Stanje radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine

U radu se prikazuju neka stajališta o stanju radne snage u šumarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). Rezultati su dobiveni na temelju ispitivanja šumarskih stručnjaka i šumskih radnika vezano uz ocjenu glavnih obilježja i položaja radne snage u šumarstvu FBiH, zatim njihova stajališta o pitanju nedostatka šumskih radnika, promišljanja o mogućnostima i načinima snažnijega regrutiranja i zadržavanja radnika u šumarstvu te osiguranja veće predanosti šumskih radnika njihovu poslu. Istraživanje je provedeno u trima županijama FBiH (Hercegbosanska, Srednjobosanska, Unsko-sanska), a uzorkom ispitanika (N = 184) obuhvatilo je tri razine – osobnu (šumski radnici), razinu poduzeća (šumarske tvrtke) te institucionalnu (šumarska uprava). Rezultati istraživanja pokazuju prosječnu dob šumskih radnika od 44 godine te veliku većinu ispitanika (96 %) koji nedostatak radne snage smatraju vrlo izraženim i sve više rastućim problemom u šumarstvu FBiH. Odlazak radno sposobnoga stanovništva izvan FBiH za 93 % ispitanika glavni je razlog nedostatka šumskih radnika. S obzirom na to da je riječ o vrlo složenom problemu, održivost kvalitetne radne snage u šumarstvu FBiH pitanje je koje traži sustavan pristup i aktivno sudjelovanje svih uključenih dionika, u prvom redu državnih i obrazovnih institucija, šumarskih poduzeća, sindikata i ostalih važnih interesnih skupina. Rezultati ovoga istraživanja mogu pridonijeti definiranju polazišta značajnih u iznalaženju učinkovitih strategija regrutiranja i zadržavanja šumskih radnika te postizanju održive radne snage u šumarstvu FBiH.

Obilježja klime u Velebitskom podgorju

Velebitsko je podgorje klimatski specifičan dio Jadranskoga mora s najjačim udarima bure. Cilj je rada analizirati neke od glavnih klimatskih elemenata i indeksa na području Velebitskoga podgorja. Analizirani su klimatski podaci s triju meteoroloških postaja: Senj na sjevernom dijelu, zatim Jablanac te Karlobag koji su smješteni na središnjem dijelu Velebitskoga podgorja. Prema Köppenu klima je u Velebitskom podgorju umjereno topla kišna klima. Na području Senja ljeta su gotovo bez pojave sušnoga razdoblja, dok je za preostale dvije meteorološke postaje karakteristično vruće ljeto s izrazitim sušnim razdobljem tijekom srpnja i početkom kolovoza. Prema vrijednostima Langova kišnoga faktora klima je u kanalu semihumidna. Od Senja prema jugu Velebitskoga podgorja povećavaju se vrijednosti srednje godišnje temperature zraka i iznosa potencijalne evapotranspiracije, a smanjuju se količine oborine i srednja brzina vjetra, međutim te promjene vrijednosti klimatskih elemenata nisu statistički značajne. Jedino se maksimalna brzina vjetra značajno smanjuje od Senja prema Karlobagu. Apsolutno kolebanje temperature zraka u Velebitskom podgorju bilo je od –10,4 °C do 39,7 °C, a maksimalna brzina vjetra iznosila je 32,7 bofora, dok je najučestaliji vjetar smjera istok – sjeveroistok odnosno sjeveroistok.

Značenje funkcionalnosti vodopropusnih objekata u protuerozijskoj zaštiti na šumskim cestama

Bosna i Hercegovina ima pretežno brdsko-planinsku konfiguraciju terena, bogata je razvijenom hidrografskom mrežom. Pri projektiranju i izgradnji mreža šumskih cesta učestala je pojava presijecanja stalnih ili povremenih vodotoka pa je zato prijeko potrebno planirati i graditi vodopropusne objekte.Najrizičnija su mjesta, kada je u pitanju negativan utjecaj vodotoka na erozijske procese, upravo točke presijecanja šumske ceste rijekama i brdsko-planinskim vodotocima. Da bi se smanjio postotak neupotrebljivosti primarne mreže šumske transportne infrastrukture, treba pristupiti kvalitetnim rješenjima odvodnje površinskih voda i izgradnji prelazaka preko postojećih planinskih vodotoka. Vodna je erozija jedna od mogućih pojava, koja može nastati na kolničkoj konstrukciji, ako na odgovarajući način nije riješeno pitanje odvodnje površinskih i oborinskih voda.Procjena erozijskih procesa prilikom provođenja istraživanja utjecaja hidrografske mreže na primarnu mrežu šumske transportne infrastrukture obavlja se na osnovi terenskoga snimanja stanja vodopropusnih objekata i kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.Prilikom istraživanja nisu analizirani tehnički elementi šumskih cesta (osim erodiranosti kolničke konstrukcije), aktivnosti su usmjerene na vodopropusne objekte, odnosno njihovo stanje i eventualni utjecaj na erodiranje kolničke konstrukcije. Istraživanja su provedena u GJ »Neretvica« u okviru ŠPP »Konjičko«.Analizirano je ukupno 129 različitih vodopropusnih objekata, od kojih su 16 mostova, 73 cijevna betonska propusta i 40 drugih tipova objekata. U okviru provedene analize vodopropusnih objekata obrađena je oštećenost i funkcionalnost vodopropusnih objekata te erodiranost kolničke konstrukcije u njezinoj neposrednoj blizini.

Tehnička izvedba infrastrukture i ostali sadržaji u parkovima prirode Lonjsko polje i Medvednica

Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.

Monitoring of Afforestation Activities Using Landsat-8 Temporal Images, Billion Trees Afforestation Project, Pakistan

In context of Bonn Challenge commitment, Pakistan (Khyber Pukhtunkhwa) has implemented forest restoration and afforestation on 0.35 million hectares between 2015–2017. Billion Tree Afforestation Project (BTAP) is an initiative of mass afforestation and forest restoration to meet the Bonn Challenge commitment. The current study is a pilot study to evaluate the success of plantation activities by assessment of regeneration, growth performance and survival rate of plantations raised under BTAP in Malakand Forest Division. Further, four vegetation indices were computed from Landsat-8 image, which include Normalized Difference Vegetation Index (NDVI), Soil Adjusted Vegetation Index (SAVI), Modified Soil Adjusted Vegetation Index (MSAVI) and Difference Vegetation Index (DVI). A total of 72 sample plots of 0.1 ha were laid out in 11 plantation sites extended over an area of 647 ha in Timargara, Chakdara and Jandool. According to the results, all the selected plantation sites showed good performance in terms of survival rate, mostly above 90%. In terms of species composition, Eucalyptus camaldulensis has the highest share (81%) followed by Robinia pseduacacia with 17% and Pinus roxburghii with 2% share in the plantation. Growth performance was good in all species; Pinus roxburghii attained an average girth of 14.3 cm and height of 3.21 feet, whereas Eucalyptus camaldulensis and Robinia pseudoacacia attained a mean girth of 10.3 and 12.1 cm with the height of 8.6 and 8.2 feet in 27 months, respectively. Further, a good correlation was observed between the volume (m3) and Landsat-8 spectral values. The highest performance (R2=0.63) was recorded by NDVI and SAVI. The temporal changes in spectral values of Landsat-8 images from 2013 to 2018 showed that the plantation was successful at these sites. The study concluded that FLR activities across the Khyber Pukhtunkwa province will rehabilitate and improve the existing forest ecosystems and support local livelihood for climate change mitigation.

Specifičnosti gospodarenja privatnim šumama u zaštićenim područjima s osvrtom na Park prirode Medvednica

Posljednje desetljeće obilježeno je povećanim zanimanjem privatnih šumovlasnika za gospodarenje svojim šumoposjedom zbog promjena na tržištu drvom uzrokovanih velikim udjelom državnih šuma jer se promjenom načina poslovanja državnoga poduzeća drvna industrija okreće prema drugim izvorima sirovine. Tradicionalno gospodarenje privatnom šumom razumijeva pridobivanje drva najčešće neplanski uz degradiranje šumskih staništa. Javne ustanove koje upravljaju pojedinim zaštićenim područjima sve su češće izložene suradnji sa svim dionicima kako bi se zadovoljile želje svih njih u skladu s međunarodnom i nacionalnom legislativom. U uvodnom dijelu rada prikazuju se osnovni podaci o privatnim šumama te problemi u gospodarenju šumama u zaštićenim područjima. U središnjem dijelu rada navode se kategorije zaštite prirode te institucije namijenjene operativnomu gospodarenju privatnim šumama. U rezultatima rada daje se pregled površina privatnih šuma i broja šumoposjednika uz drvnu zalihu te popis gospodarskih jedinica unutar Parka prirode Medvednica na temelju pregleda programa gospodarenja. U završnom dijelu prikazuje se moguće unaprjeđenje gospodarenja privatnim šumama na zaštićenim područjima.

Analysis of Terrain and Stand Characteristics as a Basis for Planning Operations of Timber Harvesting and Forest Accessibility

Istraživane su terenske i sastojinske prilike gospodarskih državnih i privatnih šuma iz dostupnih prostornih podataka koje će potom omogućiti stvaranje osnovice za razredbu terena za potrebe pridobivanja drva i otvaranja šuma. S gledišta pridobivanja drva te kao gospodarski najznačajnije šume izdvojena su i prikazana četiri bioklimata: 1) bioklimat jelovih, bukovo-jelovih i smrekovih šuma, 2) bioklimat brdskih bukovih šuma, 3) bioklimat bežuljkastih šuma hrasta kitnjaka te 4) bioklimat nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma. Na tim su područjima određene ove terenske i sastojinske značajke: 1) nagib terena i stjenovitost tla (pokrivenost površine), 2) način vlaženja tla i rizik od erozije tla vodom, 3) drvna zaliha, 4) stupanj razvedenosti šumskih cesta i 5) srednja udaljenost privlačenja drva kao pokazatelj otvorenosti šuma. Provedene analize mreže šumskih cesta pokazale su da postoji statistički značajna razlika između cesta bioklimata nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma te bioklimata brežuljkastih šuma hrasta kitnjaka u odnosu na ostale bioklimate. Analize šumskih cesta po pojedinom bioklimatu treba promatrati u sklopu ostalih terenskih čimbenika, kao što su stjenovitost terena te stvarnoga rizika od erozije tla vodom, koji će svoj utjecaj, uz nagib terena, iskazati pri planiranju budućih trasa šumskih cesta. Povezivanjem značajki terena započeto je stvaranje primjenjive razredbe terena za uvjete hrvatskoga šumarstva kao važnoga logičkoga alatu pri gospodarenju šumama i planiranju radova u šumarstvu, osobito u pridobivanju drva i otvaranju šuma.

Neke odrednice policijskoga postupanja pri prekršaju iz Zakona o šumama i ostalim nedopuštenim radnjama vezanim uz šume

Šume i šumska zemljišta specifično su prirodno bogatstvo Republike Hrvatske. Primarna zadaća održivoga gospodarenja šumama pripada privatnim i javnim šumoposjednicima, pri čemu državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o i druge ustanove. Inspekcija i nadzor u šumarstvu, sukladno Zakonu o državnom inspektoratu, u nadležnosti je šumarske inspekcije, a unutar Hrvatskih šuma ustrojeni su odjeli za reviziju i nadzor. Uz njih neizostavnu ulogu u prevenciji i otkrivanju prekršaja i kaznenih djela vezanih uz šume imaju službenici policije koji tako pridonose interesima Republike Hrvatske u zaštiti šuma. Članak sadrži prijedloge uputa za njihovo postupanje, ali može biti od koristi ostalim inspekcijama i službama kako bi prepoznali nezakonitosti u situacijama nadzora sječe, prijevoza i prometa šumskim proizvodima (drvnim i nedrvnim), kada se osobe zateknu u kršenju zakonskih propisa iz toga područja te ostalih kaznenih djela i prekršaja koji se pojavljuju u tim slučajevima. Nadalje, daje se uputa kako kriminalističkim istraživanjem pravilno utvrditi činjenično stanje te kako provesti postupak podnošenja odgovarajućih dopisa s prilozima, odnosno dokazima nadležnoj inspekciji, prekršajnim sudovima ili državnomu odvjetništvu. Istodobno nedopuštene radnje opisane u članku u nekoliko slučajeva mogu imati obilježja kaznenih djela krađe, krivotvorenja isprava, ovjeravanja neistinitoga sadržaja, zlouporabe položaja i ovlasti. Rad obuhvaća i postupak kriminalističkoga istraživanja, izvida i podnošenja odgovarajućega izvješća ili kaznene prijave nadležnomu Državnomu odvjetništvu, koje je odgovorno za progon počinitelja kaznenih djela, ali je sukladno ovlastima legitimno.

An Overview of forest cover and management in Italy

Over the centuries, alongside multiple changes in socio-economical conditions, needs and technical possibilities, Italian forest and forest management have gone through a dynamic and complex evolution process. In the last decade, forest lands in Italy have been constantly growing and nowadays cover almost 11 million hectars, accounting for 36.4% of the total National territory. Several quantitative and qualitative aspects of forest resources, regarding species composition, actual and available stock, ownership, volume of utilization, accessibility, terrain features and others, have been described through the analysis of the National Forest Inventory (INFC2005). The most represented forest typology is »coppice with standards«, while many forests are in a mature stage, waiting for conversion to transitional stands. Concerning forest logging, full length harvesting and winching-skidding extraction are the most widespread systems, but in many areas the low-openness conditions represent a limiting factor for logging distances, expecially in high slope classes, where sustainable and cost-effective operations are primary. The modern solutions allowed by technological progress, in addition to the growing environmental awareness and need of a sustainable management at multiple level require an efficient forest communications management and professional formation of operators, in a challenging scenario that Italy is called to approach.

Učinkovitost skidera Ecotrac 55V pri privlačenju drva u planinskom području Bosne i Hercegovine

U radu su prikazani rezultati istraživanja učinkovitosti skidera Ecotrac 55V. Istraživanje je provedeno u šumskom odjelu 89, gospodarska jedinica »Igman«, uz primjenu studija rada i vremena. Trajanje radnoga vremena ustanovljeno je »povratnom« metodom snimanja. Ovisnost vremena trajanja radnih operacija o utjecajnim čimbenicima utvrđena je uz primjenu višestruke regresijske analize. Primijenjena je sortimentna metoda izrade drva. Snimljeni su ovi utjecajni čimbenici: stanje traktorskoga puta (podloge), udaljenost privlačenja drva skiderom, udaljenost privitlavanja drva, broj komada u tovaru, obujam tovara i uzdužni nagib traktorskoga puta. Udio operativnoga vremena u ukupnom radnom vremenu iznosi 38,75 %, a udio vremena prekida rada 37,56 %. Norme vremena i učinka izražene su u ovisnosti o udaljenosti privlačenja, dok su za ostale utjecajne čimbenike korištene prosječne vrijednosti. Utvrđena je norma vremena u iznosu od 8,34 min/m3 za udaljenost privlačenja od 100 m, odnosno 17,65 min/m3 za 900 m. Učinak se traktora kreće u intervalu od 57,58 m3/radnom danu za udaljenost privlačenja od 100 m do 27,20 m3/radnom danu za 900 m. Analiza je pokazala da postoji mogućnost povećanja učinkovitosti primjenom bolje organizacije rada i smanjenjem udjela prekida rada u ukupnom radnom vremenu, osobito prekida iz organizacijskih i osobnih razloga (prekida zbog jela i prekida zbog odmora i osobnih potreba radnika).