The origins of internal communication and employer branding in marketing theories

Internal communications and employer branding are recognized as important tools for achieving an inspirational working environment, which is both an aim and a means of differentiation between organisations. A growing number of studies demonstrate a connection between internal communication and employee identification with the organisation they work for, as well as with their perception of employer’s brand. The aim of this theoretical paper is to identify and elaborate theoretical foundations that contributed to the development of these two concepts. For that purpose, marketing schools of thought, primarily social exchange school of marketing thought and relationship marketing are analysed and related to the concepts of internal communication, and employer branding. The analysis shows that social exchange school theories can be applied to describe values that are exchanged through internal communication and employer brand activities, while relationship marketing principles are used when implementing these activities in order to develop positive employee relationships.

Kulturne i kreativne industrije u postpandemijskom svijetu: utjecaj pandemije na poslovanje radijskih nakladnika u Hrvatskoj

Pandemija virusa COVID-19 u potpunosti je promijenila sliku svijeta. Jedna od grana koje su najpogođenije posljedicama pandemije su kulturne i kreativne industrije. Ni medijsko tržište, kao važan dio sektora kulturnih i kreativnih industrija, nije bilo pošteđeno ovog udara. U radu se istražuje kako je pandemija virusa COVID-19 utjecala na upravljanje i poslovanje elektroničkih medija u Hrvatskoj na primjeru radijskih nakladnika te kako su se oni prilagodili promjenama u financijskom, tehnološkom i kadrovskom smislu, ali i drugim segmentima poslovanja. Dobiveni rezultati uspoređeni su s podacima radijskih tržišta Europske unije i zemalja u okruženju. Drugačije okolnosti na tržištu stvorile su nove modele poslovanja od kojih su neki zadržani kao praksa. Rad istražuje i mjere potpora i relaksacija zakonskih obveza državnih institucija i agencija kojima su one reagirale na promjene u poslovanju radijskih nakladnika u Hrvatskoj.

Defining the elements of the communication paradigm in higher education under the influence of social media: Literature review

Although social media provide many opportunities to improve teaching processes, and today’s students do not know the world without them, there is still a trend of non-adaptation of new technologies in higher education institutions. The existing communication paradigm of social media is multidimensional, and thus complex and covers a wide theoretical and practical area. The main objective of this paper, based on the literature overview, is the conceptual foundation of social media and their main characteristics; to determine general elements of the existing communication paradigm in higher education under the influence of social media, and to identify gaps which can serve as an impetus for future research aimed at a holistic approach to changing the communication paradigm in higher education under the influence of social media.

Analiza korištenja preventivne aktivnosti kao odgovora na nadolazeću krizu u javnom sektoru

Krizno komuniciranje jedno je od najizazovnijih i najsloženijih područja praktične primjene odnosa s javnošću. Javni sektor se, zbog tromosti sustava, vrlo često spominje i u kontekstu neučinkovite komunikacije, a to uključuje i reaktivan pristup kriznoj komunikaciji. U suprotnosti s ponuđenim stereotipom, ovaj rad proučava studiju slučaja krizne komunikacije u kojemu je čelnik javne institucije primijenio strategiju preventivnog protuodgovora i svojim proaktivnim istupom uzrokovao kriznu situaciju u javnoj instituciji koju je vodio te negativan publicitet. S ciljem ispitivanja ispravnosti ovog pristupa, ujedno i prvog takvog slučaja u komunikaciji hrvatskih javnih institucija, analizirane su naslovnice triju najčitanijih dnevnih listova u Hrvatskoj – 24sata, Večernjeg lista i Jutarnjeg lista – njihova online izdanja te još deset najčitanijih news portala u razdoblju od 24. rujna do 18. listopada, odnosno od sazivanja izvanredne konferencije za medije i početka krize do razrješenja Dubravka Ponoša s funkcije direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Analiza načina medijskog izvještavanja hrvatskih internetskih portala o koronavirusu

Pojava epidemije koronavirusa promijenila je način na koji su mediji izvještavali svoje čitatelje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Bilo koja vijest se predstavljala kao glavna vijest pri čemu su se takvim sadržajima najviše isticali internetski portali. Intenzivno širenje informacija dovelo je do izrazito velikog broja senzacionalističkih naslova, ali i do dezinformacija u obliku tzv. lažnih vijesti. Cilj rada bio je utvrditi način medijskog izvještavanja o epidemiji u Hrvatskoj, ponuditi teorijski okvir vezan uz tu temu, ispitati percepciju i svjesnost čitatelja o fenomenu dezinformacija uz dodatnu analizu sadržaja najčitanijih medijskih portala.

Medijske navike, povjerenje publike i lažne vijesti u doba koronavirusa

U ovom su radu analizirane navike korištenja medija, posebno digitalnih, vjerodostojnost njihovog sadržaja u očima publike i mišljenja o lažnim vijestima za vrijeme kriznoga razdoblja, koje je poznato i kao „doba pandemije koronavirusa“, dok je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila i na činjenicu da je istodobno riječ bila i o infodemiji. Upravo je tim terminom potvrđena važnost uloge medija, koji su mogli pridonijeti smirivanju krize ili su mogli prenositi dezinformacije, lažne vijesti i vijesti vezane uz teoriju zavjere i to upravo u doba kada su publici bili najpotrebniji. Ovo istraživanje, čiji je cilj bio ispitati ulogu medija kao važnog izvora informacija u doba pandemije koronavirusa, provedeno je metodom ankete putem interneta od 27. travnja do 15. svibnja 2020. godine. Rezultati istraživanja pokazali su da su mediji važan izvor informacija u koje ispitanici imaju povjerenja, a informacije su im pomogle u samom razumijevanju krize i usmjeravanju prema odgovarajućem ponašanju u kriznoj situaciji.