskim pretpostavkama Rousseauovog republikanizma. Također, značajan dio rada bit će posvećen Pasqualeu Paoliju kao središnjoj figuri korzikanskog (demokratskog) republikanizma, te će se pokušati usporediti Paolija i Rousseaua, njihove republikanske ideje i vizije političkog poretka.‎

Posledice COVID-19 epidemije na visoko obrazovanje u SAD

Visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama je po većini kvantita¬tivnih i kvalitativnih pokazatelja najbolje na svetu. Univerziteti u Sjedinjenim Američkim Državama, zajedno sa onima u Ujedinjenom Kraljevstvu, privlače najbolje studente ne samo iz Evrope već širom sveta uključujući najmnogoljudnije zemlje i rastuće ekonomije poput Kine, Indije, Brazila ili Indonezije. Istovremeno, priznati profesori i istraživači mahom rade u Sjedinjenim Američkim Državama, imajući u vidu sjajne uslove za rad i istraživanja. Međutim, snaga američkih univerziteta je istovremeno i njihova slabost u kontekstu COVID-19 epidemije. Većina univerziteta su privatni univerziteti koji u potpunosti zavise od tržišta, donacija, a ponajviše studentskih školarina. Epidemija je zaoštrila problem marketizacije obrazovanja u SAD imajući u vidu da većina studenata preispituje nastavak školovanja u novonastalim uslovima, ekonomske neizvesnosti koju epidemija donosi, kao i nesigurnog tržišta rada. Analizirajući studiju slučaja Nortvestern univerziteta, tekst se bavi ekonomskim i društvenim posledicama koje epidemija ima na visoko obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i mogućim načinima njegovog prevladavanja.‎

Istorijski institucionalizam, Balkan i Osmansko carstvo

Predmet ovog rada jeste pokušaj instrumentalizacije teorijskog pristupa istorijskog institucionalizma na polje razvoja balkanskih država sa ciljem objašnjavanja institucionalnog poretka ovog prostora. Istorijski institucionalizam se otuda može okarakterisati kao pogodan okvir za razumevanje specifičnosti institucionalnog razvoja balkanskih država. Samim tim, ovaj rad će biti fokusiran na višestrane istorijske uticaje koji su oblikovali institucionalni identitet ovog prostora sa posebnim fokusom na osmansko nasleđe Balkana kao formativno u pogledu utemeljenja određenih institucija koje i danas utiču na razvoj balkanskih država. S tim u vezi, u radu će kao studija slučaja biti analizirana knjiga Halila Inaldžika „Osmansko carstvo – klasično doba 1300–1600” kao adekvatan prikaz potencijala istorijskog institucionalizma u objašnjavanju institucionalnih specifičnosti balkanskog područja. Na taj način se dobija slika Balkana kao konstrukcije zasnovane na viševekovnom, mnogostranom istorijskom nasleđu.‎

Dijete u vremenu

U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih‎ naraštaja značajno blijedi.‎ ‎

Threats to Democracy

Right-wing populist governments in Central and South-eastern Europe are currently abusing the emergency caused by the pandemic in order to extend their power and influence over institutions through legislative changes. The governments in Poland, Serbia, Slovenia and Hungary have raised fears by their measures to either establish authoritarian regimes and/or to reassert their grip on power during the Covid19 crisis. This text is intended to give an insight into the measures of the ruling right-wing populist parties (PiS in Poland, SNS in Serbia, SDS in Slovenia and Fidesz in Hungary) during the pandemic. On the one hand, the article intends to show that the individual governments have misused the crisis to bring independent and/or state media under their control, to conclude corrupt deals between the ruling party and government-related companies and to put pressure on other independent institutions.

Evropsko građanstvo i ustavni patriotizam

Pandemija korona virusa ponovo je stavila na agendu pitanje solidarnosti i ekonomske redistribucije unutar Evropske unije. Zdravstveni sistemi država Juga su najpogođeniji pandemijom, a došlo je i do ekonomske i socijalne krize. Zahtev za preraspodelom bogatstva, mutualizacijom dugova i zajedničkim finansiranjem ekonomskog oporavka u početku nije naišao na odobravanje „štedljivih” država. Za razliku od rasprava o krizi evropskog duga vođenih nakon Svetske ekonomske krize iz 2008. ovoga puta krizu su proizveli eksterni faktori, što je otupelo snagu argumenata zasnovanih na navodnoj neodgovornosti pojedinih država. Autor polazi od pretpostavke da je nadnacionalno udruživanje neophodno radi uklanjanja negativnih efekata ekonomske globalizacije. U tekstu ispituje evropsko građanstvo, te kako ovaj koncept može pospešiti stvaranje solidarnijeg poretka. Problem posebno predstavlja da ono što je „urgentno potrebno da se uradi je ekstremno nepopularno i stoga praktično nemoguće demokratski uraditi” (Offe 2013), a tiče se mutualizacije dugova i stvaranja jedinstvenog fiskalnog sistema unutar Evropske unije. Autor posebno ispituje oblik građanstva zasnovan na konceptu ustavnog patriotizma (Habermas 2006; Muller, 2010). Zajedničko sećanje na posleratnu pomoć nemačkoj ekonomiji (Young 2020) ovoga puta se može iskoristiti kao motivacija za slične politike solidarnosti.

Capital and Marx’s Epistemological Revolution from Neue Marx-Lektüre to Political Marxism

The paper discusses the thesis about Marx’s “epistemological revolution” by elaborating two issues that incorporate two entirely different contemporary Marxist traditions. To give this undertaking a more precise formulation, in its first part, the study examines the relationship between theory and history within the critique of political economy, proposed by Michael Heinrich under the tradition known as Neue Marx-Lektü re. It then turns to introducing the second part of the discussion related to the “commercialization model” of capitalist development, outlined by Robert Brenner and Ellen Meiksins Wood within the context of the so-called Political Marxism. A special emphasis is thereby put on the latter, since it deals with the contemporary nature of a few distinct epistemological and methodological novelties of the Capital, as well as some posited in the Grundrisse.

North Kosovo and the Serbia-Kosovo normalization dialogue

The article describes and discusses political and security trends in Serb-majority North Kosovo during the Serbia-Kosovo normalization process launched in 2011. Perspectives from the local Serb population in the face of the interests and policies of the governments of Serbia, Kosovo and the Western great powers that promote normalization are highlighted, showing that critical views of normalization and associated trends are widespread in North Kosovo. In this connection, it is argued that dissatisfaction and insecurity with normalization and associated trends also became present in the region’s political life, pointing to latent challenges to the legitimacy and sustainability of normalization.

Rad, kapital i socijalna kohezija u (post)pandemijskom okviru

Komparativna istraživanja pokazuju da sindikatima i zaposlenima „dobro ide” samo u situacijama paralelnog demokratskog razvoja i ekonomskog rasta koji vode socijalnoj koheziji i smanjenju nejednakosti. Unutar aktuelne pandemijske krize, uz već postojeći demokratski deficit, ponovo ulazimo u period pada ekonomskih pokazatelja i daljeg rasta siromaštva i nejednakosti. Dramatično ekonomsko zaostajanje Srbije se može delimično nadoknaditi samo visokim stopama rasta. Promena je moguća radikalnom promenom ekonomske politike u čijoj je osnovi objedinjavanje nužnih regulativnih sa razvojnim funkcijama i ulogom države, odnosno jasan razlaz sa raširenim neoliberalnim ekonomskim mitovima. Pandemijska kriza, kao istovremena kriza i ponude i tražnje, kroz brojne izazove, poput rada na daljinu i razvoja internih sistema kontrole i redukovanja troškova, urgentnim čini kreiranje Novog društvenog ugovora kojim će se definisati radni standardi i bazični prihodi za sve radno angažovane.