Radio in the Promotion of Croatian Tourism

Radio is a traditionally popular medium that still has its continuous and stable listenership. The digital age has endowed it with new technical and technological possibilities and multimedia, including a big breakthrough of digital audio broadcasting (DAB+). The Republic of Croatia is one of the leading European road trip destinations. Most of the tourists reach Croatia by car, which allows them to use their own vehicles for excursions during their holidays. Almost half of the population of the European Union is still in the habit of listening to the radio while driving. Therefore, radio stations, particularly those based in Adriatic Croatia, should not be left out from the endeavours to achieve the best possible results in the sector of tourism. The paper presents the findings of a qualitative survey that was conducted during January and February 2021 at radio stations whose headquarters are in this area (N=49). The aim of the research was to determine the current engagement of radio in the production of content intended for domestic and foreign tourists, the modalities and dynamics of cooperation with tourism entities in the field of broadcasting and the potential use of radio in the post-Covid tourist season. Twenty-eight radio editors (56%) responded to the survey. All of them consider radio to be a good medium for tourist promotion, yet the findings indicate a lack of offer of news and promotional tourist content. The most common reasons are unfavourable financial and personnel circumstances. With the synergy between tourist entities and radio stations, radio could prove to be a reliable business partner.

Procjena utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na poslovanje elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na sve segmente društva pa tako i na medije. Narušavanje ukupne ekonomije utjecalo je na ekonomsko poslovanje medija, ali i na kvalitetu programskih sadržaja jer su društvene aktivnosti reducirane uslijed niza mjera kojima se sprječava širenje virusa. Mediji gotovo da nisu imali o čemu izvještavati ako to nisu bile teme vezane za pandemiju i, dakako, političke teme. Cilj je ovog rada procijeniti koliko je pandemija utjecala na ukupno poslovanje elektroničkih medija u Republici Hrvatskoj. Prije svega, u teorijskom je dijelu rada bilo riječi o samoj medijskoj regulaciji općenito te u Hrvatskoj, kao i aktivnostima koje su poduzete kako bi negativan utjecaj pandemije na hrvatske elektroničke medije bio što manji. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja koje su proveli autori ovog rada u okviru Agencije za elektroničke medije upravo kako bi se dobila jasnija slika o utjecaju pandemije. Kvantitativno istraživanje, online anketa, provedeno je u siječnju 2021. godine među pružateljima različitih elektroničkih medija koji su upisani u Upisnik pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa, a koji vodi Agencija za elektroničke medije. Istraživanjem su prikupljeni podaci o financijskom utjecaju pandemije, ali i o njezinu utjecaju na kvalitetu programa pružatelja medijskih usluga. Isto tako, autori su istraživanjem dobili informacije o broju zaposlenika u ispitanim medijima koji su bili zaraženi virusom COVID-19 te broju preminulih, kao i podatke tj. ocjenu medija o načinu kako su sami mediji informirali javnost o pandemiji i kako su mjerodavne institucije informirale medije o pandemiji.

Procjena utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na komunikaciju manifestacija u hrvatskom turizmu

Na primjeru velikih kriza pokazuje se kompleksnost suvremenog svijeta. Umreženost koju nam je donijela globalizacija prijeti svaki lokalni problem učiniti globalnim, ali nam je i otvorila mogućnost za udruživanjem ukupnih potencijala čovječanstva u rješavanju zajedničkih problema. Iako pojava pandemije bolesti COVID-19 primarno mobilizira na djelovanje kojim će se zaštiti životi i zdravlje ljudi, nastala kriza snažno je utjecala na sve segmente društava te je pred njih postavila izazove na koje je potrebno odgovoriti. Društveni i gospodarski život znatno se usporio, a komunikacija među ljudima velikim se dijelom preselila u digitalno okruženje. Javnozdravstveni zahtjev za ograničenom mobilnošću ljudi i uvođenje fizičke distance posebno su pogodili turistički sektor koji je do pojave pandemije snažno rastao na krilima globalizacije. Turistički djelatnici imaju sužen prostor djelovanja za vrijeme krize, ali stečena iskustva mogu poslužiti osnaživanju otpornosti na buduće krize, kao i na razvoj novih modela turističkog poslovanja s posebnim naglaskom na komunikaciju u turizmu. Cilj je ovog rada ispitati na koji način turističke manifestacije u Hrvatskoj komuniciraju prema potencijalnim posjetiteljima u kontekstu COVID-19 krize. Za potrebe rada, prema kriterijima autora, odabrane su manifestacije na području Hrvatske koje imaju turistički karakter, pri čemu se pazilo na ravnomjernu regionalnu zastupljenost. Kontekstualne razlike između manifestacija ne utječu na dobivene rezultate jer je fokus stavljen na univerzalnu komunikaciju u turizmu. Kako bi se došlo do ključnih rezultata provedeni su online anketni upitnici s predstavnicima organizatora manifestacija zaduženim za komunikaciju. Autori rada su anketni upitnik podijelili prema vremenskoj crti u tri dijela. Prvi dio odnosio se na komunikacijska iskustva pri organiziranju manifestacije koja se održala prije pandemije COVID-19. Drugi dio odnosio se na komunikaciju vezanu uz manifestaciju za vrijeme krize. Posljednji dio anketnog upitnika bio je predikcijski, odnosno tražio je od komunikacijskih stručnjaka predviđanje komunikacijskih modela u organiziranju manifestacija u postpandemijskom vremenu. Turizam traži stabilnost, ali krizu je potrebno prihvatiti i kao izazov. Na temelju iskustva potrebno je konstruirati procjene budućih modela djelovanja, a pritom je važna suradnja znanstvenika i praktičara u turizmu.

‘Every Cloud has a Silver Lining’

During the COVID-19 lockdowns, images (memes, GIFs, pictures, etc.) were largely consumed via social media. The purpose of the study is to establish a relevant research model in order to contextualize images as transmedia communicative documents during lockdowns (March-June 2020). The research method is a visual semiotic analysis used to evaluate the data for inter-coded reliability. The corpus is comprised of 300 visual representations identified regarding the salient participants metaphorically represented as “real”. On the one hand, the semantic-sensory relationships between images and viewers rhetorically imply a proverbial frame ‘Every cloud has a silver lining’; on the other hand, the persuasive concept of humour is established by multimodal tools, which further shape the audience. The salient domains of ‘staying home’ and ‘going away’ point towards more specific variables, e.g. education or tourism. The results confirm the modality judgement of humorous construct as a valuable document regarding the pandemic situation. According to its unique rhetorical features produced by the image-message-receiver relationships, the consolidation of data sets the ground for strategies and signifiers, with the function of a) presenting the adaptation of norms and b) setting the ground for consequent studies. Conclusively, the survey was conducted at Juraj Dobrila University of Pula, which confirmed students’ positive attitudes about using images for visual literacy. New findings are juxtaposed with previous knowledge in order to enforce the proposed research as a model for further narrative cognition. One such example is the burning question of how the media shapes the general public opinion on the coronavirus vaccine.

Komunikacija hrvatskih političara na Instagramu za vrijeme pandemije COVID-19

Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram.

Analiza pseudodogađaja u strateškom komuniciranju visokog školstva u Hrvatskoj

Komunikacija s ciljanom javnosti i promocija proizvoda i usluga proteklih godina transformirala se iz mogućnosti u nužnost, a odnosi se na profitni i neprofitni sektor gospodarstva. Digitalizacija i popularizacija društvenih medija, potreba za publicitetom i dosegom do krajnjih korisnika i potrošača te praćenje konkurencije postaju primarni izazovi strateškog komuniciranja. Isticanje pojedinih elemenata poslovanja na nov i inovativan način omogućava privlačenje pažnje javnosti te postizanje šireg publiciteta. U tome se posebno ističe alat odnosa s javnošću tzv. promidžbena dosjetka, pseudodogađaj ili PR stunt. Novi mediji, a posebno platforme za društveno umrežavanje, ovakvim sadržajima daju veliki doseg, značajnu popularnost, ali možda ono najvažnije – veliki povrat uloženog. Ovakav trend ne zaobilazi ni visoko obrazovanje. Preglednim istraživanjem ustanovljeno je da se elementi pseudodgađaja već koriste u komunikaciji svjetski poznatih visokoobrazovnih sustava, a svi se baziraju na kolektivnim i timskim aktivnostima te zajedničkom stvaranju sadržaja koji se dijeli i postaje dio medijskog izvještavanja. Cilj je ovog rada ispitati percepciju javnosti vezanu uz odabrane pseudodogađaje u hrvatskome privatnom visokom obrazovanju. Istraživanje se temelji na uzorku ciljanih javnosti privatnih visokih učilišta u Hrvatskoj te ispitivanju percepcije sadržaja i poruka pseudodgađaja kojima se promoviraju visoka učilišta. U radu je primijenjen dvostruki metodološki pristup kako bi se ostvario postavljeni cilj. Metodom analize sadržaja ispitan je javno dostupan medijski sadržaj o odabranim privatnim visokim učilištima te su doneseni zaključci o fokusu medijske objave, vrijednosnoj orijentaciji prema pseudodogađaju te prema visokom učilištu. Metodom Q ispitana je percepcija ciljanih javnosti vezano uz promotivne aktivnosti visokog školstva u Hrvatskoj, konkretno odabranih pseudodogađaja na njihovome visokom učilištu. Privatno visoko školstvo u Hrvatskoj karakterizira visoka konkurentnost. S time je povezana i potreba za odabirom odgovarajućih komunikacijskih aktivnosti. Doprinos je ovog rada i u eksplorativnom pristupu fenomenu pseudodogađaja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj te detektiranju promotivnih elemenata odabranih visokoobrazovnih institucija.

War and Apocalypse Metaphors in Media Discourse on the Pandemic and Earthquake in Croatia 2020/2021

The way we talk about complex and abstract ideas is abundant in metaphors. Many research studies have shown that even the most subtle metaphor can have a significant influence on the way people try to tackle various social problems. Thus, the assumption is that metaphors are not just a simple rhetorical tool, but also have a profound effect on how we conceptualize reality and respond to important social issues. In the last two decades, scientists have studied the impact of metaphorical framing on political discourse from different research perspectives. Metaphors are often used for framing political topics, and these metaphorical frames are considered to affect the way people regard these issues, perceive the world, and act, on both the individual and collective level. In accordance with these research studies, in this paper, we will regard the metaphor as a cognitive tool that classifies our conceptual system and enables the understanding of our experiences. The objective of this paper is to examine the use of conceptual metaphors in media discourse on the corona crisis and the earthquake crisis caused by the quake in Petrinja. The research was conducted in three steps, following the methodology of critical metaphor analysis (Charteris-Black, 2004). In the first step, the identification of metaphorical expressions was performed by using a big data corpus of articles published by Croatian web-portals from the beginning of the pandemic (from January 2020 to April 2021) and after the Petrinja earthquake (from 29 December 2020). In the second step, the dominant conceptual metaphors employed in communicating the two crises were interpreted. The results of this interpretation are that war metaphors are ubiquitous in reporting on the COVID-19 disease pandemic, and the apocalypse metaphor is used in reporting on the earthquake. In the third step of the analysis, the reasons and implications of the occurrence of these metaphors are explained.

Do I Sound Like a Broken Record?

Radio is all about intimacy and words (Balsebre, 1994). Since radio’s significant shift from verbal to musical content, songs have been able to create a special bond between broadcasters and audiences across the world. Nevertheless, selecting songs is far from being an innocent choice; it is part of a cultural framework (Ala-Fossi, 2005; Gjerdingen & Perrott 2008). Recently, scholars explained radio’s alliances with the music industry and the adaptation to audiences’ preferences (Kaplan, 2013; Uimonen, 2017), thus arguing that the music in radios’ playlists is far from diverse, especially on stations owned by the private sector. This article draws upon the premise that a more comprehensive approach towards this topic is needed. Inspired by previous studies on commercial radio musical policies (Uimonen, 2011; Hellman & Vikko 2019), this research makes use of a methodological tool to characterize music diversity in the two most popular Portuguese commercial radio broadcasters. After two weeks of observation, in March 2020, the authors of this article analysed 2366 song entries, concluding that the general policies for the playlists seem to be similar: a typical predominance of international singers/bands, male artists and English-spoken songs, including the overwhelming presence of worldwide labels associated to the majority of the songs. However, these national broadcasting stations seem to have their own set of artists, especially when it comes to Portuguese singers/bands. Future research should aim at analysing artists’ and broadcasters’ views on this cultural framework, as a way to expand the possibilities of understanding this complex and decisive topic within radio broadcasting and music industries.

Migration Discourse in Croatian News Media

This paper investigates migration discourse in Croatian news media by combining corpus linguistics and critical discourse analysis approach. It first focuses on the phraseological and grammatical context of the terms migrant, imigrant, izbjeglica and azilant, whereupon it investigates the background of such linguistic behaviour. The latter is examined by means of critical discourse analysis, hence, by taking into account the non-linguistic context. This includes the analysis of historical, cultural and political context or sometimes even the relevant case law and standards of protection guaranteed in international humanitarian and human rights law. Results of the study suggest that discrimination does not occur only in the most obvious acts of inhuman treatment, such as pushbacks, but also in the language the media use when reporting on migration process.

Kid Youtubers in Spain and Their Practices as Toy Marketing Influencers on YouTube

This paper analyses the audio-visual content of the channels of Spanish child YouTubers in which the children interact with toys within a certain narrative to promote them and raise brand awareness without their audience identifying that content as advertising. The paper compares the data on the videos analysed during and outside the Christmas period, focusing on channels with the highest numbers of followers. The Spanish case is significant as it involves top influencers in the world in the toy sector, surpassing even the pioneering channels such as EvanTubeHD (USA). The authors viewed 250 channels and 3,633 minutes of content produced by the YouTubers most followed in 2016, 2017 and 2018. The paper lists the names of presented brands, the type of products advertised and the advertising formats used, as well as the marketing resources and potential breaches of advertising legislation by the content (in 97 % of cases). The conclusion is that this communication practice requires an in-depth review and analysis by various stakeholders who participate in it, including regulatory and legislative bodies. Besides, the authors have identified a need for further research that would contribute to describing the structure of those practices in a manner similar to this research. In addition, they highlight the importance of considering and identifying this content from the perspective of its persuasive nature, as the majority of the content analysed offered no visible or audible signs identifying it as such, thus contributing to adults and children perceiving it as the content of an informational or entertaining nature, rather than advertising.