scholarly journals Isolation and molecular identification of Rhizoctonia solani and Fusarium solani isolated from cucumber (Cucumis sativus L.) and their control feasibility by Pseudomonas fluorescens and Bacillus subtilis

Author(s):  
Fadhal A. Al-Fadhal ◽  
Aqeel N. AL-Abedy ◽  
Duaa A. Alkhafije
2020 ◽  
Vol 16 (1) ◽  
pp. 37-48
Author(s):  
Ratna Sari Dewi ◽  
Giyanto Giyanto ◽  
Meity Suradji Sinaga ◽  
Dadang Dadang ◽  
Bambang Nuryanto

Saat ini teknologi pengendalian hayati penyakit utama padi terus berkembang. Dalam pengembangan teknologi pengendalian hayati, mekanisme penghambatan patogen dalam perkembangan penyakit pada suatu populasi tumbuhan dalam area tertentu menjadi hal yang penting. Penelitian bertujuan mendapatkan bakteri agens hayati potensial dalam pengendalian penyakit penting padi di antaranya yang disebabkan Pyricularia oryzae, Xanthomnas oryzae pv. oryzae, Rhizoctonia solani, Burkholderia glumae, dan Drechlera oryzae, berdasarkan mekanisme antagonisme, kemampuan menginduksi ketahanan dan mendukung kebugaran tanaman, serta kompatibilitas antaragens hayati. Ralstonia pickettii TT47, Pseudomonas fluorescens P12, Chromobacterium sp. T51118, Bacillus subtilis 451 dan 154, serta Streptomyces sp. T51105 dibuktikan memiliki mekanisme antibiosis dengan menghasilkan metabolit sekunder dan senyawa volatil. Berdasarkan uji produksi enzim kitinolitik Chromobacterium sp. dan Streptomyces sp. memiliki mekanisme lisis. Aktivitas antibiotik R. pickettii dan P. fluorescens tergolong kuat terhadap P. oryzae dengan penekanan secara berurutan sebesar 79.68% dan 77.59% pada uji biakan ganda. Penekanan pertumbuhan miselium P. oryzae dan R. solani pada uji volatil mencapai 100% oleh Chromobacterium sp. Semua agens hayati umumnya mampu menginduksi ketahanan dan mendukung kebugaran tanaman. Uji kompatibilitas menunjukan R. pickettii, P. fluorescens, dan Chromobacterium sp. bersifat kompatibel. Dari hasil penelitian diperoleh tiga bakteri agens hayati dengan kategori unggul, yaitu P. fluorescens P12, R. pickettii TT47, dan Chromobacterium sp. T51118. Ketiganya mampu menekan pertumbuhan patogen, menginduksi ketahanan dan mendukung kebugaran tanaman, memiliki patogen sasaran yang lebih beragam, serta bersifat kompatibel.


2017 ◽  
Vol 14 (1) ◽  
pp. 59 ◽  
Author(s):  
Bruno Sérgio Vieira ◽  
Hyann Markos Pereira Vieira ◽  
Luciana Alves de Sousa ◽  
Karoline Damasceno Ribeiro de Mendonça

<p>Durante uma seleção de bactérias antagonistas realizada no Laboratório de Microbiologia e Fitopatologia da UFU, o isolado de <em>Bacillus subtilis</em>, BSV – 05 se destacou. Diante disso, objetivou-se no presente trabalho avaliar o potencial antagonístico <em>in vitro</em> deste isolado bacteriano contra quatro patógenos radiculares do feijoeiro: <em>Fusarium solani </em>f. sp. <em>phaseoli, Fusarium oxysporum</em> f. sp. <em>phaseoli, Macrophomina phaseolina </em>e <em>Rhizoctonia solani</em>. Foram utilizadas as seguintes metodologias <em>in vitro </em>versus os patógenos citados:<em> </em>cultivo pareado, influência da inoculação conjunta, produção de metabolitos voláteis e não voláteis. Os percentuais de inibição do isolado BSV – 05 sobre <em>M. phaseolina, R. solani, F. solani,</em> <em>F. oxysporum</em>, foram de 61,43%; 50,36%; 13,74% e 7,7%, respectivamente, para a metodologia do cultivo pareado. O contato direto da bactéria com os patógenos inibiu em 100% o crescimento micelial de <em>M. phaseolina, R. solani</em>; e para <em>F. solani </em>e <em>F. oxysporum</em>, foram observadas inibições de 90 e 92 %, respectivamente. Possíveis metabólitos secretados pelo isolado BSV 05 apresentaram níveis de inibição de 100% para <em>R. solani</em>. Para <em>M. phaseolina</em>, observou-se uma porcentagem de inibição de 80,26%, e 45,31% e 47,80% para <em>F. solani </em>e <em>F. oxysporum</em>, respectivamente. A porcentagem de inibição da germinação de conídios de <em>F. solani </em>e <em>F. oxysporum </em>e<em> M. phaseolina</em> num meio de cultura contendo substâncias metabolizadas por BSV – 05 foi de 87,70; 91,28% e 100%, respectivamente. O isolado bacteriano BSV-05 não apresentou produzir nenhum metabólito volátil.</p>


Biotecnia ◽  
2018 ◽  
Vol 20 (2) ◽  
pp. 110-116
Author(s):  
Julie E. Hernández-Salmerón ◽  
Benjamín R. Hernández-Flores ◽  
Ma del Carmen Rocha-Granados ◽  
Pedro D. Loeza- Lara ◽  
Gustavo Santoyo

El objetivo de este trabajo fue evaluar el efecto antagónico de la rizobacteria promotora del crecimiento vegetal Pseudomonas fluorescens UM270 hacia los hongos fitopatógenos Botrytis cinerea, Fusarium oxysporum, Fusarium solani y Rhizoctonia solani. También, se determinó la expresión de los genes phlD y hcnC de la cepa UM270 en presencia de los fitopatógenos durante bioensayos de antagonismo in vitro. Los resultados muestran que la cepa UM270 logra inhibir el crecimiento del micelio de B. cinerea (45%), F. solani (25%) y R. solani (24%) en diferente grado, mientras que para F. oxysporum (1%) no hubo inhibición significativa. Al analizar la expresión del gen phlD, se observó que los patógenos la modulan diferencialmente, ya que mientras B. cinerea induce su expresión, los demás patógenos la reprimen . En el caso del gen hcnC, B. cinerea y F. oxysporum no afectaron su expresión, mientras que F. solani y R. solani la inhibieron. Estos resultados sugieren que los fitopatógenos pueden modular la expresión de genes importantes para la síntesis de compuestos antimicrobianos en Pseudomonas fluoresces UM270.


2019 ◽  
Vol 42 (4) ◽  
pp. 38-43
Author(s):  
Magdalena Matić ◽  
Tamara Siber

Zbog stalnog povećanja upotrebe kemijskih pesticida i njihovog štetnog djelovanja na ljudsko zdravlje i okoliš, sve veće zanimanje pobuđuju metode biološke kontrole uzročnika biljnih bolesti. Biološka kontrola je mjera koja podrazumijeva korištenje mikroorganizama koji smanjuju populaciju štetnika i patogena i na taj način štite biljku i kontroliraju razvoj bolesti. U Hrvatskoj je trenutno na tržištu prisutan samo jedan biofungicid, na bazi bakterije iz roda Pseudomonas, za suzbijanje uzročnika bijele noge (Rhizoctonia solani) na krumpiru, batatu, čičoki i kineskom jamu te uzročnika srebrolikosti gomolja (Helminthosporium solani) na krumpiru. Vrste Bacillus thuringiensis, Bacillus subtilis i Pseudomonas fluorescens su najvažniji predstavnici bakterija uključenih u biokontrolu protiv uzročnika biljnih bolesti. Do danas je na svjetskom tržištu prisutno ili je u procesu registracije 28 sredstava na bazi različitih vrsta roda Trichoderma, koji većinom djeluju protiv fitopatogenih gljiva iz rodova Pythium, Rhizoctonia i Fusarium. Najzastupljenije vrste roda Trichoderma koje se koriste u biološkoj kontroli su Trichoderma harzianum, Trichoderma viride i Trichoderma koningii. Upotreba antagonističkih gljiva i bakterija u biološkoj kontroli brojnih uzročnika bolesti predstavlja važnu alternativu kojom bi se mogli zamijeniti kemijski pesticidi ili u što većoj mjeri smanjiti njihova primjena. Cilj rada je prikazati antagonističke gljive i bakterije koje se koriste u biološkoj kontroli te opisati njihove složene mehanizme djelovanja.


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document