Bioactive compounds and antioxidant potential of grapefruit fruits

Plodovi grejpfruta značajno se ističu bogatim nutritivnim sastavom, posebice sadržajem vitamina C, polifenolnih spojeva i snažnom antioksidacijskom aktivnosti. Sastav i sadržaj fitokemikalija uvelike ovisi o genetskim svojstvima vrste odnosno sorte. Stoga je i cilj ovog istraživanja bio utvrditi fizikalno-kemijska svojstva, sadržaj bioatkivnih spojeva i antioksidacijski potencijal plodova grejpfruta dviju različitih sorti: 'Marsh Seedless' i 'Natzumikan'. Obje sorte grejpfruta ubrane su u nasadu agruma na području Opuzena. Istraživane sorte ne razlikuju se značajno u sadržaju ukupne suhe tvari (prosječna utvrđena vrijednost 11,55%), topljive suhe tvari (prosječna utvrđena vrijednost 9,89%) kao ni u sadržaju vitamina C (prosječna utvrđena vrijednost 42,92 mg/100 g svježe tvari). No, značajnije razlike utvrđene su u sadržaju polifenolnih spojeva prilikom čega su kod sorte 'Natzumikan' utvrđene čak 66% više vrijednosti ukupnih fenola, 76% više ukupnih flavonoida i 54% više ukupnih neflavonoida u usporedbi sa sortom 'Marsh Seedless'. Također, sorta 'Natzumikan' imala je i značajnije veći antikodiacijski kapacitet (1,68 mmol TE/L). Temeljem svega može se zaključiti kako su plodovi grejpfruta značajan izvor vrijednih fitokemikalija, značajnih za ljudsko zdravlje.

Utjecaj vremena uzimanja reznica i različite koncentracije fitohormona IBA na ožiljavanje feijoe Feijoa sellowiana (O. Berg.) O. Berg

Feijoa Feijoa Sellowiana (O.Berg.) Burret je suptropska voćka iz porodice Myrtaceae. Uzgaja se širom svijeta, a u Hrvatskoj je brojčano najmanje zastupljena vrsta voćke. Feijoa se uglavnom razmnožava generativno. U Zavodu za mediteranske kulture dosadašnja iskustva razmnožavanja feijoe pomoću reznica nisu dala najbolje rezultate. Stoga, cilj ovog rada je utvrditi ukorjenjivanje reznica Feijoe tretiranim različitim koncentracijama fitohormona indol-maslačne kiseline (IBA) s obzirom na vrijeme uzimanja reznica. Istraživanje je trajalo dvije godine, a korištene su poludrvenaste i drvenaste reznice čiji je bazalni dio tretiran različitim koncentracijama fitohormona IBA (1500, 2000, 2500, 3000 ppm). Najuspješnije se pokazao fitohormon koncentracije 2500 ppm-a kod poluzrelih reznica s postotkom od 32% ožiljenih reznica.

Kemijski sastav 40 sorti jabuke uzgajanih u Gornjem Međimurju

Na području Gornjeg Međimurja kultura jabuke ima dugu i slavnu tradiciju. U uzgoju je proširen velik broj domaćih i udomaćenih sorti. Tome su pridonijeli povoljni ekološki uvjeti i širenje sortimenta iz Republičkog voćno-loznog rasadnika Vukanovec. Za oplemenjivanje jabuke potrebno je imati bogatu germoplazmu i poznavati biološka i gospodarska svojstva sorti. U radu se iznose rezultati istraživanja kemijskog sastava i kvalitete plodova 40 sorti. Istraživanja su obuhvatila: suhu tvar, topivu suhu tvar, ukupne šećere, ukupne kiseline, pH vrijednost i ocjenu kvalitete po Thiault indeksu. Od sorti su obuhvaćene: Ananas reneta, Baumanova reneta, Batulemka, Bijela zimska tafetica, Bjeličnik, Blenheimska, Bobovac, Boskoop, Božićnica, Cox's orange, Crvena jesenska rebrača, Danciška rebrača, Funtača, Golden Delicious, Gravenstein, Harbertova reneta, Jonathan, Kanadska reneta, Kaselska reneta, Krivopeteljka, Landzberška reneta, Laška trdika, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka, Ontario, Ovčji nos, Parker pepping, Ramburka, Red Delicious, Ribston pepping, Siva francuska reneta, Siva jesenska reneta, Starking, Stožerka, Šampanjska reneta, Šarlamovski, Zeleni štetinac, Zlatna zimska parmenka, i Željeznika. U odnosu na: suhu tvar (%), topivu suhu tvar (%), ukupne šećere (%), količinu kiseline (g/l) i Thiaultov indeks podijeljene su sorte u skupine. Najveću suhu tvar (iznad 17%) imaju sorte: Blenheimska, Boskoop, Harbertova reneta, Kanadska reneta, Parker pepping, Ribston pepping, Siva francuska reneta i Siva jesenska reneta. Najveću topivu suhu tvar (iznad 15%) imaju sorte: Baumanova reneta, Harbertova reneta, Kaselska reneta, Landzberška, Bobovac, Ljepocvjetka, Božićnica, Danciška rebrača i Batulemka. Najviše šećera (od 13 - 15%) sadrže sorte: Blenheimska, Siva jesenska reneta, Siva francuska, Ribston pepping, Parker pepping, Boskoop, Kanadska reneta, Harbertova reneta, Ljepocvjetka, Zlatna zimska parmenka, Golden Delicious i Mašanka. Najviše kiseline (preko 7 g/l) sadrže sorte: Bjeličnik, Ontario, Boskoop, Crvena jesenska rebrača, Kanadska reneta, Laška trdika, Mašanka i Stožerka. Najbolju kvalitetu (Thiault indeks iznad 170) imaju sorte: Ribston pepping, Siva jesenska reneta, Parker pepping, Boskoop, Siva francuska reneta, Kanadska reneta i Crvena jesenska rebrača.

Utjecaj laserskog predtretmana na brzinu konvekcijskog sušenja grožđa

Grožđe se uglavnom suši u svrhu proizvodnje grožđica te aromatiziranja i proizvodnje desertnih vina. Glavni ciljevi sušenja grožđa su skraćivanje trajanja postupka a time i smanjivanje troškova uz zadržavanje zadovoljavajućih nutritivnih i senzorskih svojstava. Neinvazivne tehnike kao što je laser mogu se primijeniti kao predtretman sušenju. Primjena lasera male izlazne snage izaziva više pozitivnih reakcija na biljnom materijalu, što pruža mogućnosti njihove široke primjene u preradi i doradi poljoprivrednih proizvoda. Analize su provedene na sortama Muškat Hamburg i Traminac. Sušenje kontrolnog uzorka i bobica tretiranih laserom (izlazne snage 100 i 200 mW) provedeno je u laboratorijskoj sušnici na temperaturi od 40 ºC. Vrijeme trajanja konvekcijskog sušenja sorte Traminac bilo je nešto kraće u odnosu na sortu Muškat Hamburg. Kod sorte Muškat Hamburg skraćivanje vremena sušenja zabilježeno je kod tretmana 100 mW laserom u trajanju od 60 s, dok je kod sorte Traminac skraćivanje vremena sušenja zabilježeno kod uzoraka predtretiranih laserom od 100 i 200 mW u trajanju od 60 s.

Fizikalno-kemijska svojstva soka različitih sorti jabuka

Cilj rada bio je analizirati i usporediti nutritivnu kvalitetu mutnih, svježe cijeđenih sokova iz plodova četiriju različitih sorti jabuka: 'Idared', 'Jonagold', 'Golden Delicious' i 'Cripps Pink'. S obzirom na analizirani mehanički sastav utvrđeno je da najbolje iskorištenje ploda za dobivanje soka ima sorta 'Idared' (45,51%), zatim slijedi sorta 'Golden Delicious (44,22%), 'Jonaglod' (36,56%) te sorta 'Cripps Pink' (25,75%). Prema rezultatima dobivenim u ovom istraživanju sok sorte 'Golden Delicious' pokazuje najveći omjer TST/UK, zatim sok sorte 'Jonagold', 'Idared', dok je najmanji omjer utvrđen kod soka sorte 'Cripps Pink'. Najveći sadržaj vitamina C (6,75 mg/100g svježeg ploda) kao i najveći sadržaj ukupnih fenola (55,84 mgGAE/100 g svježe tvari) utvrđeni su u soku sorte 'Jonagold' Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti da su plodovi svih istraživanih sorti pogodni za proizvodnju mutnog soka, ali i da mogu biti dobra podloga za proizvodnju ostalih sokova od raznih vrsta voća

Application of physical pre-treatment of abrasion in the plum drying process

Voštana prevlaka površine kožice ploda šljive ključna je prepreka gubitku vode prilikom postupka sušenja te ju je nužno ukloniti. Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj primjene različitih predtretmana, kemijskog (primjenom lužine), fizikalnog (primjenom abrazije) i toplinskog (ugrijanom destiliranom vodom) na vrijeme sušenja plodova šljive sorte 'President'. Također, varirani su i ključni parametri svakog pojedinog predtretmana poput temperature otopine prilikom toplinskog (22 i 60 °C), koncentracije (0,5, 1 i 1,5% v/v) i temperature (22 i 60 °C) lužine (KOH) kod kemijskog i vremenskog perioda abrazije (5, 10 i 15 min) kod fizikalnog. Prema dobivenim rezultatima, kemijski predtretman lužinom koncentracije 1 i 1,5% temperature 60 °C bio je najučinkovitiji, vrijeme sušenja iznosilo je svega 27 sati, adok je samo 2 sata dulje (29 h) trajalo sušenje plodova predtretiranih abrazijom u vremenu od 15 min. Temeljem svega, može se zaključiti kako je fizikalni predtretman abrazijom izrazito učinkovit u uklanjanju voštane prevlake, time i u skraćivanju vremena sušenja plodova šljive, a isto tako treba naglasiti kako primjenom abrazivnog predtretmana značajno utječemo na smanjenje onečišćenja okoliša, ali i na zdravlje ljudi, s obzirom da nema ostataka kemijskih sredstava koja nakon primjene treba adekvatno zbrinuti, jer potencijalno mogu negativno utjecati na čovjeka i okoliš.

Population dynamics of spotted wing drosophila (Drosophila suzukii) in orchards in the Zagreb area

The invasive species Drosophila suzukii (Matsumura, 1931), the spotted wing drosophila, was first recorded in Croatia in 2010. Since then, it has spread on Croatian territory but its presence has not yet been confirmed in the City of Zagreb. In this research population dynamics of D. suzukii was investigated in three orchards in Zagreb (Maksimir, Jelenovac, Zelenjak) in the period from 20th of March to 27th of November 2017. Feeding traps with apple vinegar were used for catching D. suzukii. The flight began in the period from 27th of June to 11th of July and lasted until 27th of November. The total pest catches were 874 specimens (Jelenovac 187, Maksimir 232 and Zelenjak 455). From September to November there was a continuous flight and a large increase in the number of caught flies, suggesting the presence of more overlapping generations. Besides the host plants, the development of the pest in this area is also enabled by suitable climatic conditions. The present population in the City of Zagreb County poses a danger to fruit producers in the Zagreb County. The results of this research are a contribution to better understanding of the population and the spread of the pest in Croatia.

The prospects of development of the citrus production in the Neretva valley in the context of contemporary tendencies

In most countries of the world where citrus fruits are grown, including Croatia, several viruses and virus-like agents exist limiting the production and sale of citrus fruits. The most common among them is Citrus tristeza virus (CTV) which causes a decrease in tree fertility and lushness. The aim of this paper is to illustrate the large scale of consequences caused by the CTV in Spain during the 20th century. More than 44 million citrus trees grafted on sour orange (Citrus aurantim L) rootstock sourhad decayed over a period of 10 years due to the intensing spread of CTV. The approaches that addressed the problem of infection of large citrus growing areas in Spain will be presented. Based on the experience in Spain, this paper will show the possibilities of implementing systematic expert measures which would eradicate or minimize the presence of CTV in the area of the Neretva valley, the most important citrus growing area in Croatia. A large number of researches have been carried out on the presence and the outspread of CTV in the Neretva Valley from 2005 to 2019. During this period, the highest percentage of virus outspread was observed in 2006, when CTV was detected in 80% of the collected samples. The virus was regularly detected in the Neretva valley in all the years the research was conducted. The problem of CTV has been present for many years and the pathogen is still spreading, which indicates the need to take some measures to prevent this continuous spreading. Among the most important and effective measures is the control of viral diseases in the propagation materials and the mother blocks and planting virus-free plants in accordance with the provisions of the Ordinance on placing reproductive planting material and seedlings intended for fruit production on the market (OG 9/17, 39/20), which contain European Union Directives 2008/90 / EC, 2014/96 / EU, and 2014/98 / EU

Funkcionalna vrijednost i nutritivni potencijal proizvoda planike (Arbutus unedo L.)

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi fizikalno-kemijska svojstva, sadržaj bioaktivnih spojeva i nutritivni potencijal dvaju proizvoda planike: džema i vodene infuzije listova. Način pripreme džema varira postupkom pasiranja: nepasirani (NP1) i pasirani džem (P2). Džem tretmana NP1 imao je značajno viši sadržaj ukupne i topljive suhe tvari te višu pH- vrijednost u usporedbi s P2. Također, tretman pasiranja utjecao je i na promjenu boje gotovog proizvoda prilikom čega je za džem P2 utvrđeno svjetlije crveno, a džem NP1 tamnije crveno obojenje. Postupak pasiranja pridonio je povećanju sadržaja pojedinih bioaktivnih spojeva u P 2, p rilikom č ega j e u d žemu t retmana P 2 utvrđen 17% viši sadržaj vitamina C, značajno viši sadržaj polifenolnih spojeva kao i viši antioksidacijski kapacitet u usporedbi s NP1. No, oko 3 puta viši sadržaj β-karotena utvrđen je u NP1 džemu. Također, iz analize vodene infuzije listova vidljiv je visok sadržaj bioaktivnih spojeva, a posebice ukupnih fenola (715,79 mg GAE/100 g svježe tvari). Temeljem svega, može se zaključiti kako oba proizvoda obične planike pokazuju visok nutritivni potencijal i značajnu funkcionalnu vrijednost, a time predstavljaju zdravstveno vrijedne proizvode široke mogućnosti upotrebe.

Development of spotted wing drosophila in fruits of two raspberry cultivars

Spotted wing drosophila (Drosophila suzukii (Matsumura, 1931)) a polyphagous alien invasive species causes economic damages in cultivation of soft fruits all over the word. It is widespread in Croatia and considering that the economic damage occurred in greenhouse cultivation of soft fruit several years ago, new damage in this production can be expected. The pest development was monitored on 50 overripe fruits of cultivars 'Amira' and 'Sugana' cultivated in greenhouses in Zagreb in 2018 to investigate pest preference for these cultivars and to make a risk assessment in raspberry cultivation. Pest presence was recorded on both cultivars at the same time, and D. suzukii was dominant drosophilid species in development. Significantly more drosophilids as well as individuals of D. suzukii were developed on cultivar 'Amira'. On 'Amira' 373 female and 211 male of D. suzukii developed, while on 'Sugana' 253 female and 142 males developed. Average number of pests per fruit on 'Amira' counted 11.68 and on 'Sugana' 7.9. Drosophila suzukii develops in high populations in the greenhouse production of raspberry cultivars, which poses a serious risk for their cultivation in the study site.