Tumours of the salivary glands

2021 ◽  
pp. 885-892
Author(s):  
James Wokes ◽  
Neil McLean

Malignant salivary gland tumours are rare and histologically diverse. The most common tumour site is the parotid gland and most tumours are benign. The aetiological factors are numerous. Presentation of a painless swelling of a salivary gland is always considered as suspicious. Ultrasonography, computed tomography, and magnetic resonance imaging are all useful imaging modalities. Fine-needle aspiration cytology and core biopsy are valuable diagnostic tools. Surgical excision represents the mainstay of treatment for resectable tumours. Radiotherapy, chemotherapy, and immunotherapy all have roles in management.

2011 ◽  
Vol 16 (1) ◽  
pp. 35-40 ◽  
Author(s):  
Nikos Kechagias ◽  
Aris Ntomouchtsis ◽  
Rosalia Valeri ◽  
Anna Patrikidou ◽  
Kyriaki Kitikidou ◽  
...  

2019 ◽  
Vol 55 (3) ◽  
pp. 291-295
Author(s):  
Ante Jakšić ◽  
Margita Belušić-Gobić ◽  
Robert Cerović ◽  
Andrea Dekanić ◽  
Gordana Zamolo ◽  
...  

Cilj: Tumori žlijezda slinovnica su rijetke neoplazme glave i vrata, no histološki čine vrlo heterogenu skupinu tumora. Važna metoda njihove dijagnostike je ultrazvučna pretraga žlijezda slinovnica uz citopunkciju tumorske promjene. Cilj rada je odrediti učestalost pojedine vrste tumora, specifičnost i senzitivnost citološkog nalaza te utvrditi stupanj podudarnosti između citološkog i patohistološkog nalaza. Ispitanici i metode: Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 49 pacijenata operiranih zbog tumora velikih žlijezda slinovnica između 2015. i 2017. godine. Uključeni su samo pacijenti s prijeoperativnim citološkim nalazom i postoperativnim patohistološkim nalazom koji su međusobno uspoređeni. Rezultati: Najzastupljenija skupina pacijenata je ona iznad 60 godina (57 %). Doušna žlijezda bila je najčešće sijelo tumora u 94 % pacijenata. Prema citološkom nalazu dijagnosticirano je 40 dobroćudnih i 9 zloćudnih tumora. Patohistološkom analizom utvrđeno je 39 dobroćudnih i 10 zloćudnih tumora. Najčešće patohistološke dijagnoze bile su Warthinov tumor (cistadenolimfom) u 52,5 % i pleomorfni adenom u 37,5 % pacijenata. Senzitivnost citološkog nalaza iznosila je 90 %, dok je specifičnost bila 100 %. Kappa (κ) koeficijent bio je 0,93 (95 % CI = 0.687 – 0.979). Zaključak: U ovoj studiji citološka punkcija i analiza pokazala se kao vrlo dobra metoda u dijagnostici tumora velikih žlijezda slinovnica s visokom osjetljivošću i specifičnošću te izvrsnim stupnjem podudarnosti između citološkog nalaza i krajnje dijagnoze.


2018 ◽  
Vol 2 (1) ◽  
pp. 28 ◽  
Author(s):  
Made Mahayasa ◽  
Paulus Soetamto Wibowo

Latar belakang: tumor neuroendokrin (NETs) adalah neoplasma yang dapat mensekresi hormon dengan sindrom klinis yang bervariasi. Meskipun insidennya relatif rendah, NETs merupakan tantangan klinis karena presentasi klinis yang bervariasi dan tidak ada modalitas pencitraan awal yang dapat efektif. Kasus: didapatkan 5 kasus tumor neuroendokrin selama kurun waktu 2 tahun (2008-2010). Hampir sebagian besar pasien yaitu 80% mengeluh nyeri abdomen dan 1 orang pasien (20%) dengan keluhan sulit defekasi. Dari pemeriksaan pencitraan awal, ditunjukkan bahwa terdapat 2 subjek dengan asal tumor dari pankreas, 1 dari paraaorta kiri, 1 dari supra-renalis, dan 1 dari presakral. Pemeriksaan jaringan tumor melalui FNAB (fine needle aspiration biopsy) mengonfirmasi adanya Malignant Neuroendocrine Tumor pada semua pasien. Pada pemeriksaan penanda jaringan intraseluler semua menunjukkan peningkatan NSE yaitu berkisar dari 30,9-218,40 ng/ml. Dari penilaian resektabilitas tumor didapatkan 1 orang resektabel, 3 orang non-resektabel, dan 1 orang lagi menolak tindakan. Pada sebuah kasus dilakukan reseksi luas, yaitu tumor neuroendokrin pre-sakral yang sudah infiltrasi ke os sakrum (S3-4). Selama follow up paska operasi pasien ini didapatkan metastasis pada hepar dan meninggal 2 tahun kemudian. Simpulan: tumor neuroendokrin adalah bentuk neoplasma yang jarang dan muncul dengan berbagai variasi klinis. Penegakan diagnosis jaringan dapat dilakukan dengan FNAB guiding USG (ultrasonografi) atau CT dan pemeriksaan penanda jaringan NSE. Penentuan resektabilitas tumor dapat dilakukan dengan pemeriksaan CT, MSCT (multislice computed tomography) atau MRI (magnetic resonance imaging. Kesulitan dalam hal tindakan dan mortalitas yang tinggi disebabkan karena hampir sebagian besar pasien datang dalam keadaan tumor yang sudah lanjut.


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document