Odnosi s javnošću u hrvatskim neprofitnim organizacijama na primjeru udruga osoba s invaliditetom

U Hrvatskoj se razvoj društveno odgovornog ponašanja odvija vrlo sporo. Stoga je glavni cilj neprofitnih organizacija iznaći rješenja za socijalne probleme koje državne strukture nisu pravovremeno detektirale, dok je njihova misija podrška društvu (uglavnom marginalnim skupinama), jačanju humanosti i volonterstva i podizanju svijesti javnosti o društveno relevantnim pitanjima. Ovaj rad bavi se odnosima s javnošću u neprofitnim organizacijama na primjeru udruga osoba s invaliditetom. Cilj rada je definirati odnose s javnošću, objasniti što su to neprofitne organizacije i udruge osoba s invaliditetom u Hrvatskoj te analizirati odnose s javnošću u hrvatskim udrugama osoba s invaliditetom na temelju ankete. Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio daje teoretski pregled odnosa s javnošću u neprofitnim organizacijama, definira što su to udruge osoba s invaliditetom u Hrvatskoj te pruža teorijski i pravni okvir. Drugi dio je istraživanje i sastoji se od prikaza stavova i mišljenja zaposlenika o odnosima s javnošću u udrugama osoba s invaliditetom i analize dobivenih podataka putem ankete.

Haters vs. lovers on Facebook

This paper tries to answer what is the dominant sentiment of comments that users leave on the Facebook fan pages of politicians in power. To answer this question, first the auto-code sentiment analysis of nearly 44,000 comments posted on the Facebook fan page of former US president Barack Obama was conducted. Secondly, content analysis was conducted on 2,411 comments posted on former Croatian president Ivo Josipović’s Facebook fan page. The results of auto-code sentiment analysis showed that examined comments in Obama’s case were mostly neutral and positive, while negative sentiment was the least represented in Obama’s case. The results of content analysis in the Croatian case revealed that the dominant sentiment of all comments was also positive. Finally, it was revealed that the response rate in both cases was zero, what tells us that Obama and Josipović used Facebook only for top-down communication, while the interactive potential of Facebook was neglected.

Institucionalni ustroj i formulacija politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj

Ovaj rad predstavlja preliminarno testiranje eksplanatornog modela formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na analizi literature i devet dubinskih, polu-strukturiranih intervjua s istraživačima i stručnjacima koji se bave akterima ključnim za formulaciju ove politike (odgovorna tijela središnje države, županije, političke stranke, udruge poslodavaca i sindikati). Prvi dio nalaza obuhvaća analizu obilježja svake skupine aktera, dok su u drugom dijelu ispitani konkretni elementi eksplanatornog modela. Temeljna teza ove analize, kako tijela središnje države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja te standarda provedbe; uz periodičku spremnost na inkrementalne ustupke koji ne ugrožavaju tu bilancu, nalazi djelomično utemeljenje u nalazima. Točnije, nalazi idu u prilog prvom dijelu argumenta prema kojem akteri središnje države imaju najveću pozicijsku moć, ali ne i drugom prema kojem moraju koristiti aktivne strategije očuvanja vlastite pozicije.

Proces zamjene hrvatske kune eurom i očekivani utjecaj na gospodarska kretanja

Zadatak rada je istražiti tijek operacionalizacije procesa zamjene hrvatske kune eurom i utvrditi realne mogućnosti Republike Hrvatske za ispunjavanje četiri obvezna Kriterija nominalne konvergencije. Cilj je rada usmjeren na potvrđivanje hipoteze da će uvođenje eura donijeti pozitivne promjene životnog standarda hrvatskih građana, kvalitetnu platformu za uspješnije poslovanje gospodarskih subjekata i pozitivan trend ukupnih makroekonomskih pokazatelja. Korištenjem sekundarnih izvora podataka, javno dostupnih službenih publikacija i analizom internetskih izvora te primjenjujući metode komparacije, sinteze i indukcije, došlo se je do najvažnijih rezultata istraživanja: za Hrvatsku postoji realna mogućnost ostvarenja sva četiri Kriterija nominalne konvergencije: stabilnosti cijena, održivosti javnih financija, stabilnosti tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa i da 2023. godine uđe u europodručje. Porast životnog standarda građana, blagi rast cijena, uklanjanje valutnih rizika, smanjenje troškova zaduživanja, poticanje međunarodne razmjene, povećanje stranih ulaganja te brži gospodarski rast i razvoj prednosti su koje će Hrvatskoj donijeti zamjena hrvatske kune eurom.

Percepcija generacijskih razlika u poslovnom ponašanju pripadnika generacija X i Y

Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano je 144 zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y, no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego generacija Y.

Analiza verbalne komunikacije i usporedba pobjedničkih govora posljednja tri predsjednika Republike Hrvatske

Javni govor državnika oduvijek je fokus analize i tema razmišljanja stručnjaka, ali i medija i građana, pogotovo ako se radi o javnoj komunikaciji najviših državnih instanci. Moderno govorništvo i teorije javne komunikacije u konstantnoj su promjeni, a nove tehnologije rapidno ih vode k oplemenjivanju novitetima, no i k njegovanju već ustaljenih standarda. Analiza verbalne komunikacije predsjednika država često je srž istraživanja te se u njima nastoje uspostaviti otkloni i prakticiranja standarda i preporuka, dok se u komparativnim analizama nastoje uvidjeti distinkcije i sličnosti govora na tim funkcijama. Upravo je predmet ovoga rada analiza verbalne komunikacije pobjedničkih govora posljednja tri predsjednika Republike Hrvatske, a cilj mu je komparacija i analiza sadržaja govora. Analizama je zaključeno da postoje otkloni i nedostaci svakog pojedinog govora, no ne u svim stavkama, ali i prednosti svakog govornika te vještine i znanja implementirani u realizaciju govora.

Što je sve film?

U radu se sažeto daju jezgrene teorijske odrednice filma, odnosno audiovizualnog djela i područja, one koje su relevantnim orijentirima pogodne za empirijska istraživanja. Prvo, filmsko djelo je ograničena tvarna pojava u ljudskom okružju, njome se može baratati i prema njoj nekako životno odnositi. Drugo, posrijedi je tehnološki temeljena izrađevina, koja je uvjetovana tehnologijom i uvjetuje popratni razvoj i razradu tehnike za svoje potrebe. Treće, film se izrađuje kako bi potakao i razrađivao reakcije u ljudi, i to mu je temeljna uporabna svrha. Četvrto, tehnološko vladanje izrađivanjem omogućuje kontrolirano izrađivačko modeliranje gledateljevih doživljaja, pa je film, utoliko, epistemološkomodelotvornom izrađevinom. Modeliranje podrazumijeva dva tipa komunikacijskog sudjelovanja: izrađivači adresiraju potencijalne ili stvarne gledatelje, ali i gledatelji međusobno (kao publika) dijele iskustva gledanja činjenicom da su izloženi filmskoj izrađevini, njezinim modelotvornim poticajima. Peto, sve je to prethodno ujedno i društveno-kulturni čin, film crpi iz okružujuće kulture i njezinim je čimbenikom. Šesto, film je u svim svojim aspektima društven i utoliko je neizbježno društveno organizacijski i institucijski podržan.

A New Political Scarecrow? The Political Program and Activity of the ”Serbian Right“

The organization known as Srpska desnica (SD; the Serbian Right Wing) during 2019 become increasingly seen in the Serbian media, as well as receiving augmented visibility on posters throughout the country. With their recent electoral success in the town of Medveđa, as well as their announcement that they are turning into an official party that would enter the 2020 parliamentary elections, coupled with the troublesome past of their leader, Miša Vacić, the situation calls for investigation. In this article, we are putting Miša Vacić’s public and political engagement under a magnifying glass, positioning him within the broader nationalist political spectrum of the country, engaging his official political program. We shall furthermore define the concept of the political scarecrow, a political party or figure that serves primarily to frighten, as shall be clear from the case study that this is the role of his organization.

Potentials and Possibilities of Branding Intangible Cultural Heritage Using the Example of Šibenski botun

The tourist market is expanding quickly and tourists are becoming more demanding and selective. Therefore, tourism requires creating an image and a brand based on an authentic identity by using innovative and enticing ideas that will result in attracting the attention of target audiences. “Šibenski botun” with its historical, social and cultural potential, as cultural heritage represents an ideal platform for the branding process and the development of cultural tourism. To begin with the branding process, it was necessary to explore the perception of the local community as one of the primary audiences. To this end, a questionnaire was used as a measuring instrument in the data collection method on a previously selected sample. The study confirmed a hypothesis that Šibenik residents were not perceiving “Šibenski botun” as the city’s brand, but as an extremely important souvenir. Using three structured interviews possibilities and potentials of “Šibenski botun” have been studied for the purpose of the branding process.

Sekuritizacija iregularnih migracija u kampanji za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj 2019./2020.

Nekoliko godina nakon vrhunca migracijske krize iz 2015. godine, ovaj oblik nevojne prijetnje postao je važan dio političke debate na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini Europske unije. Republika Hrvatska, kao država koja je dio tzv. balkanskog pravca migracija, nije iznimka. Migracijska kriza iz 2015./2016. godine predstavljala je jedno od glavnih pitanja o kojem se raspravljalo tijekom kampanje za predsjedničke izbore 2019./2020. godine u Republici Hrvatskoj. U radu se kritičkom analizom diskursa istražuju stavovi predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović vezani za sigurnosne izazove koje predstavljaju masovne migracije. Kao jedinice analize, u istraživanju su korištene izjave predsjedničkih kandidata prezentirane na tri televizijska sučeljavanja održana tijekom kampanje za predsjedničke izbore.