Sjeme povrtnih vrsta namijenjeno vrtlarima hobistima uglavnom je iz uvoza, kategorije standard i pakirano u sitnim pakiranjima. Uvoznici koji prepakiravaju sjeme obavezni su nakon pakiranja ispitati klijavost. Neprodane količine sjemena povlače se s tržišta na kraju sezone i plasiraju u iduće dvije do tri sezone bez kontrole klijavosti te se događa da sjeme u prodaji ima lošu klijavost ili uopće nije klijavo. Cilj istraživanja bio je ispitati klijavost sjemena 24 povrtne vrste na uzorcima partija sjemena skladištenih u klimatiziranom skladištu i na uzorcima istih partija koje je na tržištu dvije vegetacijske sezone te usporediti s ispitanom klijavosti nakon uvoza. Istraživanjem je utvrđeno da klijavost sjemena celera listaša (Apium graveolens var. secalinum L.), celera korjenaša (Apium graveolens L.), peršina listaša (Petroselium crispum ssp. crispum L.), poriluka (Allium porrum L.), boba (Vicia faba L.), paprike (Capsicum annuum L.) i špinata (Spinacia oleracea L.)pada neovisno o uvjetima skladištenja, dok uvjeti skladištenja značajno utječu na klijavost kupusa (Brassica oleracea L.), brokule (Brassica oleracea L. var. italica), salate (Lactuca sativa L.) i cikle (Beta vulgaris L. var. conditiva). Od ukupno 24 partije sjemena povrtnih vrsta uzorkovanih u skladištu dorađivača (uvoznika) njih 46% nakon 20 mjeseci ne zadovoljava propisanu minimalnu klijavost, dok od istih partija sjemena uzorkovanih u skladištu laboratorija (kontrolirani uvjeti) ne zadovoljava njih 29%. Skladištenjem sjemena na temperaturi 15° C na tamnom i suhom mjestu te kontrolom klijavosti nakon svake vegetacijske sezone može se značajno utjecati na kvalitetu sjemena povrtnih vrsta na tržištu.
Utjecaj uvjeta skladištenja na klijavost sjemena povrtnih vrsta
