UTICAJ DIGITALIZACIJE NA POSLOVANJE ORGANIZACIJA I ODABIR POSLOVNE STRATEGIJE: ELEKTRONSKA TRGOVINA KAO VID POSLOVNE STRATEGIJE PREDUZEĆA U BOSNI I HERCEGOVINI (BiH)

Digitalna tehnologija je uticala na organizacije da mijenjaju i prilagođavaju poslovnu strategiju novim uslovima poslovanja na način da digitalizaciju postave u fokus svog poslovanja, a elektronsku trgovinu definišu kao poslovnu strategiju koja doprinosi unapređenju poslovanja i jačanju konkurentnosti. U ovom radu nastoji se pronaći odgovor na pitanje u kojoj mjeri organizacije idu ka digitalizaciji poslovanja i da li je elektronska trgovina efikasna poslovna strategija za preduzeća u Bosni i Hercegovini (BiH)? Cilj istraživanja je da utvrdimo da li digitalizacija i elektronska trgovina utiču na izmjene u načinu poslovanja organizacija u BiH. U širem smislu, analizom prikupljenih podataka i njihovim deskriptivnim prikazom, rezultati istraživanja ukazuju na pozitivnu vezu između primjene savremene informacione tehnologije i digitalizacije na poslovanja organizacija, te primjenu elektronske trgovine kao oblika poslovne strategije. Rezultati istraživanja mogu biti korišteni u smislu unapređenja elektronske trgovine i potpuniju digitalizaciju poslovanja.

MAKROEKONOMSKI MODEL REPUBLIKE SRPSKE ZA PERIOD 2007-2019.

Bilo koju društvenu ili prirodnu pojavu moguće je objasniti modelom. Međutim, ekonomski model funkcionisanja Republike Srpske do sada nije zabilježen. Serija podataka koja je dostupna za ekonomski sistem Republike daje mogućnost za razvijanje različitih modela. Ovi modeli sa standardnom greškom koju posjeduju mogu da budu od koristi donosiocima ključnih ekonomskih odluka u društvu. Pandemija izazvana virusom COVID-19, pored zdravstvenih, napravila je i ekonomske probleme. Strah koji je zabilježen, neizvjesnost u funkcionisanju ekonomskog sistema u rangu je krize 2008/09. Ekonomija Republike zabilježila je pad ekonomske aktivnosti, koji je ipak manji nego pad nakon krize 2008/09. Upravljanje agregatnom tražnjom je najefikasniji instrument vođenja kontraciklične ekonomske politike. Treba se nadati da će izloženi model poslužiti kao osnova za kritiku naučnoj i stručnoj javnosti, te da će sam model naći primjenu kod kreatora domaće ekonomske politike.

KREDITNI DERIVATI KAO FINANSIJSKE INOVACIJE NA TRŽIŠTU BOSNE I HERCEGOVINE

Empirijska rasprava o efektima uvođenja finansijskih inovacija na finansijskim tržištima nikada ne jenjava. Uprkos širokoj upotrebi, ocjeni rejting agencija i velikom prometu, tržište kreditnih derivata se i dalje smatra novim i nedovoljno istraženim. S druge strane, jačanje finansijske krize iz 2008. godine se ne može u potpunosti pripisati upotrebi kreditnih derivata, iako su oni imali značajnu ulogu u širenju krize. Iako su Zakonom o tržištu kapitala predviđeni finansijski derivati, na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini oni još nisu korišteni. S tim u vezi, ozbiljni autoriteti u oblasti finansijskog menadžmenta zagovaraju upotrebu kreditnih derivata za transfer kreditnog rizika jer se tako mogu značajno smanjiti iznosi gubitaka u slučaju nastanka kreditnog događaja. Ova mogućnost dobija na značaju nakon šoka uzrokovanog pandemijom virusa korona. U radu ispitujemo hipotezu po kojoj postoji značajan prostor za inovacije na domaćem tržištu kapitala. Cilj rada je analizirati sve relevantne faktore koji utiču na nastanak i razvoj kreditnih derivata. U istraživanju su korištene metode analize, sinteze, dedukcije kao i odabrani alati poslovne i finansijske analize. Primarno su korišteni sekundarni izvori podataka, poput naučne i stručne literature, te javno dostupnih statističkih baza podataka. Zaključak pokazuje da je moguće i poželjno uvođenje kreditnih derivata na tržište te navodimo domete i ograničenja, ali i identifikujemo prepreke za uvođenje ovakvih inovacija.

ANALIZA SISTEMSKOG RIZIKA ELEKTROPRIVREDE REPUBLIKE SRPSKE

Promjene kamatnih stopa, javna potrošnja, cijena nafte, devizni kursevi i ostali makroekonomski događaji utiču na skoro sve kompanije i njihove prinose. U tom kontekstu, možemo procijeniti uticaj makroekonomskih promjena prateći stopu prinosa na tržišni portfolio. Ako je tržište određenog dana u porastu, onda neto uticaj makroekonomskih promjena mora biti pozitivan. Znamo dauspjeh tržišta odražava samo makroekonomske događaje, jer se događaji specifični za određene kompanije, odnosno nesistemski rizik, može eliminisati kroz proces efikasne diversifikacije. U okviru ovog rada, naš zadatakje definisati i izmjeriti sistemski rizik svih zavisnih preduzeća koja ulaze u sastav Elektroprivrede Republike Srpske i ispitati njegov uticaj na cijenu kapitala i vrijednost zavisnih preduzeća MH Elektroprivrede Republike Srpske. Sistemski rizik posmatranih preduzeća zavisi od izloženosti makroekonomskim događajima i kao takav može biti izmjeren kao osjetljivost prinosa koji ostvaruju zavisna preduzeća Elektroprivrede Republike Srpske na fluktuacije prinosa koji ostvaruje privreda Republike Srpske. Prema tome, sigurni smo da će tvrdnje, činjenice i dokazi prikazani u ovom radu biti od koristi kako studentima, tako i akademskim istraživačima, teoretičarima i investitorima.

ECONOMIC CONSEQUENCES OF THE COVID-19 PANDEMIC AND CRISIS MANAGEMENT

The paper is based on an analysis of the consequences of the current economic crisis caused by the COVID-19 pandemic. First of all, the role of crisis management from the practical and theoretical aspect is analyzed. The key economic consequences of the pandemic for individual companies and the economy as a whole have been identified. A proposal of key necessary measures at the state level for overcoming the observed economic disturbances is given. In addition, a set of questions from eight business areas was presented, which serve as a basis for determining the gap in the necessary and current set of crisis management measures taken at the level of an individual organization.

THE WORLD AFTER CORONAVIRUS PANDEMIC: CHANGING THE DEVELOPMENT PARADIGM OR PERPETUATING THE CRISIS

The world has once again faced a pandemic of an unknown virus. Unlike the others, at least when it comes to this century, no pandemic has caused such fear and led to great turbulence in production and financial flows. In the short term, it is possible to stabilize the system through the application of macroeconomic stimulus measures. However, if global economic policies continue, leading to strong social stratification, and thus subdued and unstable economic growth and perpetual financial crises, global shocks, such as this pandemic, will become more frequent, which will only deepen the problems. Sustainable and stable paths of economic growth and preparedness for systemic shocks require a fairer distribution of world income and wealth, preservation of the environment and intensive, constructive and functional cooperation between international institutions, the state, the private and civil sector and citizens.

UTICAJ NEJEDNAKOSTI NA EKONOMSKI RAST: PRIMJER SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

U radu istražujemo uticaj rastuće nejednakosti na ekonomski rast na primjeru SAD, koje karakteriše velika dohodovna disproporcija između različitih grupa stanovništva. Okvir istraživanja odnosi se, osim istorijskog aspekta nastanka i razvoja nejednakosti, na koherentnu analizu rastuće nejednakosti u posljednjih 40 godina. Istraživanje smo sproveli opisivanjem, analizom literature, sprovedenih istraživanja i primjenom deskriptivne analize. U radu tražimo odgovor na istraživačko pitanje "Kakav uticaj rast nejednakosti ima na ekonomski rast?" Odgovor će pokazati koji su osnovni uzroci nejednakosti i koje su tendencije u budućnosti. Rezultati istraživanja pokazuju da rastuća nejednakost ima značajan uticaj na ekonomski rast u SAD i da će se u budućnosti povećavati ukoliko se ne sprovedu sveobuhvatne reforme političkog i ekonomskog sistema. U radu smo zaključili da tendencije redistribucije dohotka, poreske politike, sistema obrazovanja i zdravstvene zaštite djeluju u pravcu divergencije dohodaka od rada i kapitala, u korist grupa s najvišim dohotkom.

UPOTREBA MJENIČNOG MEHANIZMA PLAĆANJA I KREDITIRANJA KAO MODEL EKONOMSKOG RASTA I RAZVOJA BOSNE I HERCEGOVINE

Istraživanje je posvećeno jednom zaboravljenom finansijskom mehanizmu za povećanje ponude novca i ukupne tražnje na nivou ekonomskog sistema. Finansijski mehanizam koji je primjenjivala Njemačka u periodu 1934-1938. zahtijeva znatne izmjene ako se namjerava primijeniti u ekonomsko-finansijskom sistemu Bosnei Hercegovine. Pod uslovom dosljedne, planske i postepene primjene i uvođenja, upotreba mjenice kao sredstva plaćanja i kao sredstva kredita, uz koordinaciju ostalih ekonomskih politika, ne bi trebalo uopšte da dovede do inflacije, a ni do rasta javnog duga u srednjem roku. Pozitivni efektim primjene MEFO finansijskog mehanizma na domaćem tržištu bi bili prekidanje deflacionih pritisaka, dinamičan privredni rast, izmjena privredne strukture u korist proizvodnih i industrijskih djelatnosti, rast kamatnih prihoda privrede i promjena strukture kredita u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine.

EXAMINATIONOFCRISIS RESPONSE PREPAREDNESSINLISTEDJOINT-STOCKCOMPANIESINTHE REGION1Istraživanje je, u izmijenjenoj formi, prezentovano na konferenciji Economic and Business TrendsShaping the Future International Scientific Conference, u Skoplju u novembru 2020. godine

As a consequence of the measures taken to remedy the medical problem, there may be a bigger one - economically, all over the world. The paper analyzes the consequences of the current economic crisis caused by the COVID-19 virus pandemic. The key economic consequences of the pandemic for companies but also for the economy have been identified. Entrepreneurs, small and medium enterprises, with the smallest liquidity stocks, are expected to feel the greatest consequences of the economic crisis. Taught by the failures of the Great Depression and the relative successes of the crisis in 2008, governments have already announced and launched massive programs to help businesses. At this moment, the supply of liquidity of deficient economic entities is a critical issue. The previous crisis showed that governments have tried and tested mechanisms for supplying liquidity to the financial sector, but transmission mechanisms to end-users were the Achilles' heel of the mechanism. We believe that success in finding adequate channels for the transfer of liquidity to economic entities with a liquidity deficit will be crucial for the character, length, and depth of the crisis. The paper offers a number of proposals for key necessary measures at the state level to overcome the observed economic disruptions. One of them is the request of the regulator, the other is the reaction of the state, but an important part must also come from the company. In addition, the research conducted by the questionnaire method for joint-stock companies from the Western Balkans resulted in a set of measures that serve as a basis for determining the gap in the required and current set of measures taken at the level of an individual organization. The aim of this paper is to point out that in the short term it is possible to stabilize the system through the application of macroeconomic and microeconomic measures.

OPTIMIZACIJA STRUKTURE KAPITALA U FUNKCIJI POBOLJŠANJA FINANSIJSKOG POLOŽAJA NA PRIMJERU PREDUZEĆA "ELEKTROKRAJINA" AD BANJA LUKA

U nekim fazama razvoja kod kompanija se vrlo često pojavljuje potreba da se privuku spoljni izvori finansiranja. Jedno od osnovnih pitanja koje se postavlja jeste: koji je optimalan odnos duga i akcijskog kapitala u finansiranju kompanije, odnosno kako se određuje optimalna struktura kapitala neke kompanije? Dakle, ovdje je riječ o strukturiranju pasive bilansa stanja preduzeća, odnosno o uspostavljanju optimalnog odnosa sopstvenog kapitala i dugova (obaveza).Shodno tome, u cilju poboljšanja finansijskog položaja kompanija u Republici Srpskoj, u okviru ovog rada pokazaćemo kako se vrši optimizacija kapitala. Takođe, kroz ovaj rad ćemo pokazati važnost optimizacije strukture kapitala u cilju uspostavljanja dugoročne finansijske ravnoteže. Prema tome, sigurni smo da će tvrdnje, činjenice i dokazi prikazani u ovom radu biti od koristi kako studentima, tako i akademskim istraživačima, teoretičarima i investitorima.