Body measurements of Black Slavonian pig

The Black Slavonian pig is an autochthonous pig breed in Croatia, which has recorded a continuous growth of the population followed by the higher number of breeders in recent years. The increase in population has removed the Black Slavonian breed from the category of endangered local breeds. The consequences of such a significant increase in population size in local breeds are often a high level of inbreeding, but also a high variability of the external traits of breeding individuals. Given that the main goal of the Breeding Program for Black Slavonian pigs is to preserve its phenotypic traits and breed-specific features, the paper presents the results of external traits analysis at 10 different points on the body, on a sample of 102 animals, aged between 10 and 24 months. Estimated mean values for wither’s height were 65 cm and 64 cm in boars and sows, respectively. Average body length was 128 cm for boars, and 126 cm for sows. The heart girth was 114 cm for both categories, while the height at the sacrum was 72 cm (boars), and 71 cm (sows). These results indicate very small or insignificant differences between male and female individuals, and refer that the body measurements of Black Slavonian pigs have not changed significantly in relation to its formation and development over time, as well as in relation to other local breeds from the neighbouring regions. With this in mind, selection work should be focused on control and preservation. Furthermore, the paper gives an overview of the population throughout history, as well as breeding practices.

Primjena krutog stajskog gnoja na travnjacima

Travnjaci predstavljaju sirovinsku osnovu stočarske proizvodnje. Gnojidba travnjaka je agrotehnički zahvat koji se provodi u cilju proizvodnje krme visokog prinosa i visoke hranidbene vrijednosti za hranidbu životinja. Svaka farma proizvodi stajski gnoj kao posljedicu držanja životinja, a travnjak je idealno mjesto za primjenu, a time i zbrinjavanje proizvedenog stajskog gnoja. Cilj ovog rada bio je prikazati: (i) osnovne aspekte primjene gnojiva na travnjacima s naglaskom na primjenu krutog stajskog gnoja (KSG), (ii) preporučene količine, vrijeme primjene i frekvenciju primjene KSG na travnjacima, (iii) utjecaj primjene KSG na travnjacima na prinos i hranidbenu vrijednost krme i (v) neke od negativnih posljedica primjene KSG na travnjacima. KSG ima visoki potencijal u gnojidbi travnjaka. Njegovim zbrinjavanjem na travnjacima dolazi do recikliranja hranjiva i povećanja organske tvari u tlu, povećanja vodnog i vodozračnog kapaciteta tla te promicanja održivosti poljoprivrednih ekosustava. KSG se preporuča koristiti u svim sustavima poljoprivredne proizvodnje, osobito u ekološkom uzgoju. Radi visoke varijabilnosti kemijskog sastava KSG te utjecaja mikroklime, tla i vode na usvajanje hranjivih tvari od strane biljaka, neophodno je provoditi vlastita istraživanja na određenim mikroklimatskim lokacijama u cilju utvrđivanja optimalne količine, frekvencije i vremena primjene na prinos i hranidbenu vrijednost krme.

Kemijski sastav fermentirane krme poluprirodnog travnjaka silirane uz dodatak mljevenog zrna kukuruza

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka na pH vrijednost i kemijski sastav fermentirane krme. Biljnoj masi poluprirodnog trvnjaka je kod siliranja dodano mljeveno zrno kukuruza u udjelu od 0, 3, 6, 12 i 24 % na 200 g biljne mase poluprirodnog travnjaka za tretmane TR0, TR3, TR6, TR12 i TR24, tim redom. Formirano je po 5 laboratorijskih silosa (5 ponavljanja) po tretmanu. Laboratorijski silosi ostavljeni su fermentirati 47 dana nakon čega je klasičnim metodama utvrđen sadržaj suhe tvari (ST) i pH vrijednost, a NIR spektroskopijom kemijski parametri fermentirane krme: sirovi proteini (SP), sirova vlakna (SV), pepeo, nedušićne ekstraktivne tvari (NET) i sirove masti (SM). Utvrđeno je da dodatak 3 % mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka kod siliranja ne utječe na sadržaj ST, SP i SV, dok dodatak 3 i 6 % ne utječu na sadržaj pepela, NET i pH vrijednost fermentirane krme (P>0,05). Dodatak 3-24 % mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka kod siliranja linearno povećava sadržaj ST (P<0,001), SV (P<0,001), NET (P<0,001), a smanjuje sadržaj SP (P<0,05) i pepela (P<0,001) u fermentiranoj krmi. Zaključeno je da, od istraživanih tretmana, najveći učinak na snižavanje pH vrijednosti ima dodatak 12% mljevenog zrna kukuruza biljnoj masi poluprirodnog travnjaka. Osim toga, dodatak mljevenog zrna kukuruza utječe na kemijski sastav, kao preduvjet hranidbene vrijednosti fermentirane krme, na način da smanjuje sadržaj SP i pepela, a povećava sadržaj ST, SV i NET-a u fermentiranoj krmi.

Nedostatak adhezije leukocita - nasljedni poremećaj kod goveda

U domaćih životinja nasljedni poremećaji mogu biti specifični za pojedine vrste, odnosno pasmine. Nedostatak adhezije leukocita kod goveda nasljedna je bolest koja se pojavljuje u holštajn pasmine i njezinih križanaca, a utječe na zdravlje, uzrokuje uginuća teladi, rezultira smanjenom reprodukcijskom sposobnošću životinja i znatnim ekonomskim gubitcima u proizvodnji. Bolest nastaje kao posljedica mutacije gena odgovornog za ekspresiju receptora na površini bijelih krvnih stanica, uslijed čega dolazi do smanjene funkcije ili potpunog nedostatka bjelančevina koje sudjeluju u upalnom odgovoru. Učestalost bolesti u istraživanim populacijama iznosila je i do 21,5 %. Primjena suvremenih molekularno-genetskih metoda od iznimne je važnosti u identifikaciji nositelja i pridonijela je smanjenju broja životinja nositelja recesivnog alela. Strategije očuvanja niskog broja oboljelih životinja kao i nositelja recesivnog alela uključuju redovitu genotipizaciju rasplodnih bikova i krava prije uvođenja u uzgoj u sklopu uzgojnih programa i genomskog vrednovanja životinja.

Obilježja govedarske proizvodnje na području Sisačko-moslavačke županije

Sisačko-moslavačka županija smjestila se u južnom dijelu središnjeg dijela Republike Hrvatske i druga je po veličini županija s obzirom na površinu poljoprivrednog zemljišta. Stočarstvo je najvažnija grana poljoprivredne proizvodnje uglavnom vezana za pašno držanje životinja (goveda, konji) na području Lonjskog i Odranskog polja. Govedarstvo čini okosnicu stočarske proizvodnje pri čemu dominira simentalska pasmina. Negativni trendovi u kretanju broja goveda na državnoj razini prisutni su i na navedenom području, a odnose se prvenstveno na pad broja mliječnih i kombiniranih pasmina goveda. Tijekom posljednjeg desetljeća raste zanimanje uzgajivača za uzgoj mesnih pasmina goveda što se očituje porastom broja krava svih čistokrvnih mesnih pasmina uključujući i neke koje se nisu ranije uzgajale na području Sisačko-moslavačke županije (salers i aubrak). Također, broj izvornih pasmina bilježi blagi porast u promatranom razdoblju. Navedene promjene pasminske strukture mogle bi poslužiti kao primjer korištenja prirodnih resursa i pašnjačkih površina i na ostalom području Republike Hrvatske.

Selekcija i dobrobit svinja

Dobrobit životinja uključuje njihovo fizičko i mentalno zdravlje, te podrazumijeva zadovoljavanje temeljnog standarda opisanog kroz koncept Pet sloboda. Smatra se da je dobrobit osigurana ako je životinja zdrava, ima udoban smještaj, odgovarajuće se hrani i njeguje, ima mogućnost ponašati se svojstveno svojoj vrsti te ne pati od neugodnih stanja kao što su bol, strah i stres. Razvoj intenzivnih sustava uzgoja koji se temelji na intenzivnoj selekciji svinja na poželjna svojstva i novih tehnologija doveli su u pitanje dobrobit životinja u svim aspektima svinjogojske proizvodnje, od uzgoja i prijevoza do klanja. Cilj rada bio je opisati utjecaj intenzivne selekcije na dobrobit svinja te pozitivne i negativne aspekte pri selekciji na svojstva poput mesnatosti, prirasta i veličine legla. Također, cilj rada bio je prikazati svojstva koja se uključuju u uzgojne programe s ciljem poboljšanja dobrobiti svinja i ekonomičnosti proizvodnje.

Genetska raznolikost hrvatskih autohtonih pasmina svinja

Cilj rada bio je opisati genetsku strukture te parametre genetske raznolikosti autohtonih pasmina svinja Hrvatske temeljem dosadašnjih podataka u dostupnoj literaturi. Očuvanju genetske raznolikosti autohtonih pasmina se posljednjih desetljeća pridaje sve veća pozornost jer predstavljaju kulturno i genetsko nasljeđe te zbog svoje otpornosti na bolesti i prilagodljivosti različitim uvjetima mogu imati važnu ulogu u popravljanju konstitucijskih svojstava hibrida i plemenitih pasmina. Povećana uporaba hibridnih linija i plemenitih pasmina u uzgoju i proizvodnji rezultirala je smanjenjem populacija izvornih pasmina te promjenom njihove genetske strukture. Kao posljedica navedenog, populacije izvornih pasmina imaju vrlo visoku stopu uzgoja u srodstvu, nisku genetsku raznolikost te vrlo često u ovakvim populacijama dolazi do procesa „uskog grla“. U cilju održavanja genetske raznolikosti hrvatskih autohtonih pasmina svinja potrebno je provoditi plansko sparivanje uz kontrolu podrijetla, praćenje održive stope uzgoja u srodstvu te provoditi selekciju s optimiziranim doprinosom u uzgojnim programima.

Utjecaj dodatka sirutke sjenaži lucerne na sadržaj masnih kiselina u buragu kastriranih ovnova

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka sirutke u prahu sjenaži lucerne (SL) na udio masnih kiselina u buragu kastriranih ovnova. U istraživanju su korištena 3 hranidbena tretmana: (i) 100% SL; (ii) sjenaža lucerne uz dodatak 5 g sirutke kg-1 tjelesne mase kastriranih ovnova (SL5) i (iii) sjenaža lucerne uz dodatak 10 g sirutke kg-1 tjelesne mase kastriranih ovnova (SL10). Dodatak sirutke u prahu SL smanjio je udio octene kiseline u buragu kastriranih ovnova (P<0,001), te povećao udio propionske (P<0,001) i mliječne kiseline (P<0,001). Kod tretmana SL5 i SL10 je utvrđen viši udio (P<0,01) izomaslačne kiseline u usporedbi s tretmanom SL. Kod tretmana SL10 je utvrđen viši udio izovalerijanske kiseline u usporedbi s tretmanom SL i SL5 (P<0,001). Zaključeno je da dodatak sirutke u prahu obroku baziranom na sjenaži lucerne smanjuje udio octene kiseline, a povećava udio propionske i maslačne kiseline u buragu kastriranih ovnova.

The effect of fermented corn grain supplementation to alfalfa on water intake and water balance by wether sheep

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj dodatka vlažnog zrna kukuruza (VZK) sjenaži lucerne (SL) na ad libitum konzumaciju i balans vode kastriranih ovnova. Istraživanje se sastojalo od 3 hranidbena tretmana: (i) hranidba samo SL, (ii) hranidba SL uz dodatak 5 g VZK kg-1 tjelesne mase kastriranih ovnova (SL5) i (iii) hranidba SL uz dodatak 10 g VZK kg-1 tjelesne mase kastriranih ovnova (SL10). Pokus je bio postavljen kao 3x3 latinski kvadrat. Životinje su hranjene 2x dnevno, cijelo su vrijeme imale na raspolaganju vodu ad libitum. Kod tretmana SL5 i SL10 je utvrđena niža konzumacija vode napajanjem (P<0,05) i niža konzumacija vode hranom (P<0,05) u usporedbi s tretmanom SL. Dodatak VZK SL je smanjio lučenje vode urinom (P<0,05), a povećao lučenje vode fecesom (P<0,05) u usporedbi s tretmanom SL. Kod tretmana SL5 je izlučeno više urina (P<0,05) u usporedbi s tretmanom SL10. Dodatak VZK SL je smanjio balans vode kastriranih ovnova (P<0,05) u usporedbi s balansom vode kastrata hranjenih samo sjenažom lucerne. Zaključeno je da dodatak VZK obroku baziranom na SL utječe na konzumaciju i lučenje vode iz organizma te balans vode kastriranih ovnova.

Higijena držanja i zdravlje stada mliječnih krava

Prevencija bolesti na razini stada dobiva sve više na važnosti. Tako je osmišljen koncept planiranja i upravljanja zdravljem stada, uključujući mliječne krave, čijim se preventivnim mjerama nastoje očuvati zdravlje i dobrobit životinja te dobra proizvodnost. Stoga higijena držanja životinja ima krucijalnu ulogu u konceptu zdravlja stada, uključujući smještaj i mikroklimatske uvjete, njegu životinja, higijenu hrane i vode te biosigurnost na farmama. Suradnja između doktora veterinarske medicine i stočara od iznimne je važnosti. Doktori veterinarske medicine svojim znanjem, savjetima, praćenjem stada i edukacijom stočara pomažu u očuvanju zdravlja i proizvodnosti životinja, profitabilnosti proizvodnje i kvalitete proizvoda.