Thirty years with Flora Croatica database

The Flora Croatica (FCD) database records thirty years of continuous work these days. Since the initial limited application, today FCD has been nationally and internationally recognized as the relevant source of verified data on national and regional flora. It is fully web oriented with the strong support of GIS tools in spatial data display and analysis. Users are a wide range of individuals, public institutions, museums, educational system institutions, scientific institutions, and private companies. With numerous interconnected modules, it enables the processing and presentation of various data on flora – taxonomy, nomenclature, distribution, threat status, use, invasiveness, bibliography, collections, etc. Website monitoring indicates great dynamics of data entry, processing, and use, as well as international cooperation. Further development of FCD and application of modern IT tools in the best possible support to all classes of users is expected, both in quantitative and qualitative terms.

Novi sintaksoni i nomenklaturne preinake u Hrvatskoj (2019.-2020.)

Na temelju literaturnih podata objavljenih u 2019. i 2020., vegetacija Hrvatske dopunjena je novopisanim i nomenklaturno preinačenim sintaksonima. Novi sintaksoni i preinake utvrđene su unutar razreda Carpino-Fagetea sylvaticae, Nardetea strictae, Molinio‐Arrhenatheretea, Erico-Pinetea, Pinetea halepensis, Crithmo-Staticetea, Juncetea maritimi, Asplenietea trichomanis, Cymbalario-Parietarietea diffusae, Phragmito-Magnocaricetea i Dittrichietea viscosae. Za vegetacju Hrvatske opisani su za znanost dva nova razreda (Pinetea halepensis i Dittrichietea viscosae), dva reda (Junipero communis-Pinetalia nigrae i Dittrichietalia viscosae), četiri sveze (Salvio nemorosae-Arrhenatherion, Junipero nanae-Pinion dalmaticae, Capparo orientalis-Aurinion leucadeae i Dittrichion viscosae), 17 asocijacija i 14 subasocijacija. Dodatno, u radu su ukratko prikazane preinake unutar razreda Phragmito-Magnocaricetea.

Nove vrste i nomenklaturne preinake u popisu flore mahovina Hrvatske – 1

Popis flore mahovina Hrvatske dopunjen je s 27 novih svojti (tri rožnjače, tri jetrenjarke i 21 prava mahovina) pronađenih u posljednjih pet godina. Vrste su unesene u novi modul Mahovine u bazi podataka Flora Croatica (https://hirc.botanica.hr/fcd/beta/Mahovine) u kojem je dosad dostupno ukupno 26674 nalaza mahovina iz 150 literaturnih referenci te manjeg broja opažanja, a uskoro započinje i digitalizacija mahovinskih herbarijskih zbirki. U Hrvatskoj je do sada zabilježeno ukupno 798 svojti mahovina.

Erigeron sumatrensis Retz. (Compositae), a recently recognized invasive alien species in Bosnia and Herzegovina

Erigeron sumatrensis Retz. is native in South America, widely naturalized in Europe and has been recently recorded in Bosnia and Herzegovina. During the period of 2019-2020, it was recorded at 35 new localities in South Herzegovina and Central Bosnia. On the basis of the number of populations and the numbers of individuals within populations, we assume that this species is now invasive in Bosnia and Herzegovina.

Orhidejski hibridi (Orchidaceae) na otoku Krku

U sklopu sustavnog istraživanja porodice Orchidaceae na otoku Krku tijekom vegetacijskih sezona 2018., 2019. i 2020. zabilježeno je šest hibridnih svojti, dvije intergeneričke i četiri intrageneričke. Od toga je samo Orchis × gennarii Rchb. f. već uvrštena u bazu podataka Flora Croatica. Za pet od šest otkrivenih hibrida postoje literaturni podaci koji govore da su već ranije zabilježeni u Hrvatskoj, dok za intergenerički hibrid × Serapicamptis fontanae (E. G. Camus) H. Kretzschmar, Eccarius & H. Dietr. nisu nađeni objavljeni podaci za Hrvatsku, pa taj nalaz možemo smatrati prvim.

Nove vrste i nomenklaturne preinake u popisu flore Hrvatske – 4

Dosad su u Glasniku Hrvatskog botaničkog društva objavljena tri priloga koja popis flore Hrvatske i bazu podataka Flora Croatica (http://hirc.botanic.hr/fcd) dopunjuju s novoopisanim i novootkrivenim biljnim svojtama te se provode nomenklaturne preinake već postojećih svojti. Kako bi se taj niz i dalje nastavio, ovaj prilog je četvrti u nizu te je u bazu podataka Flora Croatica dodano sedam novih biljnih svojti (Glaux maritima L., Cystopteris dickieana R. Sim, Teucrium x rohlenae K. Malý, Helianthemum jonium Lacaita & Grosser ex Bég., Ornithogalum sibthorpii Greuter, Carex phyllostachys C. A. Mey. i Amaranthus tuberculatus (Moq.) J.D. Sauer) koje se po prvi puta bilježe za Hrvatsku.

Inventory of the historical Dianthus sylvestris herbarium materials from Herbarium Croaticum and Herbarium Ivo and Marija Horvat

In order to initiate a taxonomical revision of the Dianthus sylvestris group, an inventory of historical herbarium materials from ZA and ZAHO collections was conducted. Herbarium specimens of D. sylvestris group from these two herbaria were digitized and the data from the original herbarium labels were inserted in the Flora Croatica Database. A total of 344 herbarium sheets were digitized and six taxa (D. sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. sylvestris, D. sylvestris ssp. tergestinus (Rchb.) Hayek, D. sylvestris ssp. longicaulis (Ten.) Greuter et Burdet, D. sylvestris ssp. nodosus (Tausch) Hayek, D. siculus C. Presl and D. arrosti C. Presl) were registered within studied collections. Inventory of herbarium sheets from ZA and ZAHO historical collections provided a significant insight into historical distributional data of D. sylvestris taxa related to the area of the Balkan Peninsula, which is a prerequisite for accurate taxonomic/ geographic sampling for further morphological and molecular analyses.

Sison amomum L. (Apiaceae), a new species in the flora of Bosnia and Herzegovina

Sison amomum L. (Apiaceae) was recorded for the first time in Bosnia and Herzegovina during a fieldwork in the vicinity of the city of Tuzla (northeast Bosnia) in September 2019. This study reports the newly discovered localities and presents a short morphological description of the species.

Prirodna obilježja Svilaje s pregledom istraživanja flore i vegetacije

Svilaja (1508 m n. v.) je planina u Dalmatinskoj Zagori, u središnjem dijelu unutrašnje Dalmacije. Flora i vegetacija planine Svilaje do sada nije sustavno istraživana. Od 2013. obavljaju se opsežna terenska istraživanja s ciljem inventarizacije ukupne flore. U ovom radu su, na temelju dostupnih podataka iz literature, prikazana obilježja reljefa, klime i fitogeografski položaj s općim pregledom vegetacije. U glavnom dijelu rada prikazan je detaljni pregled dosadašnjih istraživanja flore i vegetacije Svilaje. Analizirani su samo oni literaturni podaci o nalazima biljnih svojti i zajednica čija su nalazišta (lokaliteti) unutar granica istraživanog područja. Prema analiziranim literaturnim podacima, do sada je za područje Svilaje zabilježeno približno 700 svojti vaskularne flore, među kojima je značajan broj endemičnih, ugroženih i zaštićenih svojti kao npr.: Arenaria orbicularis, Astragalus monspessulanus ssp. illyricus, Crocus biflorus ssp. weldenii, Dianthus sylvestris ssp. tergestinus, Edraianthus tenuifolius, Hyacinthella dalmatica, Pulsatilla grandis, Thymus bracteosus, itd. Prema dosadašnjim saznanjima Svilaja se odlikuje iznimno bogatom florom orhideja (Orchidaceae): Coeloglossum viride, Dactylorhiza maculata, Gymnadenia conopsea, Listera ovata, Ophrys apifera, O. dinarica, O. tetraloniae, Orchis militaris, O. morio, O. tridentata, Platanthera chlorantha, itd. Točan broj prethodno zabilježenih svojti i biljnih zajednica nije moguće preciznije utvrditi zbog razlika u shvaćanju granica Svilaje i nepreciznom navođenju lokaliteta u prethodno objavljenim radovima. Podaci o dosadašnjim istraživanjima neophodno su polazište za sustavna istraživanja flore Svilaje koja su u tijeku. Na neophodnost sustavnih istraživanja flore Svilaje ukazuje starost većine zabilježenih nalaza i značajne promjene u biljnom pokrovu uzrokovane snažnom depopulacijom i smanjivanjem intenziteta tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva te brojnim požarima.

Biološka raznolikost u urbanom planiranju

U velikim gradovima raste potreba za suvremenim urbanim planiranjem. Urbano planiranje uključuje krajobrazno oblikovanje, krajobraznu ekologiju i inovativna rješenja. „Zelena tehnologija“ i veća biološka raznolikost čini „zeleni servis“ grada koji omogućava zdraviji i jeftiniji život građana. Ekološko uređivanje javnih površina i privatnih vrtova treba biti u skladu s globalnim projektom o urbanoj biološkoj raznolikosti kojem je primjerice grad Zagreb pristupio još 2007. godine. Osnovni cilj tog projekta sastoji se u osmišljavanju koridora kojim se povezuju javne površine i privatni vrtovi u središtu grada s prirodnim okolišem u njegovoj okolici.