Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse

Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.

Biofortifikacija selenom

Selen (Se) je mikronutrijent koji se u prirodi pojavljuje u tragovima, ali u brojnim organskim i anorganskim oblicima. Primijenjen u odgovarajućim koncentracijama ima brojne pozitivne učinke na organizme, dok izloženost prekomjernim koncentracijama Se vodi ka toksičnosti i oksidacijskom stresu. Količina Se koja se dnevno unosi prehranom odraz je zastupljenosti elementa u tlu. Na svjetskoj razini prevladavajući je udio područja siromašnih Se, stoga se pojavljuje i velik broj oboljelih od malnutricije. Obećavajuće rješenje problema je biofortifikacija usjeva, ponajprije pšenice, jedne od najzastupljnijih žitarica u prehrani ljudi. Biofortifikacija usjeva poboljšava kvalitetu prehrambenih proizvoda uslijed povećanja koncentracije bioraspoloživog Se, a na područjima siromašnim Se najčešći izbor je agronomska biofortifikacija.

Glodavci u skladištima poljoprivrednih proizvoda – štetnost i suzbijanje

Glodavci su važni štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Uz zadovoljenje osnovnih prehrambenih potreba, štetne vrste u skladištima nalaze povoljne uvjete za razvoj i razmnožavanje te zaštitu od prirodnih neprijatelja. Najštetnije vrste glodavaca u skladištima Republike Hrvatske jesu štakori vrsta Rattus norvegicus i Rattus rattus te domaći miš Mus musculus. Osim što se hrane uskladištenim proizvodima, rasipaju ih, onečišćuju urinom, izmetom, dlakom i slinom, navedene vrste rezervoari su zoonozama koje utječu na zdravlje ljudi, te domaćih i divljih životinja. U Republici Hrvatskoj u populacijama sitnih glodavaca dokazani su uzročnici Lajmske borelioza, trihineloze, leptospiroze, Q groznice i hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom. Utvrđene su i višestruke infekcije glodavaca uzročnicima zoonoza. Redovito praćenje brojnosti glodavaca važno je u svrhu pravovremenog suzbijanja te smanjenja materijalnih gubitaka, ali i u svrhu sprječavanja pojave epidemija zoonoza. Uz preventivne mjere koje podrazumijevaju održavanje higijene prostora te održavanje infrastrukture, čime sprječavamo privlačenje i nastanjivanje glodavaca u skladištima, provodi se i kontinuirana deratizacija koja uključuje primjenu mehaničkih, fizikalnih i kemijskih mjera zaštite.

Ukrasna svojstva, asortiman i uzgoj kukurijeka (Helleborus spp.) zimske cvatnje

Vrste roda Helleborus se u ukrasnoj hortikulturi koriste kao vrtne biljke, lončanice za primjenu u vanjskom prostoru, kao vrste za uređenje interijera, a sve se više traže kao cvjetna vrsta za rez tijekom zime. Cilj ovog rada je opisati osnovne morfološke značajke i uvjete uzgoja vrsta roda Helleborus te dati pregled asortimana vrsta i kultivara kasnojesenske i zimske cvatnje. Pregledom literature utvrđeno je da Helleborus niger L., crni kukurijek, na tržištu postaje sve traženija ukrasna biljka, a prate ga i križanci između vrste H. orientalis i drugih vrsta ovoga roda (H. × hybridus). Iako tržišno slabo zastupljene u ukrasnoj hortikulturi se primjenjuju i druge vrste (H. viridis, H. foetidus, H. purpurascens, H. tibethanus, H. vesicarius te H. multifidus) te sve veći broj kultivara. Za cvatnju početkom zime, posebno u vrijeme Božića, najpoznatija je vrsta Helleborus niger L., a sve se više komercijaliziraju i međuvrsni križanci. Pri tome osobit značaj imaju križanci između vrsta H. niger, H. argutifolius Viv. i H. lividus Aiton. Razmnožavanje je moguće sjemenom, dijeljenjem te kulturom tkiva. Uzgaja se u uzgojnim posudama 12- 14 cm promjera u koje se sadi od 50. do 18. tjedna. Potreban mu je supstrat pH od 5,8 do 6,0, ne podnosi visoku razinu soli u tlu, a za prodaju početkom zime uzgaja se u zaštićenim prostorima od sredine listopada. Osjetljiv je na visoku vlagu, koja uz visoke temperature potencira pojavu bolesti (Fusarium, Pythium i Phytophtora).

Specifičnosti proizvodnje mandarina u južnoj Hercegovini

Zahvaljujući klimatskim i zemljopisnim karakteristikama južna područja Hercegovine pogodna su za uzgoj agruma. Najzastupljenija je mandarina koja se prvenstveno uzgaja na okućnicama u vidu manje ili veće skupine pojedinačnih stabala. Većih komercijalnih nasada agruma nema jer su voćari tradicionalno orijentirani drugim mediteranskim voćnim vrstama. Rasadničarska proizvodnja osigurava zdrav sadni materijal te se u Hercegovini proizvode sadnice svih vrsta agruma. U radu su prikazane najzastupljenije sorte mandarina na području Hercegovine: Zorica rana, Chahara, Ichumare, Okitsu, Kuno, Seto, Kawano Wase, Saigon, Klementina i Curafora Segentrange.

Pametna poljoprivreda na primjeru silažnog kombajna John Deere 8500i

Samohodni silažni kombajni sve više se upotrebljavaju kod sjeckanja različitih usjeva za silažu. Opći trend je izrada silažnih kombajna jače snage motora uz povećanje učinkovitosti. Na primjeru John Deere 8500i prikazana su neka rješenja za preciznu poljoprivredu. Ugrađeni NIR analizator omogućuje određivanje suhe tvari i druge analize u krmi. Na osnovi suhe tvari u krmi automatski se nastavlja duljina sječke. Izravno u kombajnu ili na daljinu mogu se pratiti radni parametri kombajna i sjeckane krme. Na računalu se dobije potpuna analiza rada.

Proizvodnja i trženje povrća u vrijeme pandemije Covid-19

Republika Hrvatska je veliki neto uvoznik povrća i prerađevina od povrća. Iako raspolaže odličnim prirodnim uvjetima za proizvodnju na otvorenom, ali i u staklenicima i plastenicima, to nije niti približno iskorišteno. Kriza izazvana pandemijom Covid-19 značajno je utjecala na tržne tokove povrća te se sve više naglašava važnost kratkih lanaca opskrbe. Primjena ovog oblika trženja je posebice naglašena kod opskrbe potrošača većih hrvatskih gradova. Veća primjena ovog opskrbnog kanala je ograničena malim količinama pojedinih proizvođača te se rješenje treba tražiti u njihovoj većoj poslovnoj povezanosti, ali i većem korištenju suvremenih alatki tržnog komuniciranja, kao što su internetske stranice, elektronička pošta (mail) i društvene mreže. Do ovih rezultata se došlo u istraživanju provedenom u drugoj polovici prosinca 2020. godine u kojem su sudjelovale 104 osobe iz 57 naselja Hrvatske.

Opis sustava za preciznu zaštitu bilja

U radu je prikazana suvremena poljoprivredna tehnika u zaštiti bilja. Primjenom navigacijskih sustava sa korekcijskim signalom visoke točnosti (RTK) te upotrebom senzora OptRx omogućena je precizna aplikacija kemijskih sredstava putem izrađene karte zaštite bilja. Korištenjem telematskih sustava omogućuje se rukovateljima strojeva mogućnost grupnog rada na istoj proizvodnoj površini te uvid u stanje usjeva dostupno u realnom vremenu. Razvojem tehnologije slanja informacija o stanju proizvodne površine omogućeno je isto slati u virtualni oblak (cloud) gdje se one mogu analizirati ručno ili korištenjem strojnog učenja (machine learning).

Utjecaj inkapsuliranog kvasca na kakvoću pjenušavog ružičastog vina ´Teran´

Prirodno pjenušavo ružičasto vino od autohtonog kultivara vinove loze Teran (Vitis vinifera L.) proizvedeno je metodom vrenja u boci uz primjenu inkapsuliranog kvasca ProElif® (Saccharomyces cerevisiae) i komercijalnog suhog kvasca Fermol Blanc (Saccharomyces bayanus). Tijekom istraživanja uspoređivana je aktivnost korištenih kvasaca s obzirom na brzinu razgradnje šećera tijekom fermentacije u boci te njihov utjecaj na osnovna fizikalno kemijska svojstva i fenolni profil gotovog pjenušavog vina te parametre pjene i iskrenja. Brža razgradnja šećera, kao i veći udio pojedinačnih i ukupnih fenolnih spojeva utvrđen je u pjenušavim vinima proizvedenim primjenom inkapsuliranog kvasca ProElif®. S druge strane, vina proizvedena kvascem Fermol Blanc odlikovala su se višim suhim ekstraktom te većom kvalitetom pjene i iskrenja. Uočene senzorske razlike u vinima nisu imale negativnih implikacija pri definiranju njihove sveobuhvatne kakvoće.

Fizikalno-kemijska analiza vina sorte Rajnski rizling proizvedenog u vinogorju Plešivica-Okić

Analizirani uzorci vina sorte Rajnski rizling iz vinogorja Plešivica-Okić proizvedeni su tijekom tri uzastopne godine (2009., 2010. i 2011.) na jednom obiteljskom gospodarstvu. Koncentracije alkohola, ukupnih i hlapljivih kiselina, ukupnog SO2 , glicerola i reducirajučih šećera u analiziranim vinima u skladu su sa zakonskim propisima. Uočen je izražen utjecaj klimatskih uvjeta na kemijski sastav analiziranih vina.