turkish red pine
Recently Published Documents


TOTAL DOCUMENTS

29
(FIVE YEARS 6)

H-INDEX

6
(FIVE YEARS 1)

2020 ◽  
Vol 29 (5) ◽  
pp. 3881-3889 ◽  
Author(s):  
Ibrahim Yalcin ◽  
Ibrahim Ozyigit ◽  
Ilhan Dogan ◽  
Goksel Demir ◽  
Celal Yarci

Author(s):  
Sezgin Ayan ◽  
Cihan Erkan ◽  
Orhan Gülseven ◽  
Şeyma Selin AKIN ◽  
Ergin Yılmaz ◽  
...  

2018 ◽  
Vol 142 (11-12) ◽  
pp. 610-610
Author(s):  
Cumhur Güngöroglu ◽  
Ayhan Serttaş ◽  
Abdullah Sari ◽  
Ç. Okan Güney

Točna procjena količine goriva je važan preduvjet za učinkovito upravljanje šumskim požarima. Ovo je istraživanje imalo za cilj razviti empirijske alometrijske jednadžbe za procjenu količine goriva iz krošnji stabala kalabrijskog bora (Pinus brutia Ten.) u jugozapadnom mediteranskom području Turske korištenjem dendrometrijskih varijabli. Destruktivnom metodom uzorkovana su 84 stabla. Uzorci grana u gorivu iz biomase krošnji klasificirani su kao iglice i kao grane prema sljedećem rasponu promjera: vrlo tanke (&#8804;0,3 cm), tanke (0,31–0,6 cm), srednje (0,61–1,0 cm), debele (1,01–2,5 cm) i aktivno gorivo. Za procjenu biomase krošnjanja korištene su prsne visine, visine stabala, visine krošnji i širine krošnji kao neovisne varijable. Za analizu odnosa između goriva iz biomase i značajki uzorkovanih stabala korišteni su stepwise funkcija i modeli logaritamske linearne regresije. Od svih dobivenih alometrijskih jednadžbi, varijacija u tankim granama najbolje je objašnjena širinom krošnji i visinom krošnji, koje zajedno objašnjavaju R<sup>2</sup><sub>adj</sub> od 90.2 varijacije u tankim granama. Varijacija u vrlo tankim granama objašnjena je najslabije visinom stabla, koja samo objašnjava R<sup>2</sup><sub>adj</sub> od 60.4% varijacije u vrlo tankim granama. Ukupna količina goriva iz krošnji kalabrijskog bora u ovom istraživanju u usporedbi s istraživanjima u Grčkoj i Turskoj pokazuje da se gorivo iz biomase kalabrijskog bora može razlikovati od regije do regije.


2018 ◽  
Author(s):  
Gokhan ZENGIN ◽  
Ebru MAVIOGLU AYAN ◽  
Yunus Emre TEKIN ◽  
Arife Candas ADIGUZEL ZENGIN ◽  
Behzat Oral BITLISLI
Keyword(s):  
Red Pine ◽  

2018 ◽  
Vol 64 (No. 5) ◽  
pp. 224-229 ◽  
Author(s):  
Kara Ferhat ◽  
Topaçoğlu Osman

Canopy closure plays an important role in regeneration and management activities in forestry. Thus, determining the density at which canopy closure occurs is important for the success of silvicultural treatments. Turkish red pine (Pinus brutia Tenore), black pine (Pinus nigra J.F. Arnold) and Scots pine (Pinus sylvestris Linnaeus) forests are usually managed at a density that is near or below the canopy closure. Residual stand density during the management of these species is commonly described by stand basal area – BA (m<sup>2</sup>·ha<sup>–1</sup>), however, the BA levels for the canopy closure have not been clearly indicated for these species. The minimum density for the onset of canopy closure (D<sub>OCC</sub>) was determined for Turkish red pine, black pine and Scots pine forests in this study. D<sub>OCC</sub> values were compared across the species. For the D<sub>OCC</sub>, the maximum tree area that a tree can occupy under open-grown conditions was used. The D<sub>OCC</sub> curves of black pine and Scots pine seem to be similar, but the canopy closure in Turkish red pine forests occurs with fewer trees per hectare for a given mean tree diameter. According to the D<sub>OCC</sub> curves, regeneration and tending activities will be more practical and effective in these forests.


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document