scholarly journals Chemical and Thermal Properties of Cellulose Acetate Prepared from White Willow (Salix alba) and Black Alder (Alnus glutinosa) as a Potential Polymeric Base of Biocomposite Materials

2015 ◽  
Vol 29 (3) ◽  
pp. 357-365 ◽  
Author(s):  
N. Španić
Author(s):  
V. Solomakha ◽  
N. Smoliar ◽  
O. Smagliuk

The floodplain alder (Alnus glutinosa), willow (Salix alba, rarely S. fragilis) and poplar (Populus nigra, P. alba, outliers of Populus x canescens) forests in the basin of the lower Sula were investigated. Mesohygrophilous forests of European black alder were referred to Alno-Ulmion alliance Querco-Fagetea class (com. Aegopodium podagraria-Alnus glutinosa, D. c. Acer negundoAlnus glutinosa). Swamp forests of European black alder of Alnetea class are mostly common in the floodplains of small rivers and are represented by two associations (Carici ripariae-Alnetum glutinosae and Carici acutiformis-Alnetum glutinosae). The floodplain willow and poplar forests were referred to class Populetea albae (order Populetalia albae). Willow forests of floodplains of the river Sula and its tributaries and also waterlogged gully talwegs and rarely outliers belong to Salicion albae alliance and Salicetum albae association. Lower reach poplar forests of the river Sula floodplain belong to Calamagrostio epigei-Populion nigrae alliance and are divided into two associations that we propose to change in accordance with the requirements of the International Сode of Phytosociological Nomenclature for Galio veri-Populetum nigrae and Strophiostomo sparsiflorae-Populetum albae. It is emphasized that the studied groups don't contain the species from the Red Data Book of Ukraine. The alder, willow and poplar forests of each association that are least transformed, largest in area and oldest require the nature reserve creation, that is proved by their significant water conservation role.


2005 ◽  
pp. 82-92
Author(s):  
G. S. Taran

The paper characterizes poplar (Populus alba, P. nig­ra) and white willow (Salix alba) forests of the Irtysh and the Black Irtysh river floodplain, together with the silvery salt tree (Halimodendron halodendron) community of the Black Irtysh river floodplain. The Black Irtysh floodplain willow and poplar forests are separated into a new alliance, Rubio dolichophyllae—Populion albae Taran all. nov. (Salicetalia purpureae Moor 1958, Salicetea purpureae Moor 1958), which includes the associations Rubio dolichophyllae—Popu­letum albae Taran 1997 and Rubio dolichophyllae—Salicetum albae Taran ass. nov. The Halimodendron halodendron community is probably related to the class Nerio-Tamaricetea Br.-Bl. et de Bolós 1958. White poplar forests in the Irtysh R. upper reaches, described within the Semipalatinsk city limits, belong to the association Heracleo dissecti—Populetum albae Taran 1997 and its subassociation H. d. —P. a. lamietosum albi Taran 1997 (Equiseto hyemalis—Populion nigrae Taran 1997, Salicetalia purpureae Moor 1958).


1968 ◽  
Vol 33 (8) ◽  
pp. 2518-2525 ◽  
Author(s):  
M. Kubačková ◽  
Š. Karácsonyi ◽  
J. Hrivňák

Coatings ◽  
2021 ◽  
Vol 11 (5) ◽  
pp. 558
Author(s):  
Emilia-Adela Salca ◽  
Tomasz Krystofiak ◽  
Barbara Lis ◽  
Salim Hiziroglu

The objective of this study was to evaluate the glossiness of black alder wood (Alnus glutinosa L.) samples coated with two varnish types as a function of exposure to dry heat and artificial aging. The chemical resistance of the coated samples to cold liquids was also evaluated. Based on the findings in this work, it appears that the varnish types and their structural differences influenced the overall glossiness of the coated samples. The UV varnish exhibited higher gloss values than those coated with the water-borne product within the range of silky gloss and silky matte grades. The heat exposure influenced the surface glossiness of the UV-coated samples more than the samples coated with water-borne varnish. The overall gloss values of the samples decreased with the exposure time to artificial aging, resulting in no layer cracks. The cold household liquids left less visible traces on the surfaces and alcohol was found to be the strongest agent. This study could have practical applications in the furniture industry to produce value-added furniture units according to their specific conditions of indoor use.


2020 ◽  
Vol 144 (7-8) ◽  
pp. 378-378
Author(s):  
Simon Lendvai ◽  
Jurij Diaci ◽  
Dušan Roženbergar
Keyword(s):  

Područje poplavnih šuma crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) u Sloveniji čini samo 0,4 % (približno 4708 ha) ukupne površine šumskog zemljišta (Čater i sur., 2001.). Veći kompleks takvih sastojina u Sloveniji su Črni i Polanski Log, a istraživanje je provedeno na području potonjeg (slika 1). Kako čiste sastojine johe odlikuju brojne specifičnosti, potrebno im je prilagoditi šumskouzgojne postupke. Da bi se utvrdio odgovarajući intenzitet prorjede takvih sastojina, 1967. godine u Polanskom Logu postavljene su pokusne plohe. Od tada do 2018. godine na plohama je izvršeno pet do sedam mjerenja. Sva stabla na plohama su bila obrojčana. Izvršeno je mjerenje prsnih promjera i procjena sljedećih elemenata na stablima: pripadnost etaži, vitalnost, uzgojna perspektiva, uzgojna uloga, duljina krošnje i kvaliteta (tablica 3). Svaka ploha bila je podijeljena u tri polja (40 x 50 m) s različitim metodama rada: bez intervencije, umjereno i intenzivno prorjeđivanje. Uzgojni postupci koji su poduzeti tijekom praćenja pokusa prikazani su u tablici 2. Danas su te sastojine u zreloj fazi razvoja, stoga smo u ovom radu analizirali reakcije crne johe na različite intenzitete prorjeđivanja i dobivene rezultate usporedili s preporukama autora tradicionalnih uzgojnih modela i modela koji se temelje na situacijskoj njezi šuma. Ustanovili smo da se na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem gustoća sastojine koja je u dobi između 50 i 70 godina i na kraju je ophodnje kreće od 295 do 690 kom/ha (slika 3), dok se na plohama bez intervencije ova vrijednost kreće u rasponu od 370 do 790 kom/ha. Drvne zalihe u istom su se razdoblju kretale u rasponu od 277 do 458 m<sup>3</sup>/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, dok su na plohama bez intervencije bile veće, u rasponu od 309 do 516 m<sup>3</sup>/ha (slika 4). U to su se doba temeljnice nalazile u rasponu između 23 i 41 m<sup>2</sup>/ha na plohama s intenzivnim prorjeđivanjem, a na plohama bez intervencije u rasponu od 26 do čak 51 m<sup>2</sup>/ha (slika 5). Tijekom cijelog razdoblja praćenja ploha, stabla su, bez obzira na metodu rada, narasla za tri do četiri debljinska stupnja (slika 2). Na plohama s umjerenim prorjeđivanjem i onima bez intervencije, debljinski prirast stabala bio je skoro jednak (0,33 cm godišnje) (slika 6). Statistički je značajan veći debljinski prirast stabala na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem (0,37 cm godišnje). Debljinski prirast dominantnih stabala bio je nešto veći, od 0,46 cm godišnje na plohama bez intervencije do 0,50 cm godišnje na plohama s jako intenzivnim prorjeđivanjem, ali statistički značajne razlike između metoda rada nisu utvrđene (slika 6). Međutim, otkrili smo da kod dominantnih stabala ne postoje statistički značajne razlike s obzirom na njihovu slojevitost, vitalnost, tendenciju, dužinu krošnje i kvalitete s obzirom na korištenu metodu rada. U usporedbi s uzgojnim modelima koji su se koristili za manji broj odabranih stabla, gustoća i temeljnica ispitivanih sastojina je znatno veća, a debljinski prirast manji. Autori tradicionalnih i modela s manjim brojem odabranih stabala zagovaraju rano prorjeđivanje takvih sastojina (tablica 1). Veće razlike nastaju u konačnom broju stabala po hektaru i u intenzitetu intervencije. Razlog malog debljinskog prirasta i razlike između metoda rada na našim plohama pripisali smo nedovoljnom intenzitetu i djelomično nedosljednoj provedbi postupka prorjeđivanja. Ipak, ukazala se potreba za intenzivnim prorjeđivanjem i pospješivanjem rasta stabala najvećeg prsnog promjera, vitalnosti i tendencije, lijepo oblikovane i duge krošnje (slika 7, slika 8).


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document