Dva tipa srednjovjekovnih naušnica s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine

U razmatranje se uzimaju dva tipa naušnica koje se sporadično pojavljuju u okviru ranosrednjovjekovnih grobalja na teritoriju današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine; naušnice s ukrasom u obliku spiralnih vitica na donjem luku karike i naušnice sa spiralnim privjeskom. U literaturi se podjednako pripisuju tzv. bjelobrdskoj i ketlaškoj kulturi, ali i nekim drugim kulturnim skupinama. Široka rasprostranjenost, kao i raznoliko vremensko opredjeljivanje, upućuju na zaključak da u oba slučaja nije riječ o jedinstvenim niti vremenski podudarnim skupinama naušnica. Najučestalije su u razdoblju od 9. do 12. stoljeća.

A gaming die in the hand of an unfortunate child

The revision of the archaeological excavations of the Benedictine Abbey of St Michael the Archangel, in Rudina (2018), covered most of the rectangular area in front of the southern annexe of the abbey church. Thirty graves were found in the excavated area, most of which can be dated to the second half of the 15th century and the beginning of the 16th. Remains of a subadult with head injuries indicative of interpersonal violence (who had a bone die in his right hand) were found in grave 43. This grave dates back to the second half of the 15th century and the beginning of the 16th.

Franjo Ivaniček – liječnik, antropolog i rasni higijeničar

Ovaj rad prati profesionalnu i znanstvenu karijeru Franje Ivaničeka, prvog bioarheologa u Hrvatskoj. U vrijeme Drugog svjetskoga rata ustaški poručnik Ivaniček školovao se na Institutu cara Wilhelma za antropologiju, znanost o ljudskom nasljeđivanju i eugeniku u Berlinu, mjestu stvaranja većine znanstvenih teorija nacističke eugenike i rasne higijene. Provodi rasistička antropološka istraživanja u skladu sa službenom rasnom politikom NDH, što ga 1944. godine dovodi na poziciju rukovoditelja Hrvatskog državnoga antropoložkog zavoda u Zagrebu. Nakon rata, postaje voditelj Antropološkog odsjeka Biološkog zavoda na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te mijenja znanstveni diskurs u proučavanje geneze među staroslavenskom i suvremenom populacijom Jugoslavije kako bi opovrgnuo njemačke i mađarske znanstvene teorije o naseljavanju Nijemaca i Avara na teritoriju Jugoslavije.

Octavian’s footprints: hillforts, camps and roads between Burnum and Sinotium

On the basis of a recent field survey of Petrovo polje, in comparison to the data of Appian and Dio Cassius, the Octavian war campaign against the Dalamatae in the area between Burnum and Sinotion (Synodium, Synodion, Sinotium) is reconsidered. We recognize two temporary Roman military camps. The first, near the village of Parčić, is part of the Octavian contravallation in the northwest corner of Petrovo polje, the siege system by which Dalmatian Promona was surrounded. We conclude that the central oppidum of that polis integrated three areas on and around the Orišnica hill. On the neighbouring hill, Petrovac, we locate the citadel (acropolis) of Promona. The second camp, above the villages of Otavice and Gradac, located on the southern slope of the Svilaja mountain, we link with the blockade of the Setovia hillforts on the edges of the eastern half of Petrovo polje. The chronological stratification of the Roman road network between Burnum and Salona is considered.

Paternoster brojanica iz Rudine

Tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela u Rudini 2019. godine pronađena je, u Hrvatskoj, najstarija poznata sačuvana brojanica koju je moguće datirati na prijelaz 14. u 15. stoljeće. Ostaci su brojanice pronađeni zajedno s olovnom bulom pape Bonifacija IX. uz posmrtne ostatke starije ženske osobe, pokopane u opekom zidanoj grobnici u južnoj prigradnji opatijske crkve. Uz određeni oprez, na temelju rezultata antropološke analize, pisanih vrela i pronađenih pokretnih nalaza može se pretpostaviti kako je riječ o posmrtnim ostacima pripadnice plemićkog roda Podvrški – Margareti, kojoj je papa Bonifacije IX. 1397. godine izdao nama danas nepoznatu ispravu.

Evidence of interpersonal violence at two sites of the Bijelo Brdo culture in eastern Croatia

Human skeletal remains from Bijelo Brdo-Venice Street and Vukovar-Lijeva Bara have previously been anthropologically analysed and published, but in this paper cranial traumas are studied for the first time. The sample consists of 84 adult skulls curated in the Natural History Museum and the Archaeological Museum in Zagreb. Results showed a high frequency of cranial trauma (19.0 %) recorded in 16 out of 84 well-preserved skulls. Although males exhibit twice as many traumas as females (24.4 % vs. 12.8 %) the difference is not statistically significant. Trauma is present most frequently on the left side of the skull, and there is perimortem trauma in both sites, as well as in both sexes; this indicates the existence of interpersonal violence in these populations.

Cisterna na Starom gradu Novigradu na Dobri

Stari grad Novigrad na Dobri smješten je u Karlovačkoj županiji, općini Netretić (Zagradci). Zaštićeno je kulturno dobro. Kaštel pripada kasnom srednjem i ranom novome vijeku. Na prostoru kaštela između 2009. i 2012. godine, pod vodstvom Sanjina Mihelića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, provedena su zaštitna arheološka istraživanja unutar kaštela koja su zahvatila prostor sjevernog dijela dvorišta i cisternu. Cisterna pripada filter-tipu, a prema radiokarbonskoj analizi, keramici i odnosu među stratigrafskim jedinicama može se datirati u kraj 15. i početak 16. stoljeća. Istraženi sustav vodoopskrbe na Starom gradu Novigradu na Dobri sastoji se od cisterne kružnog oblika sa središnjim spremnikom za vodu i filterom, kanala za dovod vode s prostora krovišta kaštela i „kanala-tunela” za regulaciju viškova i dotok vode. Cisterna je smještena u sjeveroistočnom dijelu dvorišta, a svojom je izgradnjom presjekla ranije slojeve ukopavanjem u živu stijenu. Bila je okružena galerijama, od kojih su ostale sačuvane jedino baze kamenih stupaca koje su djelo kasnijih intervencija. Ovaj tip cisterne pojavljuje se početkom razvijenog srednjega vijeka na prostoru srednje Europe i Mediterana, a poradi svoje praktičnosti, nastavlja se koristiti i u ranom novome vijeku na fortifikacijama.

A Celtic gold stater from the vicinity of Radoboj (Croatia)

Around 1840, a gold coin was discovered near Radoboj (northwestern Croatia), a Celtic imitation of a gold stater of Alexander III of type Athena/Nike. In 2019, during archaeological excavation of the Roman temple at Frauenberg, near Leibnitz (Austria), two imitations of staters of the same type were excavated. Of these, one coin was minted with the same dies for obverse and reverse as the coin from Radoboj, which undoubtedly testifies to minting in the same mint. In the area of north-western Croatia and eastern Slovenia, four other Athena/Nike staters can be documented at four other sites. To date, 83 Athena/Nike imitations have been discovered in Central Europe, of which 32 coins originate from 26 sites. Seven coins from six sites in the area south of the middle course of the Mura and Drava rivers therefore significantly complement the current record of finds of these earliest Celtic coin finds in Central Europe. At the same time, it proves that the minting of this group of imitations can be attributed to the local Celtic tribes sometime in the middle of the 3rd century BC.

Engraved gems from Andetrium in the Archaeological Museum in Zagreb

This paper analyses 11 engraved gems from Gornji Muć. They belong to the collection of Roman engraved gems in the Archaeological Museum in Zagreb and were acquired in the 19th century by Mijo Jerko Granić, the priest of Gornji Muć. These gems were found in Gornji Muć, which was the location of the Roman auxiliary fort of Andetrium, and therefore add to our knowledge of Roman gems from military sites in Croatia.

Nalaz slavonskih banskih i ugarskih denara iz groba 241 s lokaliteta Torčec-Cirkvišče

U radu se analizira i interpretira nalaz srednjovjekovnoga srebrnog novca pronađenog tijekom arheoloških istraživanja 2014. godine u grobu 241. Riječ je o 15 primjeraka banskih denara kovanih u vrijeme kraljeva Bele IV., Stjepana V. i Ladislava IV. te šest primjeraka ugarskih denara Stjepana V. Novac je pronađen na području zdjeličnog pojasa pokojnika starosti 30 – 35 godina i najvjerojatnije se nalazio u vrećici od organskog materijala. Na temelju ovih nalaza i stratigrafskih odnosa s drugim grobovima ukop ovog pokojnika može se datirati u posljednju četvrtinu 13. stoljeća.