Utjecaj sklopa i načina sjetve na prinos zrna kukuruza

U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm. Korištena su dva hibrida kukuruza P0023 (FAO 420) i P0412 (FAO 520) posijana u četiri različita sklopa. Analizom varijance utvrđeno je da su sustav sjetve i sklop statistički značajno utjecali na ostvareni prinos zrna (kg ha-1). U standardnoj sjetvi hibrid P0023 u prosječnom sklopu od 64 116 biljaka ha-1 ostvario je prinos zrna od 13 374 kg ha-1, a u sjetvi udvojenih redova zabilježen je prinos zrna veći za 5,12%. Najveći prinos istog hibrida u standardnoj sjetvi ostvaren je pri sklopu od 94 466 biljaka ha-1 (14 264 kg ha-1), dok je u udvojenim redovima ostvaren prinos od 15 004 kg ha-1 ili 5,19 % više. Povećanjem prosječnog sklopa na 103 741 i 104 931 biljaka ha-1 u oba sustava sjetve došlo je do pada prinosa zrna na 13 237 i 14 143 kg ha-1, pri čemu je ipak sjetva u udvojene redove i u ovim uvjetima rezultirala povećanjem prinosa od 6,84%. Hibrid P0412 u sklopu od 95 935 biljaka ha-1 u udvojenim redovima ostvario je prinos zrna od 14 994 kg ha-1 ili 5,82 % više dok je u sklopu od 105 143 biljaka ha-1 u sjetvi u udvojene redove zabilježen također viši prinos zrna za 4,56%. Najbolji rezultat u pokusu hibrida P0023 ostvaren je sjetvom u udvojene redove u sklopu 95 389 biljaka ha-1, a hibrida P0412 također sjetvom u udvojene redove u sklopu 76 133 biljaka ha-1. U sustavu sjetve u udvojene redove utvrđena je nešto niža vlaga zrna u vrijeme berbe kod oba hibrida.

Analysis of grain yield and flour quality of some winter wheat varieties in the 2020 production

Pšenica, je tijekom cijele ljudske civilizacije bila bazni i vitalni sastojak svakodnevne ishrane ljudi i domaćih životinja. U Republici Srbiji posljednjih nekoliko godina izražena je traženost sorti pšenice, koje pored visokog i stabilnog prinosa imaju i dobre parametre kvalitete brašna. U provedenim istraživanjima u 2019/2020. godini sorta s najstabilnijim prinosom i dobrom kvalitetom zrna pokazala se sorta Nogal. Ova sorta ima visok sadržaj kvalitetnih proteina, a analogno tome je i visok sadržaj glutena, ali i kvaliteta, što su potvrdila reološka mjerenja. Ostvareni visoki prinosi zrna ispitivanih sorata pšenice jesu rezultat interakcije genetičkog potencijala ispitivanih sorata pšenice i primjene dobre agrotehnike u uvjetima kada raspored padalina u tijeku vegetacijske sezone, od momenta sjetve, pa do žetve nije pogodovao proizvodnji pšenice. Istraživanja su pokazala da se sorte Talas, Pobeda i Nogal mogu svrstati u kvalitetnu grupu A2, odnosno to su sorte dobre kvalitete brašna i hljeba i kao takve spadaju u grupu poboljšivača. Sorte Merkur, Imperija, Ratarica i Vizantija svrstane su u kvalitetnu grupu B1 tj. one su dobre hljebne sorte. Sorta NS 40 S svrstana je u kvalitetnu grupu B2.

Utjecaj norme sjetve Khorasan pšenice (Triticum turgidum spp. Turanicum) na prinos i kakvoću sjemena

U strukturi sjetve strnih žitarica Khorasan pšenica u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu uzgoja starih vrsta i odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2020. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 150 kg/ha, 180 kg/ha i 220 kg/ha. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) s tri varijante norme sjetve u tri repeticije. Prema dobivenim rezultatima analize varijance najveći prinos i hektolitarsku masu ostvarila je varijanta 3 (220 kg/ha), te su utvrđene statistički opravdane razlike. Između varijanti norme sjetve na sadržaj proteina nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena khorasan pšenice.

Survival and viability of Bradyrhizobium japonicum in different liquid medium

The microbiological inoculants present on the market come in various formulations and forms. Inoculants used in pre-sowing bacterization of legumes in our country are traditionally prepared on peat as the highest quality carrier of bacteria. However, the requirements of the manufacturer are focused on liquid forms of inoculants. Therefore, the aim of this paper is to determine the optimal composition of the liquid medium that will support the growth of Bradyrhizobium japonicum, the soybean symbiont. Three liquid nutrient medium formulations were included in the study: mannitol-yeast medium, modified mannitol-yeast medium, and glycerol medium stored at two temperatures (4 and 25 °C), and B. japonicum cell viability was determined over 6 months. The results showed that the largest number of rhizobia (on average 4x109 zo 9x108) was obtained on yeast-mannitol medium at 4 °C as well as on modified yeast mannitol medium where their number remained constant throughout the storage time and was 5x107 cfu ml-1 at 25 °C. Further research should include testing other rhizobial protectors in order to increase the number of viable cells in longer time periods.

Promjene sastava i sadržaja polifenolnih spojeva u listovima crnih sorata tijekom pojedinih fenofaza

Fenolni spojevi predstavljaju sekundarne biljne metabolite koji imaju vrlo važnu fiziološku i morfološku ulogu u rastu i reprodukciji biljke pružajući joj i zaštitu protiv patogena i predatora. Cilj ovoga istraživanja je dobiti pregled promjena u sastavu i sadržaju fenolnih spojeva odnosno flavonola, flavanola, hidroksicimetnih i hidroksibenzojevih kiselina prisutnih u listovima četiri različite crne sorte vinove loze. Ekstrakti su analizirani tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Dobivenim rezultatima utvrđena je značajna varijabilnost u masenim udjelima fenolnih spojeva između sorata po pojedinim terminima uzorkovanja, kao i značajna varijabilnost u sadržaju fenolnih spojeva unutar iste sorte tijekom različitih termina uzorkovanja.

Utjecaj prorjeđivanja grozdova na kakvoću mošta kultivara Chardonnay u kutjevačkom vinogorju

Kutjevo wine-hills are located on southern slopes of Papuk and Krndija mountains. The area is the most famous by production of Graševina grapes, but increasing share of other varieties cannot be ignored. Chardonnay is the most widespread variety all over the world, and in Požeško-slavonska county is represented by 5 % of total vineyards area. The aim of this research was to determine the influence of cluster thinning in Kutjevo wine-hills on maturation and must quality of Chardonnay grapes. Research was conducted in 2020 in Podgorje location (Kutjevo wine-hills). Experiment was established by a randomized block schedule in two treatments with three repetitions. Five vines in a row makes one repetition. The following parameters have been determined: sugar content and total acidity in grapes in period of one month before harvest, number of clusters per vine, cluster mass, mass of 100 berries, density, total acidity, volatile acidity, tartaric acid, malic acid, lactic acid, pH, reducing sugars, extract, glucose, fructose, glycerol, alfa amino nitrogen, ammonia nitrogen and potassium. Results have showed that cluster thinning had a significant influence on cluster mass and number of clusters per vine, but majority of chemical parameters were not significantly different between two treatments. Statistically significant difference was only in case of pH, lactic acid and ammonium nitrogen

Zemljišne karakteristike i pogodnost tla za oranice Crnačkog i Stajničkog polja

U radu su korišteni neobjavljeni podaci o zemljišnim uvjetima, pedološkim značajkama i namjenskoj pogodnosti tala Crnačkog i Stajničkog polja. Analizirani su i namjenski interpretirani podaci o relevantnim čimbenicima, razvoju tala, geološko litološkoj podlozi - matičnom supstratu, oborinama, poplavama i vegetaciji. Razmatrana je sistematika i prostorna zastupljenost tala. Interpretirane su morfološke, fizikalne i kemijske značajke tala, oborinska voda u tlu, osjetljivost tla na propuštanje onečišćivača i pogodnost tla za oranice, te preporučene mjere za uređenje.

Germination and seedlings growth of domestic poppy (Papaver somniferum L.) regarding salinity and temperatures

In this research there were studied the effects of NaCl-induced salinity and environment temperatures on germination and seedlings growth of domestic poppy. The study was conducted in the controlled conditions in the plant growth chamber. There were applied different concentrations of NaCl (0 mM (control), 50 mM, 100 mM and 150 mM) and environment temperatures (10°C, 15°C and 20°C). The 50 seeds of domestic poppy cultivar (Detkovac) were sown in 4 replicates on the filter paper. The germination energy was determined on the 5th day and total germination rate and seedlings morphological characteristic were determined on the 10th day. At the 5th day germination energy was on average 28%. It was interesting to note that at the 10°C there were no germinated seeds after 5 days at all salinity treatments and also, at the salinity level of 150 mM NaCl at every temperature. The average germination rate (on 10th day) of domestic poppy seeds were 52% and it varied from 30% (150 mM NaCl and 20°C) to 90% (0 mM NaCl and 15°C). Different salinity of water solution had a very significant (p<0.01) influence on stem, root and total length (cm) of seedlings. The average root length was 1.3 cm and it varied from 0.9 cm (100 mM NaCl) to 1.8 cm (0 NaCl). The average stem length was 1.8 cm. The longest stem was found at control (2.7 cm), and between 50 and 100 mM of NaCl the difference was not significant and stem length averaged 1.4 to 1.3 cm depending on the temperature. Average total poppy seedlings length of this study was 3.0 cm and it varied from 4.5 cm at the control to 2.3 cm at 100 mM NaCl. With regard to temperatures, there was no significant differences found in root and total length of poppy seedlings, but the differences were very significant (p<0.01) for stem length. The longest poppy seedlings were measured at 20°C and 0 mM NaCl (4.9 cm), while at 10°C and at 0 or 50 mM NaCl, seedlings were less than 0.1 cm. Seeds were not germinating at all on 10°C on both, 100 and 150 mM NaCl. Generally, salinity reduced germination energy and germination rate and seedlings length. Results may indicate that seeds are mainly affected by osmotic stress and therefore it is not recommended to cultivate poppies on soils with excess salts

Agropedološke značajke Drežničkog polja i pogodnost tla za travnjake

Agropedološka istraživanja su u funkciji izrade podloga idejnog rješenja Retencije Drežničko polje, (Vidaček Ž., 2004.). Pedološki pokrov čine Smeđe tlo na vapnencu, Tlo vrtača i manjih depresija, Smeđe tlo na ilovači pseudoglejno, Pseudoglej zaravni i Močvarno glejno epiglejno tlo. Površinu polja većinom pokrivaju livade košanice, a u sjevernom dijelu se nalazi hrastova šuma. Uvažavajući kriterije i načela konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, prema stupnju pogodnosti za travnjake to su tla dobre pogodnosti (P-1), umjerene pogodnosti (klasa P-2), ograničene pogodnosti (klasa P-3) i trajne nepogodnosti (N-2), ovisno o vrsti privremenog ili/i trajnog ograničenja. Dominantna različito raspoređena ograničenja za intenzivnije korištenje travnjaka su kiselost, slaba opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom, sadržaj gline, dreniranost i mezoreljef.

Utjecaj različitih tehničkih sustava i eksploatacijskih parametara na kvalitetu rada raspršivača u trajnom nasadu

Istraživanjem su uspoređena dva tipa raspršivača (Agromehanika i Tifone) s ciljem određivanja optimalnog sustava raspršivanja (senzorski i konvencionalni sustav). Istraživan je utjecaj tehničkih čimbenika raspršivanja (norma raspršivanja, tip mlaznice, brzina zračne struje), te uporaba ultrazvučnog senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju na depozit tekućine u krošnji, zračno i zemljišno zanošenje. Istraživanje je postavljeno prema ISO 22866 normi u četverogodišnjem nasadu višnje, vlasnika Karoline d.o.o. Osijek. Eksploatacijom raspršivača Agromehanika najveći otklon zemljišnog zanošenja između konvencionalnog i senzorskog sustava iznosi 57,77 % i zabilježen je s tretmanom A1B2C2. Razlika kod raspršivača Tifone iznosila je 52,54 % (tretman A1B1C1). Ostvareni depozit tekućine u krošnji nije se značajno razlikovao između dva sustava raspršivanja, te je najveći ostvareni otklon od 1,31 % utvrđen s raspršivačem Agromehanika i 2,17 % s raspršivačem Tifone. Tretmani A2B2C1 i A2B2C2 ostvarili su 100 % smanjenje zračnog zanošenja tekućine (na 5 m udaljenosti od tretiranog reda) s raspršivačem Agromehanika, dok je raspršivač Tifone ostvario isti otklon kod tretmana A1B2C1 i A2B2C1. Također, 100 % otklon između konvencionalne i selektivne aplikacije (senzorski sustav) kod zračnog zanošenja (na 10 m udaljenosti od tretiranog reda) ostvaren je s tretmanima A2B1C1 i A1B1C1 za oba raspršivača. Ostvareni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na uspješno smanjenje norme raspršivanja za 20 % bez statistički značajne razlike ostvarenog depozita tekućine u krošnji. Prema ostvarenim rezultatima, raspršivač Agromehanika je ostvario statistički značajno veći depozit tekućine u krošnji (LSD0,05 = 13,46), pa se može zaključiti da je navedeni raspršivač optimalnije tehničke konstrukcije za nasad višnje u kojem je obavljeno istraživanje.