scholarly journals Supercritical carbon dioxide extraction of antioxidants from rosemary (Rosmarinus officinalis L.) and sage (Salvia officinalis L.)

2009 ◽  
Vol 74 (7) ◽  
pp. 717-732 ◽  
Author(s):  
Jasna Ivanovic ◽  
Sonja Djilas ◽  
Milka Jadranin ◽  
Vlatka Vajs ◽  
Nada Babovic ◽  
...  

The aim of the present study was to isolate and characterize antioxidant extracts obtained from dried leaves of rosemary (Rosmarinus officinalis L.) and sage (Salvia officinalis L.), originating from the southern Balkan Region. The antioxidant fraction was isolated from the plant material by supercritical carbon dioxide (SC-CO2) fractional extraction under a pressure of 30 MPa and at temperatures of 40 and 100?C. In the present study, kinetic data and yields of antioxidant extracts obtained from dried leaves of rosemary and sage under different conditions were determined. Electron spin resonance (ESR) spectroscopy assay on the ability of the extracts to scavenge stable 2,2-diphenyl-1-picrylhydrazyl (DPPH) free radicals and reactive hydroxyl radicals during the Fenton reaction trapped by 5,5-dimethyl-1-pyrroline-N-oxide (DMPO) showed that the investigated extracts had antioxidant activity comparable to that of butylated hydroxyanisole (BHA) and commercial rosemary extract. The antioxidant fractions isolated at the higher temperature had higher antioxidant activities. A tentative analysis of the chemical composition of the antioxidant fractions obtained at the higher temperature was accomplished by LC-DAD and LC-MS analytical methods. Abietane-type diterpenoids, flavonoids and fatty acids were identified in the SC-CO2 extract of rosemary and sage.

Krmiva ◽  
2020 ◽  
Vol 62 (1) ◽  
pp. 3-13
Author(s):  
Maja Krželj ◽  
Ivana Vitasović Kosić

Čovjek nikada nije napustio korištenje samoniklog bilja u različite svrhe; kao hranu (za ljude i životinje), odjeću, obuću, lijekove, oruđe i oružje tj. za sve što mu je potrebno. Stoga, u cilju očuvanja tradicionalne nematerijalne baštine kao i biljne raznolikosti u ovom su Etnobotaničkom istraživanju, provedenom tijekom 2018. godine, prikupljena tradicionalna narodna znanja o primjeni jestivog i ljekovitog bilja na području općine Šestanovac (Dalmatinska Zagora). Ukupno je zabilježena upotreba 94 svojte, njihovi lokalni nazivi, te načini Korištenja bilja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se najveći broj vrsta samoniklih biljaka najčešće koristi kao: sirove salate ili kuhano povrće (29), sirovo divlje voće (13), svakodnevni i/ili medicinski čajevi (33), začinske biljke (5), a 25 ih ima specifičnu medicinsku uporabu. Najveći broj vrsta pripada porodicama Lamiaceae (12), Rosaceae (11) i Asteraceae (10). Prema načinu upotrebe inventarizirane biljke su podijeljene na 4 skupine: hrana za ljude, ljekovito bilje, hrana za životinje i prirodni insekticidi. Vrste s najvećom frekvencijom Spominjanja su šparoga (Asparagus acutifolius L.), koromač (Foeniculum vulgare Mill.) i kopriva (Urtica dioica L.), koji se kuhaju zasebno ili kao mješavina lisnatog samoniklog povrća „mišancija“, lovor (Laurus nobilis L.) i ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) koji se koriste kao začin i medicinski čaj, kadulja (Salvia officinalis L.) i divlja ruža ili šipurina (Rosa canina L.) koje se uobičajeno koriste kao svakodnevni čaj. Najneobičnija upotreba na istraživanom području je za čuvarkuću (Sempervivum tectorum L.) koja uz široko poznatu upotrebu protiv uhobolje, pomaže kod upalih procesa nakon uboda komarca te bilu slavulju ili bjelušinu (Inula verbascifolia (Willd.) Hausskn.) koja se u nedostatku slame koristi kao stelja (podloga) životinjama u staji. Vrste sakupljene na području istraživanja su herbarizirane, digitalizirane te dostupne on-line u ZAGR Herbariju.


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document