Acta Iadertina
Latest Publications


TOTAL DOCUMENTS

145
(FIVE YEARS 13)

H-INDEX

1
(FIVE YEARS 0)

Published By University Of Zadar

1849-1243, 1845-3392

2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
pp. 29-45
Author(s):  
Ivana Visković ◽  
Karla Mikulandra

Polazak u osnovnu školu, kao početak formalnog obrazovanja, značajan je događaj za većinu djece. Kvaliteta prijelaza iz predškolske ustanove u osnovnu školu povezana je s aktualnom i dugoročnom dobrobiti djeteta. Način na koji dijete doživljava prijelaz, razumije svrhovitost obrazovanja i osobnu ulogu u tome procesu utječe na početna postignuća, a posredno i na kasnije obrazovne ishode. U Konvenciji o pravima djeteta (1989) djeci se jamči pravo na izražavanje osobnog mišljenja i pravo da budu saslušana i uvažena, što je svrha i ovoga rada.  Rad daje prikaz empirijskog istraživanja perspektive djece u godini pred polazak u osnovnu školu (N=7). Kroz polustrukturirani intervju istraženo je dječje viđenje prijelaza, razumijevanje institucionalnog odgojno-obrazovnog procesa i svrhe obrazovanja te percepcija razlike dječjeg vrtića i osnovne škole. Svrha istraživanja jest razumijevanje i uvažavanje perspektive djece kao doprinos konstrukciji odgojno-obrazovnog kurikuluma dječjeg vrtića i osnovne škole. Većina djece u istraživanju veseli se polasku u osnovnu školu, spremno je preuzeti obveze i uloge učenika. Istodobno iskazuju strah od nepoznatog te nepovjerenje u osobna znanja. Djeca u istraživanju prepoznaju strukturalne razlike dječjeg vrtića i osnovne škole, načine i ishode učenja te uloge dionika procesa. Razlike pripisuju razini obveznosti („moranja“), samostalnosti i autonomije, vrsti aktivnosti i ulozi odraslih (roditelja, odgojitelja i učitelja). Navode jasne distinkcije između igre i učenja. Prethodno iskustvo i redoslijed rođenja u obitelji prepoznati su kao interventne varijable.  


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
pp. 93-111
Author(s):  
Neda Vuković ◽  
Maja Poljak

Toma Akvinski u povijest filozofije zasigurno zauzima mjesto jednog od najsustavnijih i najplodnijih mislioca svih vremena. U njegovom opusu možemo pronaći kako metafizičke i kozmološke, tako etičke, estetičke i epistemološke rasprave. U ovom ćemo se radu posvetiti jednoj od mnogobrojnih tema iz područja antropologije, a ta tema su strasti. Svrha je rada, stoga, ponuditi prikaz Tominog nauka o strastima i njihovog međusobnog odnosa.  Važno je istaknuti da njegov nauk o strastima počiva na slici čovjeka kao složenog bića koje se sastoji po svojoj biti od duše i tijela. Stoga prvo poglavlje govori upravo to tome, te ono predstavlja preliminarno poglavlje za sva ostala u kojima je riječ o strastima. Strasti se, kao što ćemo vidjeti, dijele na šest požudnih i pet gnjevljivih. U završnom dijelu rada opisuje se odnos između gnjevljivih i požudnih strasti nakon čega slijedi analiza pojedinačnih strasti.  Zaključak nudi jedan opći pregled nekih osnovnih značajki Tomine antropologije vidljivih u njegovom nauku o strastima, pri tom posebno ističući njegov naglasak na složenosti čovjeka od duše kao nematerijalnog principa i tijela kao materijalnog, te njihove intimne povezanosti.


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
pp. 7-27
Author(s):  
Tomislav Cerinski

Početkom provedbe nastave na daljinu u školskoj godini 2019./2020. napravljeno je istraživanje s ciljem ispitivanja doživljaja učenika predmetne nastave o nastavi na daljinu. Korišteni su Upitnik stavova o e-učenju, Upitnik percipirane podrške autonomiji u obrazovnom okruženju, Upitnik samoregulacije u učenju i Inventar strategija suočavanja školske djece. Rezultati su pokazali kako među učenicima nižih razreda predmetne nastave (5. i 6. razredi) i učenicima viših razreda predmetne nastave (7. i 8. razredi) postoje značajne razlike u percepciji doživljaja vlastite autonomije kod učitelja. Učenici nižih razreda doživljavaju učiteljevu procjenu njihove (učeničke) autonomije na značajno višoj razini, a ujedno imaju i višu razinu identificirane motivacije za učenjem. U stavovima o učenju na daljinu među učenicima niže i više predmetne nastave nisu utvrđene značajne razlike. Izdvojene tvrdnje ukazuju na to da učenici priželjkuju povratak u školske klupe i redovnu nastavu. Utvrđene su razlike u načinima suočavanja sa stresnim situacijama između učenika i učenica, pri čemu se agresivnost češće javlja kod učenika. Izdvojene tvrdnje iz Upitnika stavova o e-učenju ukazuju na to da učenici pojam nastave na daljinu poistovjećuju s dostupnošću nastavnih materijala na internetu, što bi moglo biti povezano s angažmanom njihovih učitelja.


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
pp. 47-73
Author(s):  
Nina Erdeš Babić ◽  
Ana Mirosavljević

Uloga obrazovanja u poticanju darovitosti učenika očituje se u unaprjeđenju procesa identifikacije te implementaciji odgovarajućih metoda, oblika, pristupa u radu te nastavnih planova i programa koji trebaju biti prilagođeni individualnom profilu učenika. Neizostavnu ulogu ima kompetentan učitelj osposobljen i intrinzično motiviran za rad s učenicima iznadprosječnih sposobnosti, usmjeravajući potencijalnu prema manifestnoj darovitosti. Podrška darovitim učenicima još uvijek nije dovoljno razvijena, čime se zapostavljaju i podcjenjuju posebnosti darovitih učenika i izazovi s kojima se susreću u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu. Stoga se kroz ovaj rad aktualizira i dalje nedovoljno istražena tematika obrazovanja darovitih učenika koji predstavljaju pokretačku snagu razvoja suvremenog društva. Rad se bavi teorijskim razmatranjem fenomena darovitosti, karakteristikama darovitih učenika te kompetencijama učitelja za rad s darovitim učenicima. Nadalje, razmatra se diferencijacija u nastavi i pristupi u radu s darovitim učenicima.


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
Author(s):  
Marijan Madunić

Autori: Gonski, D., Arcus, T. et al. Izdavač: Department of Education and Training,Commonwealth of Australia. Canberra (2018)


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
pp. 113-137
Author(s):  
Nataša Barišić

Analizom demografske slike Republike Hrvatske vidljivo je kako postotak ljudi treće životne dobi bilježi rast već dulji niz godina. Iz tog razloga teži se unaprjeđenju kvalitete života i stvaranju primjerenih uvjeta za cjeloživotno obrazovanje starije populacije općenito, a samim time i za boravak u domovima za starije i nemoćne. Domska pedagogija temelji se na proučavanju života i uvjeta u domovima, što je predmet ovoga rada. Dom kao odgojna sredina pruža različite pedagoške i odgojne prilike za  rad kroz koje korisnici, osim prilagodbe na nov način života, zadovoljavaju i svoje ostale potrebe. U ovom radu detaljno se prikazuje organizacija Doma Sveti Frane u Zadru, program rada ustanove, kao i postavljeni ciljevi kojima se teži u raznim oblicima rada s korisnicima. Također se predstavljaju stručni profili osoba najadekvatnijih za rad u takvim ustanovama, među kojima se posebno ističe suradnja socijalnog pedagoga i socijalnog radnika. Brojne socijalne vrijednosti i načela na kojima se planira rad temelj su kvalitetne suradnje i napretka korisnika kao zajedničkog postignuća.


2021 ◽  
Vol 18 (1) ◽  
Author(s):  
Petar Jakopec

In this article the author problematizes Locke's Some Thoughts Concerning Education and critically re-examines Locke's educational philosophy. By elaborating Locke's Thoughts on the basis of particular and verified reasons, the article concludes that Locke's educational philosophy is closely related to his understanding of liberty and the role of an individual in a political community. Although in his Thoughts Locke did not focus on the question of what education is in order to elaborate on the problem of education, he nevertheless philosophically focused on the question of why and how to educate, that is, he seeks to determine what the goal of education is. In this sense, he found that education primarily serves to strengthen an apprentice’s moral identity and natural character, and offers a number of practical suggestions on how to educate. While on the other hand, Locke sees the ultimate meaning of why to educate in the function of a good education that will prepare an apprentice for free and full political participation in the life of a political community.


2019 ◽  
Vol 16 (1) ◽  
Author(s):  
Jasmina Vrkić Dimić ◽  
Sara Vidov

Članak prikazuje rezultate anketnoga ispitivanja mišljenja i iskustava nastavnika srednjih škola o implementaciji e-dnevnika u školsku praksu, prednostima i nedostatcima njegova korištenja te mogućnostima njegova daljnjega unaprjeđenja. U istraživanju je sudjelovalo 127 ispitanika – nastavnika 9 srednjih škola u gradu Zadru koji u svojem svakodnevnom radu koriste e-dnevnik. Rezultati istraživanja pokazuju da je uporaba e-dnevnika zaživjela u odgojno-obrazovnoj praksi naših škola. Nastavnici ga pretežito pozitivno doživljavaju, smatraju ga jednostavnim za uporabu i korisnim za poboljšanje obrazovnoga sustava. Većina ih je pohađala obuke za korištenje e-dnevnika, poglavito one organizirane u školama te njihovu kvalitetu visoko pozitivno vrednuju. Nastavnici ne koriste sve potencijale e-dnevnika, već njegovim mogućnostima i opcijama pristupaju selektivno koristeći tek dio njegovih ukupnih potencijala. Na temelju iskustva korištenja e-dnevnika u školskoj praksi nastavnici navode njegove najveće prednosti i nedostatke te u skladu s njima  daju sugestije za njegovo daljnje unaprjeđenje. S obzirom na to da ne postoje slična istraživanja, ovdje prikazani rezultati ispitivanja mišljenja i iskustava nastavnika srednjih škola mogli bi poslužiti kao putokaz daljnje aktualizacije i unaprjeđenja aplikacije e-dnevnik.


2019 ◽  
Vol 15 (2) ◽  
Author(s):  
Dario Škarica

U glavnom su dijelu članka izloženi argumenti u prilog sljedećim dvjema tezama: prvo, percepti obično nisu sadržajniji od predodžaba i, drugo, retentivna je sastavnica percepta sadržajnija od njegove senzorne sastavnice. K tomu, formulirane su i neke primjedbe u vezi s perceptivnom perspektivom i samoidentitetom inspirirane Borgesovim Alephom.


2019 ◽  
Vol 15 (2) ◽  
Author(s):  
Siniša Matić ◽  
Patrik Levačić

Namjena je rada pokušati prikazati šahovska pravila kao logičke iskaze te ljudsko (ne računalno) šahovsko razmišljanje kao postupak koji se može rekonstruirati pomoću klasičnih logičkih shema kao što su istinitosno stablo i deduktivni postupak u Fitchevu stilu. Šahovska pravila mogu se prevoditi na jezik logike prvoga reda, iako je mjestimično potrebno primjenjivati i operatore deontičke logike. Ciljevi se u šahovskoj igri mogu prikazati pomoću logičkog kvadrata. Mogućnosti jakih poteza općenito se mogu logički promišljati. Nesavršenost ljudske procjene kvalitete određenih poteza otvara mogućnost primjene elemenata trovrijednosnih logika. Ipak, rad je u većini posvećen mogućnostima primjene elementarne logike na osnove šahovske igre.


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document