Seed cryopreservation of Fraxinus angustifolia Vahl

An Unusual Ingredient – Manna Manna, a gift from nature, comes from a kind of ash called “Fraxinus angustifolia” or “Fraxinus ornus” found in the surrounding areas of the towns of Castelbuono, Pollina and Cefalù (Italy). In the past, it was grown extensively in the Mediterranean basin though all traces of it seem to be lost. The history is pieced together with historical references from the Bible, health manuals from ancient civilizations, and references to the implements used to harvest it. Its mysterious or miraculous properties are presented; two kinds of manna were thought to exist, one from Heaven, and the other from a tree. The ideal conditions for growing the trees and harvest are described with plentiful folklore, local customs, special vocabulary and tools mentioned. Manna is harvested in summertime when the plant is “in love”, from June to September or until the first rains, which would dissolve it, start to fall. The people of Pollina romantically call manna, “a sweet gift of nature”. It tastes like honey mixed with carob. The sap flows through a gash made with a special technique, using a curved cutter called a “mannarolo,” on the vein of the trunk of the tree, and it is left to drip for several days. The sap crystallizes and forms long clumps similar to stalactites, which are called “cannolo” in the manna-world vocabulary. The juice is violet and very bitter when it drips, but the contact with the air and the strong Sicilian sun dries and sweetens it. “Cannoli” are harvested with an “archetto.” There is a second and third grade of sap, which doesn’t crystallize or form cannoli. Prickly-pear leaves act as a sort of spout to catch the manna. Its medicinal qualities include its mild laxative effect, its natural sweetness for dietary purposes, and its use in digestive alcoholic drinks and cosmetics is noted. It is sold at pharmacies and tobacco stores.

Download Full-text

Datos sobre la flora y vegetación de la cuenca del río Guadiamar (Sevilla-Huelva, España).

Acta Botanica Malacitana ◽

10.24310/abm.v27i0.7326 ◽

2002 ◽

Vol 27 ◽

pp. 189-228 ◽

Cited By ~ 2

Author(s):

Andrés V. Pérez Latorre ◽

Patricia Navas ◽

David Navas ◽

Yolanda Gil ◽

Baltasar Cabezudo

Keyword(s):

River Basin ◽

Alnus Glutinosa ◽

Nerium Oleander ◽

Populus Alba ◽

Ulmus Minor ◽

Guadiamar River ◽

Sierra Morena ◽

Fraxinus Angustifolia ◽

Del Rio ◽

Vegetation Series

RESUMEN. Datos sobre la flora y vegetación de la cuenca del río Guadiamar (Sevilla-Huelva, España). Sc ha realizado un estudio florístico, fitocenológico y fitogeográfico de la cuenca hidrográfica del río Guadiamar (Sevilla-Huelva, Andalucía, España). Bioclimáticamente domina en la cuenca el piso termomecliterráneo (con un reducto mesomediterráneo al NW) y el ombrotipo subhúmedo (seco al S). Se propone una sectorización fitogeográfica para la cuenca a un nivel inferior al de sector y resaltando el papel de conector de la cuenca del Guadiamar entre la provincia Luso-Extremadurense (Sierra Morena) y la Tingitano-Onubo-Algarviense (arenales y marismas). Como resultado sobre la flora, se presenta un conjunto de especies de interés por estar protegidas, por su escasez en la cuenca, en Andalucía Occidental, o por indicar determinados ecosistemas frágiles o singulares. Respecto a la vegetación, el territorio presenta una gran diversidad de asociaciones y comunidades (96), algunas de ellas son novedades sintaxonómicas: Imperato cylindricae-Scirpetum holoschoeni, Cisto salvifolii-Ulicetum australis lavanduletosum sampaianae, Malcomio trilobae-Hytnenocarpetum hamosi loeflingietosunz baeticae, Ornithopi isthmocarpi-Anthoxantetum ovati y vulpietosum alopecuroris, Ranunculo peltati-Callitrichetum brutiae y Ranunculo hederacei-Callitrichetum stagnalis. Además se lectotipifican Polypogono monspeliensis-Ranunculetum scelerati y Scolymo maculati-Sylibetum mariani. Se han catalogado 13 series de vegetación, 5 de tipo climatófilo, dominadas por fagáceas (Quercus suber y Quercus rotundtfolia) con faci aciones de Pious pinea, Olea europaea var. sylvestris o Quercus broteroi, y 8 de tipo edafohidrófi lo (caracterizadas respectivamente por Populus alba, Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, Alnus glutinosa, Salix pedicellata, Nerium oleander, Tamariz gallica y Securinega tinctorea). Así mismo, aparecen complejos edafogénicos (mosaicos) de vegetación halófila en Entremuros (Parque Natural de Doñana) y de vegetación dulceacuícola por toda la cuenca. La vegetación permanente edafoxerófila corresponde a Genistetum polyanthi. Se presentan un esquema sintaxonómico, tablas fitosociológicas de novedades y un mapa de las series de vegetación.Palabras clave. Flora, vegetación, Fitogeografía, río Guadiamar, Sevilla, Huelva, Andalucía, España.SUMMARY. Flora and vegetation in the basin of the Guadiamar river (Seville-Huelva, Spain). We have carried out a floristical, phytocoenological and phytogeographical study about the Guadiamar river basin (Seville-Huelva, Andalusia, Spain). Thermo-mediterranean bioclimatic belt (appearing a little meso-mediterranean belt area towards NW) and sub humid ombro-type (dry towards S) characterises the basin. It is proposed a phytogeographical scheme under sector level for the Guadiamar basin. Stands out the corridor role of the Guadiamar river between the phytogeographical provinces Luso-Extremadurense (Sierra Morena) and Tingitano-Onubo- Algarviense (sandy lands and marshes). A group of species are highlighted as a result of being protected, rare in the basin or in Western Andalusia or because of living in fragile or singular ecosystems. Regarding the vegetation, a high diversity of plant communities has been found (96), some of them are new syntaxa or combinations: Impercaocylindricae-Scirpetumholoschoeni, Cisto salvifolii-Ulicetum australis lavanduletosum sampaianae, Malcomio trilobae- flymenocarpetum hamosi loeflingietosum baeticae, Ornithopi istlunocarpi-Anthoxantetum ovati and vulpietosutn alopecuroris, Ranunculo peltati-Callitrichetum brutiae, Ranunculo hederacei- Callitrichetum stagnalis. Two syntaxa are lectotypified here: Polypogono tnonspeliensis- Ranunculetum scelerati and Scolymo niaculati-Sylibetum mariani. 13 vegetation series have been recorded: 5 climactic, characterised by Quercus sober and Quercus rotundifolia showing variants with Pious pinea, Olea sylvestris or Quercus broteroi. 8 series are linked to riverside biotopes and respectively characterised by Populus alba, Fraxinus angustifolia, Ulmus minor, Alnus glutinosa, Salix pee/ice//ala, Nerium oleander, Tamarix gal lica and Securinega tinctorea. Halophytic vegetation (mosaics) is located in Entremuros near the Doilana marshes and also wetlands with hydrophilic vegetation are spread all over the basin. Soil-xeric permanent vegetation is represented by Genistetum polyanthi. A syntaxonomical scheme, phytosociological tables and one map of the vegetation series are also included.Key words. Flora, vegetation, Phytogeography, Guadiamar river basin, Seville, Huelva, Andalusia, Spain.

Download Full-text

The Effect of Stumping Back on Survival and Growth of Planted Fraxinus angustifolia Vahl

Asian Journal of Plant Sciences ◽

10.3923/ajps.2007.546.549 ◽

2007 ◽

Vol 6 (3) ◽

pp. 546-549

Author(s):

Emrah Cicek ◽

Fahrettin Tilki

Keyword(s):

Fraxinus Angustifolia ◽

Survival And Growth

Download Full-text

Survival and Growth of Three Hardwood Species (Fraxinus angustifolia, Ulmus laevis and U. minor) on a BottomlandSite with Heavy Clay Soil

Journal of Plant Sciences ◽

10.3923/jps.2007.233.237 ◽

2007 ◽

Vol 2 (2) ◽

pp. 233-237 ◽

Cited By ~ 3

Author(s):

Emrah Cicek ◽

Fahrettin Tilki ◽

Semsettin Kulac ◽

Murat Yilmaz ◽

Faruk Yilmaz

Keyword(s):

Clay Soil ◽

Hardwood Species ◽

Heavy Clay ◽

Fraxinus Angustifolia ◽

Survival And Growth ◽

Ulmus Laevis

Download Full-text

Lab observations on prolonged chrysalis diapause of Brahmaea (Acanthobrahmaea) europaea Hartig (Lepidoptera: Brahmaeidae)

Fragmenta Entomologica ◽

10.4081/fe.2018.303 ◽

2018 ◽

Vol 50 (2) ◽

pp. 83-86

Author(s):

Renato Spicciarelli

Keyword(s):

Geographic Distribution ◽

Endemic Species ◽

Host Plants ◽

Short Communication ◽

Nature Reserve ◽

Ligustrum Vulgare ◽

Fraxinus Angustifolia ◽

Prolonged Diapause

Brahmaea (Acanthobrahmaea) europaea Hartig, 1963, is an Italian endemic species exhibiting a very restricted geographic distribution (Basilicata and Campania regions, Grotticelle di Monticchio Nature Reserve and neighbouring areas), and developing as larvae on a few Oleaceae (Fraxinus angustifolia subsp. oxycarpa, Ligustrum vulgare and Phyllirea latifolia). From spring 2015 to spring 2017 a series of bioethological observations on the moth were conducted, as well as surveys aimed to study the distribution of its host plants in the habitats of SAC “Grotticelle di Monticchio”. In this short communication a prolonged diapause of B. europaea chrysalis kept in the laboratory is documented. In spring 2018, four successfully adult eclosions occurred from two years old pupae, a case never previously reported in literature records for this rare and threatened taxon.

Download Full-text

Targeted and Untargeted Metabolomics to Explore the Bioavailability of the Secoiridoids from a Seed/Fruit Extract (Fraxinus angustifolia Vahl) in Human Healthy Volunteers: A Preliminary Study

Molecules ◽

10.3390/molecules201219845 ◽

2015 ◽

Vol 20 (12) ◽

pp. 22202-22219 ◽

Cited By ~ 8

Author(s):

Rocío García-Villalba ◽

Francisco Tomás-Barberán ◽

Pascale Fança-Berthon ◽

Marc Roller ◽

Pilar Zafrilla ◽

...

Keyword(s):

Healthy Volunteers ◽

Untargeted Metabolomics ◽

Fruit Extract ◽

Fraxinus Angustifolia ◽

Preliminary Study

Download Full-text

Environmental analysis of airborne pollen occurrence, pollen source distribution and phenology of Fraxinus angustifolia

Aerobiologia ◽

10.1007/s10453-018-9512-z ◽

2018 ◽

Vol 34 (3) ◽

pp. 269-283 ◽

Cited By ~ 5

Author(s):

Alejandro Monroy-Colín ◽

Inmaculada Silva-Palacios ◽

Rafael Tormo-Molina ◽

José María Maya-Manzano ◽

Santiago Fernández Rodríguez ◽

...

Keyword(s):

Environmental Analysis ◽

Airborne Pollen ◽

Source Distribution ◽

Fraxinus Angustifolia

Download Full-text

A novel automated method for the improvement of photogrammetric DTM accuracy in forests

Šumarski list ◽

10.31298/sl.142.11-12.1 ◽

2018 ◽

Vol 142 (11-12) ◽

pp. 576-577 ◽

Cited By ~ 1

Author(s):

Mateo Gašparović ◽

Ivan Balenović ◽

Ante Seletković ◽

Anita Simic Milas

Keyword(s):

Quercus Robur ◽

Laser Scanning ◽

Digital Terrain Model ◽

Light Detection And Ranging ◽

Mean Square ◽

Terrain Model ◽

Digital Terrain ◽

Automated Method ◽

Airborne Laser ◽

Fraxinus Angustifolia

Digitalni model reljefa (DTM, engl. Digital Terrain Model) ima široku i važnu primjenu u mnogim djelatnostima, uključujući i šumarstvo. Međutim, precizno modeliranje terena, odnosno izrada DTM-a u šumama, bilo korištenjem terenskih metoda ili metoda daljinskih istraživanja, izazovan je i vrlo zahtjevan zadatak. U većini razvijenih zemalja svijeta, zračno lasersko skeniranje (ALS, engl. Airborne Laser Scanning) bazirano na LiDAR (engl. Light Detection and Ranging) tehnologiji trenutno predstavlja glavnu metodu za izradu DTM-a. Uslijed mogućnosti laserskog zračenja da penetrira kroz krošnje drveća, LiDAR tehnologija se pokazala kao efektivna i brza metoda za izradu DTM-a u šumskim područjima s vrlo velikom točnošću. Međutim, u mnogim zemljama svijeta, uključujući i Hrvatsku, zračno lasersko skeniranje nije u potpunosti provedeno, tj. samo su manji dijelovi zemlje pokriveni s podacima zračnog laserskog skeniranja. U tim slučajevima, DTM temeljen na stereo-fotogrametrijskoj izmjeri aerosnimaka potpomognut s terenskim podacima najčešće predstavlja glavni izvor informacija za izradu DTM-a. Poznato je da tako izrađen DTM u šumskim predjelima ima manju točnost od DTM-a dobivenog na temelju zračnog laserskog skeniranja zbog pokrivenosti terena vegetacijom. Također, u okviru nedavno provedenog istraživanja (Balenović i dr., 2018) utvrđeno je da takvi službeni fotogrametrijski digitalni podaci terena u šumskim predjelima sadrže određen broj tzv. grubih grešaka, koje mogu značajno utjecati na točnost izrađenog DTM-a. Nakon vizualnog detektiranja i manualnog uklanjanja tih pogrešaka, Balenović i dr. (2018) utvrdili su značajno poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a. Stoga je glavni cilj ovoga rada razviti automatsku metodu za detekciju i eliminaciju vertikalnih pogrešaka u fotogrametrijskim digitalnim podacima terena te na taj način poboljšati točnost fotogrametrijskog DTM-a u nizinskim šumskim područjima Hrvatske. Ideja je razviti brzu, jednostavnu i učinkovitu metodu koja će biti primjenjiva i za druga šumska područja sličnih karakteristika, a za koja ne postoje DTM dobiven zračnim laserskim skeniranjem. Istraživanje je provedeno u nizinskim šumama na području gospodarske jedinice Jastrebarski lugovi, u neposrednoj blizini Jastrebarskog (Slika 1). Istraživanjem je obuhvaćena površina od 2.005,74 ha, na kojoj su u najvećoj mjeri zastupljene jednodobne sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), a u manjoj mjeri jednodobne sastojine poljskog jasena (Fraxinus angustifolia L.) te jednodobne sastojine običnoga graba (Carpinus betulus L.). Nadmorska visina područja istraživanja kreće se u rasponu od 105 do 121 m. Fotogrametrijski DTM (DTMPHM) je izrađen iz digitalnih vektorskih podataka terena (prijelomnice, linije oblika, markantne točke terena i pravokutne mreže visinskih točaka) nabavljenih iz Državne geodetske uprave (Slika 2). Ti podaci predstavljaju nacionalni standard i jedini su dostupni podaci za izradu DTM-a u Hrvatskoj. Detaljan opis vektorskih podataka dan je u radu Balenović i dr. (2018). Prvo je iz digitalnih terenskih podataka izrađena nepravilna mreža trokuta, koja je potom linearnom interpolacijom pretvorena u rasterski DTMPHM prostorne rezolucije (veličine piksela) 0,5 m. Automatska metoda za detekciju i eliminaciju vertikalnih pogrešaka fotogrametrijskog DTM-a u nizinskim šumskim područjima razvijena je u slobodnom programskom paketu Grass GIS (Slika 3). Kombinacijom vrijednosti nagiba i tangencijalne zakrivljenosti terena rasterskog DTMPHM (Slika 4), automatskom metodom su detektirane 91 grube greške (engl. outliers). Drugim riječima, utvrđeno je da 91 točkasti vektorski objekt pogrešno prikazuje stvarnu visinu terena. Navedeni broj čini 3,2 % od ukupnog broja točkastih objekata korištenih za izradu DTMPHM-a. Nakon eliminacije detektiranih pogrešaka izrađen je novi, korigirani fotogrametrijski DTM (DTMPHMc). Za ocjenu vertikalne točnosti izvornog (DTMPHM) i korigiranog DTM-a (DTMPHMc) korišten je visoko precizni DTM dobiven zračnim laserskim skeniranjem (DTMLiD). U tu svrhu su izrađeni rasteri razlika između DTMPHM i DTMLiD, te između DTMPHMc i DTMLiD. Kako je preliminarnom analizom utvrđeno da vertikalne razlike između DTMPHM i DTMLiD nisu normalno distribuirane (Slika 5), za ocjenu točnosti su uz normalne mjere točnosti korištene i tzv. robusne mjere točnosti (Tablica 2). Dobiveni rezultati ukazuju na poboljšanje vertikalne točnosti fotogrametrijskog DTM-a primjenom razvijene automatske metode. To je posebice uočljivo na podpodručjima 2 i 3 (Slika 6 i 7) u kojima se nakon uklanjanja detektiranih grešaka, korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE, engl. root mean square error) smanjio za 8 % odnosno 50 % (Tablica 2). Na temelju dobivenih rezultata i usporedbe s DTMLiD, može se zaključiti da predložena metoda uspješno detektira i eliminira vertikalne pogreške fotogrametrijskog DTM-a u nizinskim šumskim područjima, te slijedom toga poboljšava njegovu vertikalnu točnost.

Download Full-text

Izbor kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) za umjetnu obnovu i pošumljavanje

Šumarski list ◽

10.31298/sl.143.11-12.8 ◽

2019 ◽

Vol 143 (11-12) ◽

pp. 577-585

Author(s):

Damir Drvodelić ◽

Milan Oršanić

Keyword(s):

Fraxinus Angustifolia

U ovom stručnom članku detaljno su opisani svi čimbenici koji utječu na uzgoj kvalitetne šumske sadnice poljskog jasena za umjetnu obnovu i pošumljavanje. Do sada se pozornost nije poklanjala kvaliteti sadnica s obzirom na nove i potpuno promijenjene nepovoljne ekološke i biološke čimbenike koji se događaju sa sastojinama poljskog jasena u Hrvatskoj. Kvaliteta sadnica poljskog jasena određivala se isključivo jednim morfološkim čimbenikom, a to je najčešće visina izbojka što nije dobro. U radu su definirani pojmovi morfološke i fiziološke kvalitete sadnica. Opisane su metodologije za mjerenje morfoloških i fizioloških svojstava šumskih sadnica i njihov značaj na preživljenje, rast i prirast nakon sadnje na terenu. Morfološka svojstva su: visina izbojka, promjer stabljike, odnos visine izbojka i promjera stabljike, duljina pupa, volumen korijena i stabljike, težina sadnica, odnos volumena izbojka i korijena te boja, forma i oštećenja. Fiziološka svojstva su: otpornost na hladnoću, potencijal rasta korijena (PRK), dormantnost pupa i koncentracija hranjiva u lišću. Opisana su tri stresna čimbenika koja utječu na smanjenje kvalitete šumskih sadnica, preživljenje, rast i prirast na terenu, a to su: stres zbog vlage u biljci (PMS), stres zbog temperature i fizički stres (padanje, gnječenje, vibracije, površinsko oštećivanje i trganje korijena). Definirani su i svi ostali stresni čimbenici koji utječu na pad kvalitete šumske sadnice koji se događa u razdoblju od vađenja u rasadniku do sadnje na terenu. Razjašnjena je uloga pojedinog stresnog čimbenika na sadnice, kao i kumulativan utjecaj više stresnih čimbenika. U članku se govori o ispravnom rukovanju sadnicama od vađenja u rasadniku do pošumljavanja. Prikazane su novije patentirane mogućnosti zaštite sadnica od trenutka vađenja iz rasadnika ili kamiona-hladnjače do sadnje na terenu.

Download Full-text