Utjecaj predsjetvenih tretmana na klijanje sjemena nevena (Calendula officinalis L.) pri stresnim uvjetim

Neven (Calendula officinalis L.) je poznat po svojim ljekovitim svojstvima kao i primjeni u medicinskoj, kemijskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Prilagođen je umjerenoj klimi te mu je optimalna temperatura klijanja 20 °C. Klijanje sjemena i rani rast sadnica su najosjetljiviji stadiji na abiotske stresove, kao što su nepovoljna temperatura i suša, a predsjetveni tretmani sjemena pozitivno utječu na svojstva klijavosti ili kvalitetu sjemena i sadnica u stresnim uvjetima. S obzirom da se sjetva nevena obavlja čim se uspostave minimalni uvjeti, a tada temperature i količine oborina mogu biti znatno niže od optimalnih, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj predtretmana na svojstva klijavosti sjemena nevena u uvjetima niskih temperatura i suše (-0,8 MPa PEG 6000). Laboratorijskim pokusom istražen je utjecaj temperature (14 °C, 18 °C i 22 °C) na klijavost sjemena nevena uz predtretmane dH2O i GA3 (250 ppm) u trajanju od 24 h. Netretirano sjeme je predstavljalo kontrolu. Utvrđeno je da sjeme nevena ne klije u uvjetima suše bez obzira na predsjetveni tretman i na temperaturu pri kojoj je klijalo. Ni temperatura niti predtretman sjemena ne utječu značajno na broj proklijalih sjemenki nevena, ali utječu na brzinu klijanja.

Rezultati komparativnog pokusa suncokreta na lokacijama Koprivnica i Osijek

Unazad nekoliko godina, na području sjeverozapadne Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija), povećava se zanimanje poljoprivrednih proizvođača za uzgojem suncokreta. Službenici Ministarstva poljoprivrede su 2020. godine proveli komparativni pokus na dvije lokacije: Koprivnica (Koprivničko-križevačka županija) i Osijek (Osječko-baranjska županija), u kojem je testirano 20 hibrida suncokreta. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u ostvarenim urodima te fizikalnim i kemijskim svojstvima zrna. U Koprivnici, prosječan urod zrna je bio 3,970 t/ha, hektolitarska masa 43,5 kg/hl, masa 1000 zrna 54,10 g, a sadržaj ulja u suhoj tvari zrna 50,75%. U odnosu na Koprivnicu, u Osijeku je bio veći prosječan urod zrna (4,091 t/ha) i sadržaj ulja u suhoj tvari zrna (51,88%), a manja hektolitarska masa (43,4 kg/hl) i masa 1000 zrna (52,42 g). Uvjeti za uzgoj suncokreta na ispitivanim lokacijama se znatno razlikuju. Komparativni pokus se planira provesti i u naredne dvije godine s ciljem utvrđivanja adaptabilnosti i stabilnosti testiranih hibrida. Iz ovogodišnjih rezultata može se zaključiti da agroekološki uvjeti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omogućuju uzgoj suncokreta zadovoljavajuće razine uroda i kakvoće zrna.

New triticale varieties of the BC Institute

Pšenoraž (X Triticosecale Witt.) ili tritikale je vrsta strnih žitarica nastala križanjem pšenice i raži. Pšenoraž se u proizvodnji pojavljuje u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Zbog svojih bioloških svojstava i napretka u selekciji areal uzgoja i proizvodne površine pšenoraži povećavaju se iz godine u godinu. Zadnjih godina u svijetu se pšenoraž sije na preko 4 000 000 ha, a najveći proizvođači su Poljska, Njemačka i Francuska. U Republici Hrvatskoj se proizvodnja pšenoraži unazad nekoliko godina višestruko povećala, a trenutno se sije na preko 15 000 ha. U proizvodnji su prisutne ozime, fakultativne i jare forme pšenoraži. Rad na oplemenjivanju pšenoraži u Bc Institutu pokrenut je početkom 1990-ih godina. Prva ozima sorta pšenoraži Bc Goran priznata je 2004. godine te je trenutno najzastupljenija sorta u Republici Hrvatskoj. Kontinuitet uspješnog oplemenjivanja potvrđen je priznavanjem ozime sorte Bc Ranko 2010. godine, a nastavljen 2019. godine priznavanjem sorata Bc Trenk i Bc Zmaj. Bc Trenk je ozima sorta rane vegetacije, niske stabljike te odlične otpornosti na bolesti pšenoraži. Bc Zmaj je fakultativna sorta, vrlo rane vegetacije, niske stabljike te također dobre otpornosti na bolesti pšenoraži. Prema rezultatima Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske u dvogodišnjem ispitivanju Bc Trenk je ostvario 24,2%, a Bc Zmaj 15,6% veći urod zrna u odnosu na standardnu sortu.

Biomasa kultivara engleskog ljulja zasijanih nakon 5 godišnjeg skladištenja sjemena na različitim temperaturama

Seeds of two perennial ryegrass (Lolium perenne L.) cultivars (diploid ‘Bartwingo’ and tetraploid ‘Calibra’) were stored in hermetically sealed glass jars at four different temperatures (-80, -20, 10 and 20°C) for five years. After the storage period the seeds were sowed in containers filled with commercial substrate. Initial growth and development occurred under natural sunlight and manual watering to maintain optimum substrate moisture. After 60 days of vegetation plants were taken from the substrate, developed plants were counted, their roots were washed and whole plants were measured for shoot and root dry-weight and total biomass.Stems and leaves per plant were counted too. The research has revealed significant effects (p<0.01) of storage temperature, cultivar and their interaction to all of the investigated traits. When averaged over cultivars the highest values were observed upon storage temperature of -20°C for all the traits except root dry-weight which did not differ between -20 and -80°C. The lowest values of all investigated traits were observed upon storage at 20°C. When averaged over storage temperatures, diploid cultivar had greater number of stems and leaves and the tetraploid one had greater root dry-weight, shoot dry-weight and total biomass.

Učinkovitost strojeva za doradu u poslovnom procesu proizvodnje sjemena lucerne

U procesu proizvodnje kvalitetnog sjemena lucerne potrebno je proizvesti sjeme te ga adekvatno doraditi i skladištiti u skladu sa zakonskim aktima i pravilima struke. Stoga je i cilj ovog istraživanja bio utvrditi koji su dijelovi dorade kritične točke dorade te odrediti stupnjeve iskoristivosti svake pojedine faze dorade i tako utvrditi koja faza dorade koliko doprinosi kvaliteti sjemena. U RH najveće količine sjemena proizvode se na području Istarske županije i provedenim istraživanjem je obuhvaćeno pet proizvođača s navedenog agroekološkog područja tijekom tri uzastopne proizvodne godine (2017., 2018. i 2019.). Primarna dorada odrađena je na selektoru i gravitacijskom odjeljivaču, a sekundarna na magnetnom odjeljivaču. Čistoća naturalnog sjemena dopremljenog na doradu kretala seu rasponu od 76% do 92%. Iskoristivost sjemena u doradi u trogodišnjem istraživanju iznosio je 76,14 %. U procesu dorade sjemena lucerne najveća količina otpada bila je na selektoru i kretala se od 16,6% do 19,8%, dok su otpadi na magnetnom odjeljivaču u svim godinama dorade bili sličnih vrijednosti i iznosili u prosjeku 5,9 %. Proces dorade potrebno je provoditi sve dok se ne dostigne propisana kvaliteta sjemena. Rezultati istraživanja o učinkovitosti strojeva za doradu sjemena lucerne ukazuju na ovisnost o ulaznim parametrima naturalnog sjemena, a najviše o prisustvu brojnih primjesa na konačnu količinu i kvalitetu sjemena lucerne

Fiber flax germination at different temperatures and salinity stress conditions

In this study the fiber flax (Linum usitassimum L.) cultivar Lirina was tested to seed germination under salinity of NaCl and two different temperatures. The experiment was set up in controlled conditions in fitotron (Aralab). There were two temperatures (10°C and 20°C) and different NaCl water solution used for salinity stress: 0 mM, 20 mM, 40 mM, 60 mM, 80 mM and 100 mM. There were 100 seeds sown in 4 replications. The germination energy (%) and germination rate (%) were determined on 3rd and 7th day, respectively. At the lower temperature (10°C) the seeds were not sprouted on 3rd day, whereas at higher temperature (20°C) mean germination energy was 31%. Germination rate (7th day) was quite similar at both temperatures (58% at 10°C and 59% at 20°C). The higher salinity stress of 80 and 100 mM had negative influence on germination energy as well germination rate. With increased salinity, the total seedlings length was also decreased. With increasing salinity (over 20 mM), the total seedlings length was also decreased. In out study, low salinity stress of 20 mM even increases the germination rate and germination energy and resulted with the longest seedlings of the fiber flax cultivar Lirina.

Utjecaj uvjeta skladištenja na klijavost sjemena povrtnih vrsta

Sjeme povrtnih vrsta namijenjeno vrtlarima hobistima uglavnom je iz uvoza, kategorije standard i pakirano u sitnim pakiranjima. Uvoznici koji prepakiravaju sjeme obavezni su nakon pakiranja ispitati klijavost. Neprodane količine sjemena povlače se s tržišta na kraju sezone i plasiraju u iduće dvije do tri sezone bez kontrole klijavosti te se događa da sjeme u prodaji ima lošu klijavost ili uopće nije klijavo. Cilj istraživanja bio je ispitati klijavost sjemena 24 povrtne vrste na uzorcima partija sjemena skladištenih u klimatiziranom skladištu i na uzorcima istih partija koje je na tržištu dvije vegetacijske sezone te usporediti s ispitanom klijavosti nakon uvoza. Istraživanjem je utvrđeno da klijavost sjemena celera listaša (Apium graveolens var. secalinum L.), celera korjenaša (Apium graveolens L.), peršina listaša (Petroselium crispum ssp. crispum L.), poriluka (Allium porrum L.), boba (Vicia faba L.), paprike (Capsicum annuum L.) i špinata (Spinacia oleracea L.)pada neovisno o uvjetima skladištenja, dok uvjeti skladištenja značajno utječu na klijavost kupusa (Brassica oleracea L.), brokule (Brassica oleracea L. var. italica), salate (Lactuca sativa L.) i cikle (Beta vulgaris L. var. conditiva). Od ukupno 24 partije sjemena povrtnih vrsta uzorkovanih u skladištu dorađivača (uvoznika) njih 46% nakon 20 mjeseci ne zadovoljava propisanu minimalnu klijavost, dok od istih partija sjemena uzorkovanih u skladištu laboratorija (kontrolirani uvjeti) ne zadovoljava njih 29%. Skladištenjem sjemena na temperaturi 15° C na tamnom i suhom mjestu te kontrolom klijavosti nakon svake vegetacijske sezone može se značajno utjecati na kvalitetu sjemena povrtnih vrsta na tržištu.

Seedlings morphology of confectionery sunflower at different pH of water solution

In this study the confectionery sunflower seed was tested to germination at different pH media, from 3.5 to 8.5. The experiment was set up at room temperature (22°C) and at 24 h dark conditions for 10 days. The mean germination rate was 76%. The highest germination rate was 86% at pH 3.5, whereas the lowest was 68% at pH 5.5. The ANOVA resulted with very significant influence of pH on sunflower seedlings root, stem and total length (p<0.001). The total length of seedlings was the shortest at acid media (9.2 cm at 3.5) and the longest at alkaline media (12.5 cm at pH 8.5). Regression equitations showed that increment of stem or root length and total length have a positive trendline at all pH levels. It was found that the alkaline water solution has a positive influence on protein sunflower seedlings development, but it would be valuable to found how the seeds would germinate at the field conditions.

Priznavanje sorti u Republici Hrvatskoj

Priznavanje sorti poljoprivrednog bilja u Republici Hrvatskoj provodi se u Hrvatskoj Agenciji za poljoprivredu i hranu - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u skladu sa Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11 i 14/14), Pravilnikom o upisu sorti u Sortnu listu (NN 45/08, 84/08, 77/13, 136/15, 57/17, 70/18 i 75/19), Pravilnikom o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 99/08, 100/09, 109/10, 77/13 i 57/18) i Pravilnikom o postupku utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih sorti u svrhu dodjeljivanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti (NN 61/11). Sortna lista Republike Hrvatske je službeni popis sorti vrsta bilja koje su priznate u Republici Hrvatskoj. Postupkom priznavanja sorte stječe se pravo upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske, Zajedničku sortnu listu Zajednice i OECD listu. Trenutno je na Sortnoj listi Republike Hrvatske upisano 843 sorti poljoprivrednog bilja i povrća. Od osnivanja Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo (1998.) do danas je zaprimljeno 4.181 zahtjev za priznavanje za 103 biljne vrste. Od tog su broja priznate 2.409 sorti, 1.251 je povučeno iz ispitivanja, a 285 sorti nisu priznate. Za 8 sorti je odbačen zahtjev za priznavanje i 228 sorti se nalazi u postupku ispitivanja.

Utjecaj genotipa i godine na udio bjelančevina ozime pšenice na lokaciji Osijek

Tijekom 2018., 2019. i 2020. godine provedena su poljska istraživanja o utjecaju genotipa, godine i njihove interakcije na udio bjelančevina u ozimoj pšenici. U pokus je uvršteno trinaest genotipova ozime pšenice domaće i strane selekcije koje su zastupljene na domaćem tržištu. Pokus je postavljen u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo na lokaciji Osijek (N 45°31̕, E 18°40´) u dva ponavljanja po blok metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) uz primjenu standardne agrotehnike za ozimu pšenicu. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj genotipa ozime pšenice na udio bjelančevina kako bi genotipove grupirali u klase prema Pravilniku o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice. Prema dobivenim rezultatima analize varijance za genotip, godine i interakcije genotip x godina dobivene su statistički visoko opravdane razlike (P<0,0). Prosječni udio bjelančevina trogodišnjeg istraživanja genotipova kretao se u rasponu od 11,5 do 13,4%. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost izbora genotipova s višim bjelančevinama.