Edukativna muzejska akcija – obilježja i mogućnosti razvoja

Obilježavajući Međunarodni dan muzeja, hrvatski muzeji provode Edukativnu muzejsku akciju (EMA) provođenjem edukacijskih aktivnosti – najčešće radionica, vodstava i edukativnih izložbi – na specifičnu temu koju zadaje muzej-voditelj. Etnografski muzeji u Hrvatskoj su u akciji sudjelovali od samih početaka, a Etnografski muzej u Zagrebu bio je i voditelj edukativne muzejske akcije 2000. i 2010. godine. U članku je predstavljeno istraživanje o obilježjima EMA-e kao edukativne muzejske akcije koje je bilo provedeno analizom tiskanih knjižica kao programskih publikacija Akcije te odgovora muzejskih stručnjaka koji su sudjelovali u organizaciji i provođenju Akcije dobivenih anketom. Istraživanjem se pokazuje nesklad između naziva i obilježja ove organizirane aktivnosti na temelju čega se propituje stanje i potencijali razvoja Akcije, ali i muzejske edukativne djelatnosti. Kustosi etnografskih zbirki i muzejski pedagozi u hrvatskim etnografskim muzejima koji su sudjelovali u istraživanju doprinijeli su određivanju problematike vezane za muzejske edukativne programe kao i određivanju njezinih razvojnih potencijala.

Anthropologist Turned Politician

Exploring the concept of ethnographic vacillation which Hage identifies as a “state of constant movement between political participation and analytical observation” (Hage 2009), this paper aims at tackling the following questions: how does one write the (political) emotions into one’s ethnographic work? Should one do that at all? When does one stop being an engaged anthropologist and become a political activist with some knowledge of anthropology? And furthermore, to what extent should anthropologists even get engaged with the politics? In an attempt to answer these questions, I will critically examine my own position as an engaged anthropologist turned politician, following the notion that when one’s solely observant participation reaches a point at which the anthropologist deems it as - not enough, (s)he is welcome and often obliged to engage.

Chests in the Furniture Collection of the Ethnographic Museum in Zagreb - Processing, Digitisation and Opportunities

The paper is based on direct experience of processing and digitisation of chests from the Furniture Collection of the Ethnographic Museum in Zagreb. Quantitative (numerical) and qualitative data (descriptions, comparisons) has been presented that show the current status of the chests within the previously mentioned collection of the Museum. The paper lists further opportunities for professional processing and valorisation and interpretation of these objects in the future. Moreover, the paper provides historical development, typology and the role and the importance of chests as usable objects of traditional culture from the end of the 19th and the beginning of the 20th century.

The Seosan Park Cheomji Nori as Example of the Republic of Korea’s Intangible Cultural Heritage Safeguarding at Regional Level

The author presents results of a research conducted during a five-month study visit to the National Folk Museum of Korea in 2017 as a part of the International Partnership Program for Cultural Partnership Initiative (CPI) of the Ministry of Culture, Sports and Tourism of the Republic of Korea. The objective of this visit was to study the Korean system of safeguarding their intangible heritage as well as its effects at the institutional and communal level. The paper deals with the latter and focuses on practices of safeguarding the local specific puppet play Park Cheomji Nori, which has been included into the regional Register of the intangible cultural heritage.

Narodne nošnje na fotografijama Julija Kempfa i “Ateliera Wollner” početkom 20. stoljeća

U proučavanju tradicijskoga odijevanja sela Požeštine s kraja 19. i početka 20. stoljeća kao korisnim dokumentarnim izvorom pokazale su se fotografije iz prva dva desetljeća 20. stoljeća koje su snimili Julije Kempf, osnivač Gradskoga muzeja u Požegi i fotografski “Atelier Wollner” u Požegi. Velik dio njihovih fotografija čuva se u Zbirci fotografija i negativa u Gradskom muzeju Požege. Ove su fotografije povijesna slika muških i ženskih nošnji s kraja 19. i prva dva desetljeća 20. stoljeća na kojima se mogu pratiti izgled, promjene i modni utjecaji na tradicijskoj odjeći požeških sela.

Škrinje unutar zbirke pokućstva Etnografskoga muzeja u Zagrebu - obrada, digitalizacija i mogućnosti

Rad se temelji na direktnom iskustvu obrade i digitalizacije škrinja iz Zbirke pokućstva Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Prikazani su kvantitativni i kvalitativni podatci (opisi, usporedbe) koji ukazuju na trenutačno stanje škrinja unutar navedene zbirke Muzeja. U radu se navode daljnje mogućnosti za stručnu obradu i valorizaciju te interpretaciju ovih predmeta u budućnosti. Također, rad donosi povijesni razvoj, tipologiju te ulogu i značaj škrinje kao uporabnoga predmeta tradicijske kulture s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

The Hemerotheque of the Ethnographic Museum in Zagreb

The paper provides an overview of the process of systematisation and digitisation of the hemerotheque collection at the Ethnographic Museum, with an emphasis on understanding of the concept of hemerotheque over one hundred years of operations of the Museum. The introductory part provides a presentation of the hemerotheque within the theoretical and legislative framework based on which the work on the paper started in 2019. Furthermore, the text provides insights that preceded the current state of affairs of the hemerotheque, which includes an analysis of the collection and the policy of collection of hemerotheque materials. In addition to the digitisation process implemented thus far and processing of the hemerotheque materials, the paper also addresses contemporary practices.

Od antropologinje do političarke

Istražujući koncept etnografskog kolebanja koje Hage identificira kao “stanje stalnog kretanja između političke participacije i analitičkog promatranja” (Hage 2009.), ovaj rad ima za cilj pozabaviti se sljedećim pitanjima: kako se (političke) emocije upisuju u nečiji etnografski rad? Treba li to uopće raditi? U kojem trenutku se prestaje biti angažirani/a antropolog/inja i postaje politički/a aktivist/ica s određenim poznavanjem antropologije? Osim toga, u kojoj bi se mjeri antropolozi uopće trebali baviti politikom? U pokušaju da odgovorim na ta pitanja kritički ću ispitati vlastiti položaj angažirane antropologinje koja je postala političarka, slijedeći ideju da u trenutku kada sam antropolog/inja zaključi da isključivo promatranje sa sudjelovanjem više nije dovoljno, on/a je slobodan te često dužan angažirati se.

Folk Costumes in the Photographs by Julije Kempf and Atelier Wollner at the Beginning of the 20th Century

Photographs from the first two decades of the 20th century, taken by Julije Kempf, the founder of City museum Požega and the photography atelier named Atelier Wollner in Požega, proved a useful documentary source for the studies of traditional dress in rural Požega area from the end of the 19th and the beginning of the 20th century. A large number of their photographs is preserved in the Collection of Photographs and Negatives in City museum Požega. These photographs provide a historical overview of men’s and women’s folk costumes from the end of the 19th and the first two decades of the 20th century, showing the appearance, the changes and fashion influences in traditional folk costumes in the villages near Požega.

Seosanski Park Cheomji Nori kao primjer očuvanja nematerijalne kulturne baštine u Republici Koreji na regionalnoj razini

Autor predstavlja rezultate istraživanja provedenoga tijekom petomjesečnoga studijskog boravka u Korejskom nacionalnom etnografskom muzeju 2017. godine u sklopu međunarodnoga programa profesionalne razmjene Inicijativa za kulturno partnerstvo (CPI) Ministarstva kulture, sporta i turizma Republike Koreje, čiji je cilj bio proučiti korejski sustav očuvanja nematerijalne kulturne baštine, kao i njegove efekte na institucionalnoj i komunalnoj razini. Rad problematizira potonje, a fokusira se na prakse očuvanja lokalno specifične lutkarske predstave Park Cheomji Nori koja je uvrštena u Regionalni registar nematerijalne kulturne baštine.