Definiranje i uporaba nazivlja za e-izvedbu nastave

Nastava koja se zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u hrvatskim školama i na hrvatskim sveučilištima u drugom polugodištu školske odnosno u ljetnom semestru akademske godine 2019./2020. odvijala na mreži u javni i stručni diskurs unijela je različite, katkada istoznačne, katkada bliskoznačne, katkada nedovoljno precizne nazive, što dovodi do potrebe preispitivanja njihova značenja i opsega pojma na koji se oni odnose. Kako bi se pridonijelo preciznijoj uporabi nazivlja za e-izvedbu nastave, u ovome radu pozornost je stoga ponajprije posvećena definiranju sedam izabranih naziva, a potom su postupkom pretraživanja mrežnih stranica na hrvatskome jeziku po ključnim riječima izdvojeni primjeri njihove uporabe. Posrijedi su nazivi e-učenje, e-poučavanje, e-nastava, mrežna nastava, online nastava, virtualna nastava i nastava na daljinu.

Psihološka otpornost i kvaliteta života

Ovim se istraživanjem provjerilo razlikuju li se prema psihološkoj otpornosti i kvaliteti života učenici osnovne škole koji dodatno pohađaju i glazbenu školu, od onih koji nisu uključeni u dodatnu glazbenu izobrazbu. Usto, s obzirom na školu koju učenici pohađaju, provjereno je postoje li razlike u promatranim varijablama prema spolu. U istraživanju su sudjelovali učenici usporedivog uzrasta – završnih razreda osnovne škole te završnih razreda osnovne glazbene škole. Uzorak je bio prigodni, ukupno 218 učenika (112 polaznika osnovne škole i 106 učenika koji uz osnovnu pohađaju i osnovnu glazbenu školu). Korišten je Ungarov upitnik otpornosti (CYRM-28) i Upitnik kvalitete života (Kidscreen Questionaire-52). Rezultati su prikazani putem deskriptivnih statističkih pokazatelja i obrađeni dvosmjernom analizom varijance. Učenici koji uz općeobrazovnu dodatno pohađaju i osnovnu glazbenu školu iskazali su veću otpornost i kvalitetu života. Statistički značajna razlika njihovih iskaza prema spolu – interakcija spola i škole – nije se pokazala. Istraživanje je ukazalo na bavljenje glazbom kao potencijalni zaštitni faktor u razvoju psihološke otpornosti i kvalitete života kod djece.

Stavovi roditelja osnovnoškolskih učenika grada Zagreba o uporabi IKT u nastavi na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19

Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) uključena je u sve društvene slojeve, a njezina se uloga u odgoju i obrazovanju intenzivirala. Spremnost učitelja kao odgojno-obrazovnih profesionalaca ključan je element za uporabu i implementaciju IKT-a u odgojno-obrazovni proces. Iznenadnom pandemijom bolesti COVID-19 učitelji su stavljeni pred zadatak osmišljavanja i provedbe nastave na daljinu. S ciljem utvrđivanja stavova roditelja o uporabi IKT-a u takvom obliku nastave, tijekom proljeća 2020. godine provedeno je istraživanje na uzorku od 465 sudionika na području Grada Zagreba. Utvrđeno je da najveći broj sudionika postiže prosječne rezultate koji su iznad srednje vrijednosti, što znači da je njihov stav o uporabi IKT-a u provedenoj nastavi na daljinu generalno pozitivan. Pronađene su statistički značajne razlike u pojedinim varijablama stavova o uporabi IKT-a u nastavi na daljinu s obzirom na spol, dob i stupanj naobrazbe sudionika te s obzirom na razred koji djeca sudionika istraživanja polaze. Kvalitativnom analizom pitanja otvorenoga tipa ustanovljena je potreba standardizacije nastave na daljinu u smislu uporabe istih ili sličnih digitalnih alata kako bi se osigurale jednake šanse za sve učenike.

Learning strategies in primary school-age students

The purpose of this research was to examine the relationship between personality traits, motivation and learning strategies of primary school students. A total of 193 students filled out Personality Traits Questionnaire for Children, Goal Orientations Questionnaaire and The Learning Strategies Questionnaire. Results showed that male students, compared to female students, were more inclined to goals aimed at others and non-academic goals. Female students, compared to male students, used meta-cognitive control and deep processing more often. Younger students rated goals aimed at themselves and others more important, and used all three types of learning strategies more often. Regression analyses showed that both personality traits and students’ goal orientations significantly contributed to all of the learning strategies variance. Conscientiousness and emotional stability were the most important predictors among Big five personality traits. Self-oriented goals were significant predictors of metacognitive control and deep processing, while goals oriented at others significantly predicted surface processing.

Stavovi nastavnika geografije o radu s učenicima s teškoćama u razvoju

Za uspješnu primjenu koncepta inkluzivnog obrazovanja, uz materijalne i tehničke uvjete, vrlo je važna kvaliteta i unapređenje odgojno obrazovne prakse, temeljna znanja o odgoju i obrazovanju djece s teškoćama, kao i kompetentnost svih dionika u procesu odgoja i obrazovanja. Nastavnici su ključni dio odgojno-obrazovnog procesa pa su njihova stečena znanja i vještine od velike važnosti za uspjeh primjene koncepta inkluzivnog obrazovanja. Cilj ovoga rada bio je utvrditi stavove nastavnika geografije osnovnih i srednjih škola o radu s učenicima s teškoćama u razvoju te analizirati koje nastavne metode koriste i u kojoj mjeri ih prilagođavaju učenicima s teškoćama u razvoju. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika, a obuhvatilo je nastavnike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj (N=110). Rezultati istraživanja pokazuju da se nastavnici ne smatraju dovoljno kompetentnima za svakodnevni rad s djecom s teškoćama te izražavaju potrebu za dodatnim edukacijama i usavršavanjima. U svakodnevnom radu nastoje prilagoditi nastavne sadržaje i metode poučavanja pojedinim teškoćama djece. Nastavnici smatraju kako je za uspjeh u poučavanju potrebna veća suradnja sa školskom stručno-pedagoškom službom i s roditeljima. Kod pojedinih tvrdnji utvrđene su razlike u stavovima nastavnika koji rade u osnovnim u odnosu na one zaposlene u srednjim školama.

Roditeljstvo u vrijeme pandemije COVID-19

Uslijed pretpostavljenih promjena načina života zbog pandemije Covid-19, tijekom lockdowna u prvom valu epidemije istražena je samoprocjena roditeljstva kod roditelja djece rane i predškolske dobi. Cilj je bio istražiti kvalitetu roditeljstva kroz procjenu učestalosti zajedničkih aktivnosti s djecom te načina ponašanja prema djeci. Relativna većina sudionika istraživanja procjenjuju da nisu značajno promijenili pojedine aktivnosti s djecom (razgovor, pripovijedanje, fizički iskazi ljubavi), dok četvrtina roditelja procjenjuje da s djecom priča, uči i iskazuje ljubav češće nego prije. Gotovo polovica roditelja procjenjuje da se više igraju s djecom nego prije lockdowna. Obiteljski odnosi izdvojeni su kao najznačajnija dimenzija roditeljstva. Životna dob, razina formalnog obrazovanja i bračni status sudionika istraživanja, kao prediktorski sklop objašnjava tek 2,3 % varijabiliteta samoprocjene roditelja pa je opravdano pretpostaviti postojanje drugih, značajnijih prediktora kvalitete roditeljstva. Sakupljeni podaci ukazuju na prednosti (velik uzorak i brza provedba) te nedostatke (specifičnost uzorka) online istraživanja. Veličina uzorka ukazuje na angažiranost roditelja na društvenim mrežama.

Analiza primjene nastavnih strategija u visokoškolskoj nastavi umjetničkog područja

U radu je prikazano istraživanje koje je bilo provedeno s ciljem analize primjene nastavnih strategija – metoda i postupaka, oblika rada na nastavi, kao i postupaka vrednovanja i ocjenjivanja studentskih postignuća – na jednom većinski umjetničkom visokom učilištu u sastavu javnog sveučilišta s područja Republike Hrvatske. Iz rezultata istraživanja razvidno je da je visokoobrazovna nastava oblikovana na suvremenim didaktičkim načelima s dominantnom paradigmom nastave usmjerene na studenta u kojoj se studente potiče na preuzimanje aktivne uloge u procesu učenja. Također, procesi poučavanja u umjetnosti su individualizirani, a praćenje rada i vrednovanje napretka studenata sustavno. Uočeno je da u umjetničkoj nastavi postoji određena terminološka nedosljednost u korištenju pojedinih didaktičkih pojmova jer je visokoškolska umjetnička nastava preuzela tradicionalnu didaktičku terminologiju prikladniju oblikovanju nastave u znanstvenom području. Kroz dobivene rezultate aktualizirana je potreba za pojmovnim redefiniranjem u kojemu bi se istaknule i objasnile specifičnosti koje proizlaze iz prirode umjetničkog procesa, a povezane su sa specifičnostima svakog pojedinog umjetničkog polja. Dobiveni rezultati otvaraju uvid u pojedine prednosti i nedostatke umjetničke visokoškolske nastave. Osim boljem razumijevanju umjetničke nastave, oni mogu doprinijeti i budućem sistematiziranju nastavnoga rada na umjetničkim fakultetima, osobito u dijelu koji se odnosi na organizaciju i vrednovanja kvalitete nastavnoga procesa.

Primjena IKT-a u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja u srednjim strukovnim školama

Tekst se zasniva na rezultatima empirijskog istraživanja o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u srednjim strukovnim školama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analizirani su intervjui s nastavnicima (N=29) i fokus grupe s učenicima srednjih strukovnih škola (6 grupa, N=48). Ispitivalo se s kojim ciljem i na koje načine nastavnici i učenici najčešće koriste IKT, što smatraju prednostima, a što nedostacima pri korištenju IKT-a u nastavne svrhe te koji su njihovi prijedlozi za unaprjeđenje primjene IKT-a u školi. U tekstu se također analizira je li primjena IKT-a u funkciji konstruktivističke nastave. Nalazi pokazuju da nastavnici koriste IKT gotovo svakodnevno, ali u nastavi i dalje dominiraju tradicionalne metode poučavanja. Prema mišljenju nastavnika, najčešće su prepreke za adekvatnu primjenu IKT-a u nastavi nedovoljna informatička opremljenost škola, zastarjeli školski kurikulumi te manjkavosti u formalnom obrazovanju, kao i u dodatnim edukacijama nastavnika koje ih ne pripremaju na prikladan način za primjenu IKT-a u nastavi. Osim navedenog, nastavnici ističu i nedostatak vremena te niske prihode zbog kojih često nisu motivirani za kompleksnije načine korištenja IKT-a u nastavi.

Science education for blind and visually impaired children

Nowadays, science education is based predominantly on the principle of constructivism, according to which children should be active participants in the learning process and construct their knowledge based on experience. For blind or visually impaired children, science education methods and educational tools must be adapted according to their perceptual needs, in order for these children to be active participants in the learning process. The aim of the current paper is to describe the latest view on active and inquiry-based learning in science education for blind or visually impaired children while simultaneously minimizing misconceptions. Further, the paper compiles the recent research that enables prosperous and high-quality adaptive educational approaches and tools. Thus, the content of this paper will be useful for both science teachers and researchers of inclusive classrooms.

Upper-secondary teachers’ perceptions of the Matura exam in mathematics

This paper reports a study on mathematics teachers’ perceptions of the Matura mathematics exam in Croatia. The study focuses on the suitability of mathematics school textbooks for students’ preparation for the exams, the complexity of the tasks in the exams, the grading and scoring of the exams, and teachers’ level of satisfaction with student achievement. The study used a convenience sampling method. It was conducted through a questionnaire administered to 308 upper secondary mathematics teachers. The findings showed that teachers do not perceive school textbooks as suitable resources to prepare for the higher level exam. Furthermore, the teachers believe that the test length is not appropriate i.e., the time given to students for the higher level exam is insufficient. On average they are satisfied with their students’ results, but are undecided about the criteria and scoring of the Matura. Vocational school teachers showed more dissatisfaction with the requirements and outcomes of the Matura exam compared to grammar school teachers. The results of this empirical study can be taken as a good starting point for re-assessing the requirements of the Matura exam in mathematics.