IDENTITY AND SPACE IN THE EARLY WORKS OF MARGARET ATWOOD: SURFACING AND THE JOURNALS OF SUSANNA MOODIE
Od početka karijere 1961. godine, kad je objavila svoju prvu zbirku pesama Double Persephone (Dvostruka Persefona), Margaret Atvud (Margaret Atwood) zaokupljena je temama (ženskog) identiteta. Dela Atvudove bave se pitanjima ženske potrage za samospoznajom i uključuju traganje i psihološku transformaciju. U fiktivnom svetu Atvudove potraga se razmatra u kontekstu istorije, geografije, kulture, društva i ekologije, tako da tekst često predstavlja narativizaciju geografskog i socijalnog prostora Kanade, dok su faze i rezultati potrage predstavljeni prostornim metaforama kao specifičnim obeležjem teksta Atvudove. Ovaj esej prati inskripcije ljudske svesti u slikama pejzaža u ranim delima Atvudove sa ciljem da predstavi kako pejzaž stvara i reflektuje apstraktne koncepte mišljenja poput roda, identiteta i bića. U romanu Izranjanje (Surfacing) iz 1972. godine potraga za psihološkom celinom bića opisana je u formi fizičkog putovanja kroz divljinu, dok je u zbirci poezije The Journals of Susanna Moodie (Dnevnici Suzane Mudi), koja je objavljena 1970. godine, potraga data u obliku fiktivnih dnevničkih zapisa kanadske imigrantkinje. U pesmama ove zbirke Atvudova prati kako pejzaž preispituje identitet Mudijeve - posmatrača i putnika, i konačno prouzrokuje njenu psihološku transformaciju. Opisujući pejzaž stihovi govore o fazama transformacije Mudijeve i prihvatanju novog identiteta. Cilj ovog rada je da pokaže vezu između načina sagledavanja i opisivanja prirode i pejzaža i psiholoških stanja junakinja u romanu Izranjanje i zbirci poezije Dnevnici Suzane Mudi. Analiza odnosa između psihe i pejzaža utemeljena je u psihološkim teorijama Sigmunda Frojda (Sigmund Freud) i predavanjima Žaka Lakana (Jacques Lacan) iz oblasti psiholongvistike.