Croatian Journal of Education - Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje
Latest Publications


TOTAL DOCUMENTS

568
(FIVE YEARS 143)

H-INDEX

4
(FIVE YEARS 1)

Published By "Faculty Of Teacher Education, University Of Zagreb"

1848-5197, 1848-5189

Author(s):  
Edin Branković ◽  
Marko Badrić

The aim of this study is to test the reliability and validity of the instrument known as Holistic Experience of Motivation Scale (HEMS) that has been used to examine the foundation of holistic experience of motivation in adolescents. Analyzing current research, theories, and practices in positive psychology, it is assumed that the need for purpose, i.e. recognition of the purpose, is a common need manifested differently in different constructs of human motivation.The HEMS is proposed after a theoretical and comparative analysis of various constructs of motivation, philosophies, and educational theories. Holistic Experience of Motivation (HEM) is measured in adolescents (age 14-15, total 50) after the intervention program (IP) in physical education that shows positive effects on intrinsic motivation, self-determination, achievement of goals, flow, thriving, and mindfulness. In the preliminary validation of the instrument, reliability and validity were measured using descriptive and principal component  factor analysis for the case 1:5 with the Monte Carlo method. In the final instrument of 10 variables, three preliminary factors emerged: purpose, focus and example/role-model, but with the application of the Monte Carlo method only one factor emerged.                 The preliminary results show that the basis of the HEM can be the factor of “purpose”. The purpose or meaning may be a common need that is presented through different constructs of motivation in positive psychology. Different philosophical paradigms and constructs of motivation are shown to be connected. It is shown that the purpose or meaning in question is of spiritual/religious nature and that it is manifested through satisfying the basic psychological needs of self-determination and through the realization of motivational sparks that are markers of deep personal interests.               The results show that the HEMS requires an upgrade with an additional validation on a larger sample and its correlation with other constructs in positive psychology. Also, they confirm that relationships have a significant role in motivation and recognition of personal purpose. The study presents the IP that can be used for making an environment for a holistic experience of motivation, which can also be applied in programs that aim toward the development of leadership and moral and ethical values in youth.Key words: flow; intrinsic motivation; mindfulness; positive youth development; sparks.  --- Cilj je ovoga istraživanja ispitati pouzdanost i valjanost Skale cjelovito iskustvo motivacije (CIM) (eng. Holistic Experience of Motivation Scale) koja je korištena za istraživanje osnove cjelovitoga iskustva motivacije kod adolescenata. Analizom dosadašnjih istraživanja, teorija i praksi pozitivne psihologije pretpostavljeno je da je potreba za svrhom, tj. prepoznavanje osobne svrhe zajednička potreba koja je manifestirana različito u različitim konstruktima motivacije.Skala CIM dizajnirana je teorijsko-komparativnom metodom istraživanja konstrukata motivacije, filozofija i teorija edukacije. Cjelovito iskustvo motivacije (CIM) mjereno je kod adolescenata uzrasne dobi 14 – 15 god. (ukupno 50) nakon primjene interventnoga programa (IP) u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture koji je pokazao pozitivan utjecaj na intrinzičnu motivaciju, samoodređenje, postignuće ciljeva, zanesenost, pregnuće (thriving) i stalnu svijest (mindfulness). Za preliminarnu validaciju instrumenta pouzdanost i valjanost mjerena je deskriptivnom i faktorskom analizom glavnih komponenata za slučaj 1:5 s Monte Karlo metodom (MKM). U konačnom instrumentu od 10 varijabli izdvojila su se tri faktora: svrhovitost, usredotočenost, primjer/uzor, ali primjenom MKM istaknuo se jedan faktor.Preliminarni rezultati pokazuju da bi osnova CIM mogla biti svrhovitost (purpose). Svrha – smisao mogla bi biti zajednička potreba predstavljena različitim konstruktima motivacije u pozitivnoj psihologiji. Povezane su različite filozofske paradigme i konstrukti motivacije. Pokazano je da je doživljaj svrhe – smisla duhovne/religiozne prirode i da se manifestira kroz zadovoljenje psiholoških potreba samoodređenja i kroz realizaciju iskri (sparks) kao oznake dubokih interesiranja pojedinca.Rezultati pokazuju da Skala CIM treba nadgradnju, dodatnu validaciju na većem broju ispitanika i utvrđivanje kvantitativne povezanosti s drugim konstruktima unutar pozitivne psihologije. Također, oni potvrđuju da međuodnosi imaju vrlo značajnu ulogu u motivaciji, prepoznavanju osobne svrhe. Istraživanje nudi IP koji se može upotrijebiti za stvaranje okoline za cjelovito iskustvo motivacije te se isti može primijeniti u programima koji imaju za cilj razvoj liderstva, moralnih i etičkih vrijednosti kod mladih.Ključne riječi: intrinzična motivacija; iskre; ; pozitivan razvoj mladih; stalna svjesnost; zanesenost.


Author(s):  
Ina Reić Ercegovac ◽  
Toni Maglica ◽  
Maja Ljubetić

This study aimed to explore the relationship between self-esteem, self-efficacy, family and life satisfaction, loneliness and academic achievement during adolescence. A total of 180 male and 301 female adolescents aged 10 to 17 (M=12.45 years, SD=2.66), from two primary and two secondary schools from the city of Split, participated in the study. To achieve the research goal, we administered the general data questionnaire, Self-Efficacy Questionnaire for Children and Adolescents (Vulić Prtorić Sorić, 2006), Family Satisfaction Scale (Vulić Prtorić, 2004), the short-form UCLA Loneliness Scale (Russell, 1996), and the Rosenberg Self-Esteem Scale (Rosenberg, 1965). The results indicated that female adolescents performed better in Croatian than male adolescents, who in turn assessed themselves as being more emotionally efficient than female adolescents. Regarding age, preadolescents were more satisfied, performed better academically, and exhibited higher levels of academic self-efficacy and self-esteem than older adolescents. The results of the regression analysis showed that higher academic self-efficacy and lower emotional self-efficacy were the strongest predictors of academic achievement. Research findings suggest that higher self-esteem and self-efficacy beliefs in all domains could have a protective role in well-being of adolescents and, finally, they point to the importance of developing high self-efficacy beliefs, especially academic ones, for academic achievement.Key words: academic achievement; adolescence; self-concept; satisfaction, loneliness---Ovim istraživanjem nastojalo se ispitati odnos između samopoštovanja, samoučinkovitosti, zadovoljstva s obitelji i životom, usamljenosti i akademskoga postignuća tijekom adolescencije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 180 adolescenata i 301 adolescentica u dobi od 10 do 17 godina (M = 12,45 godina, SD = 2,66), iz dvije osnovne i dvije srednje škole iz Splita. Kako bismo ostvarili cilj istraživanja, koristili smo sljedeće instrumente: Upitnik općih podataka, Upitnik samoučinkovitosti djece i adolescenata (Vulić Prtorić i Sorić, 2006), Skalu obiteljskoga zadovoljstva (Vulić Prtorić, 2004), kratki oblik Skale usamljenosti Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) (Russell, 1996) i Opću skalu samopoštovanja (Rosenberg, 1965). Rezultati pokazuju da su adolescentice bolje u Hrvatskom jeziku od adolescenata, koji su procijenili da su emocionalno učinkovitiji od ženskih adolescenata. S obzirom na dob, predadolescenti bili su zadovoljniji, imali bolju akademsku izvedbu i pokazivali više razine akademske samoučinkovitosti nego stariji adolescenti. Rezultati regresijske analize naglasili su višu akademsku samoučinkovitost i nižu emocionalnu samoučinkovitost kao najsnažnije prediktore akademskoga postignuća. Rezultati istraživanja pokazuju da više samopoštovanje i viša uvjerenja u samoučinkovitost u svim domenama mogu očuvati dobrobit adolescenata. Osim toga, rezultati ukazuju na važnost razvijanja snažnih uvjerenja u samoučinkovitost, posebno akademsku, za akademsko postignuće.Ključne riječi: adolescencija; akademsko postignuće; samopoimanje; usamljenost; zadovoljstvo


Author(s):  
Majda Rijavec ◽  
Tajana Ljubin-Golub ◽  
Zdenka Brebrić

This study explored the role of early delay of gratification (DoG) and its positive outcomes  in the child’s later school life. More specifically, it investigated whether DoG measured in six-year-old preschool children predicts their subsequent emotional intelligence, quality of school life and life satisfaction in higher grades of elementary school. Also, the mediating role of emotional intelligence in the relationship between delay of gratification at preschool age and subsequent quality of school life and life satisfaction was also examined.The sample comprised 141 students (48.2% girls). Delay of gratification (DoG) was measured among six-year-old children; other measurement for one part of the sample was done at the seventh, and for the other part at the eighth grade. DoG was measured by the DoG task: children may eat one tempting treat immediately or they may earn a larger serving by waiting for an unspecified amount of time, doing assessment tasks. Other measurements included the Emotional Intelligence Scale (Wong Low, 2002), the Quality of School Life Questionnaire (Leonard, 2002; Raboteg Šarić et al., 2009) and the Students’ Life Satisfaction Scale (Huebner, 1991).It was found that students who succeeded in delaying gratification at preschool age had subsequently higher life satisfaction, higher sense of school achievement, and higher emotional intelligence (the use of emotions to facilitate performance and regulation of emotions in the self). Mediation analyses found that the overall emotional intelligence mediates the relationship between DoG and life satisfaction. Also, the component of emotional intelligence called the Use of emotions to facilitate performance was deemed a significant mediator between DoG and a sense of scholarly achievement.It can be concluded that the strengthening of regulatory mechanisms in preschool age may be beneficial for both life satisfaction and the sense of academic achievement in higher grades of elementary school.Key words: delay of gratification; emotional intelligence; life satisfaction; quality of school life---U ovom istraživanju ispitivala se ulogu rane odgode zadovoljenja i njezine pozitivne ishode u kasnijem djetetovom životu. Više specifično, nastojalo se utvrditi je li izmjerena odgoda zadovoljstva šestogodišnjaka predviđa njihovu kasniju emocionalnu inteligenciju, kvalitetu školskoga života i zadovoljstva životom u višim razredima osnovne škole. Osim toga, nastojala se istražiti posrednička uloga emocionalne inteligencije u odnosu između odgode zadovoljenja u predškolskoj dobi i kasnije kvalitete školskoga života i životnoga zadovoljstva životom.Uzorak je uključivao 141 učenika (48,2 % djevojčica). Odgoda zadovoljenja izmjerena je u populaciji šestogodišnjaka; drugo mjerenje za jedan dio uzorka učinjeno je u sedmom, a za drugi dio uzorka u osmom razredu. Odgoda zadovoljenja izmjerena je zadatkom odgode zadovoljenja: djeca su imala priliku pojesti jedan primamljiv slatkiš odmah ili su mogla odabrati više slatkiša ako čekaju određeno vrijeme, dok rade zadatke procjene. Ostali mjerni instrumenti bili su Skala emocionalne inteligencije (Wong i Low, 2002), Upitnik o kvaliteti školskog života (Leonard, 2002; Raboteg Šarić i sur., 2009) i Skala učeničkog zadovoljstva životom (Huebner, 1991).Rezultati istraživanja pokazuju da su učenici koji su uspjeli odgoditi zadovoljenje u predškolskoj dobi kasnije bili zadovoljniji životom, imali veći osjećaj akademskoga postignuća i višu emocionalnu inteligenciju (upotreba emocija za olakšavanje izvedbe i unutarnje regulacije emocija). Analize medijacije polučile su rezultate koji govore u prilog tome da je cjelokupna emocionalna inteligencija posrednik u odnosu između odgode zadovoljenja i životnoga zadovoljstva. Osim toga, sastavnica emocionalne inteligencije koja olakšava izvedbu smatra se značajnim posrednikom između odgode zadovoljenja i percepcije važnosti školskoga postignuća.Može se zaključiti da jačanje regulatornih mehanizama u predškolskoj dobi može biti korisno za oboje - zadovoljstvo životom i doživljaj smisla postignuća u višim razredima osnovne škole.Ključne riječi: emocionalna inteligencija; kvaliteta školskog života; odgođeno zadovoljenje; zadovoljstvo životom


Author(s):  
Edita Borić

Systematic monitoring of students’ achievements as well as encouraging and improving the development of their knowledge, skills and abilities is one of the basic tasks of school. Apart from monitoring the progress of students during the teaching process, monitoring and evaluation of their independent work at home is also considered. A new approach to curriculum planning emphasizes the importance of formative evaluation, which implies monitoring and feedback about the learning process. A well-designed homework task can be an excellent indicator of progress in a student’s independent work outside of school. Creating and evaluating constructivist homework enables monitoring the development of students’ research skills as one of the two key evaluation elements in Science and Social Studies.The aim of the paper was to determine the frequency of homework evaluated by teachers and the ways teachers evaluate homework in Science and Social Studies classes. In addition, the aim was to identify the sources of homework which are mostly evaluated. A sample study included 83 primary school teachers, whose assignment, assessment and evaluation of student homework was observed by the students of the Faculty of Education in Osijek and Slavonski Brod during their professional-pedagogical practice. The study analysed 343 Science and Social Studies lessons in which homework was assigned. The results show that teachers did not evaluate a large amount of homework, or they only marked it as reviewed without any feedback about students’ progress and achievement. Therefore, the study reflects the importance of planning, creating and evaluating homework assignments in Science and Social Studies classes.Key words: curriculum; formative evaluation; homework assignments; learning outcomes; sources of homework---Sustavno praćenje učeničkih postignuća, kao i poticanje i poboljšanje razvoja njihovih znanja, vještina i sposobnosti, jedna je od osnovnih zadaća škole. Osim praćenja napretka učenika tijekom procesa poučavanja, također smo razmotrili praćenje i evaluaciju samostalnoga rada učenika kod kuće. Novi pristup planiranju kurikula naglašava važnost formativne evaluacije, što obuhvaća praćenje i davanje povratnih informacija o procesu učenja. Dobro osmišljena zadaća može biti odličan pokazatelj napretka u samostalnom radu učenika izvan škole. Kreiranje i evaluacija konstruktivističke domaće zadaće omogućuje praćenje razvoja učeničkih istraživačkih vještina kao jednog od ključnih elemenata evaluacije u predmetu Priroda i društvo.            Cilj ovoga rada bio je utvrditi koliko često učitelji evaluiraju domaće zadaće i načine na koje to čine u nastavi Prirode i društva. Osim toga, cilj je bio utvrditi koje izvore zadaće učitelji najviše evaluiraju. Uzorak studije obuhvatio je 83 osnovnoškolska učitelja čije zadavanje domaćega rada, procjenu i evaluaciju zadaća učenika promatrali su studenti Fakulteta za odgoj i obrazovne znanosti u Osijeku i Slavonskom Brodu tijekom profesionalno-pedagoške prakse. U istraživanju su analizirana 343 sata Prirode i društva na kojima je zadana domaća zadaća. Rezultati pokazuju da učitelji nisu evaluirali veliki broj domaćih zadaća ili su ih samo označili kao pregledane bez povratnih informacija o učeničkom napretku i postignuću. Stoga, istraživanje ukazuje na važnost planiranja, osmišljavanja i evaluacije zadataka domaćega rada u nastavi Prirode i društva.Ključne riječi: formativna evaluacija; ishodi učenja; izvori domaće zadaće; kurikul; zadatci za domaći rad


Author(s):  
Snježana Dobrota ◽  
Antonella Mendiković

The paper explores music preferences of elementary school pupils for classical music and the influence of familiarity with music on their music preferences. As a part of the research, a questionnaire, and a sound questionnaire as its integral part, was administered to 238 pupils attending the second, the fifth and the eighth grade of elementary school.  The results confirm that younger pupils, compared to the older ones, show greater preferences for classical music. In addition, the influence of gender on preferences for classical music was also confirmed, while attendance of extracurricular music lessons was not proven to be  a significant predictor of the pupils’ preferences for classical music. It was also noted that familiarity with music is a significant factor influencing pupils’ music preferences. The results confirm that pupils show the lowest music preferences for the 20th-century music, which has significant implications for music-pedagogical theory and practice.Key words: classical music; elementary school; music preferences---U ovom radu istražuju se glazbene sklonosti učenika osnovne škole prema klasičnoj glazbi i utjecaj poznavanja glazbe na njihove glazbene sklonosti. U sklopu istraživanja, upitnik i glazbeni upitnik su primijenjeni na 238 učenika drugog, petog i osmog razreda osnovne škole. Rezultati su potvrdili da mlađi učenici pokazuju veće sklonosti prema klasičnoj glazbi od starijih. Osim toga, utvrđen je i utjecaj spola na sklonosti prema klasičnoj glazbi, a pohađanje izvannastavnih glazbenih aktivnosti nije se pokazalo kao značajan prediktor učeničkih sklonosti prema klasičnoj glazbi. Rezultati upućuju na to da učenici pokazuju najmanje sklonosti prema glazbi 20. stoljeća, što ima značajne posljedice za glazbeno-pedagošku teoriju i praksu.Ključne riječi: glazbene sklonosti; klasična glazba; osnovna škola


Author(s):  
Mateja Dagarin Fojkar ◽  
Tina Rozmanič

As many European countries have introduced English language teaching at pre-primary and primary levels, the need for effective development of foreign language literacy skills has proved to be essential. Traditionally, literacy is defined as the ability to read and write. However, broader definitions include understanding of a wide range of texts and the ability to communicate in multilingual environments. Most teacher education programmes do not provide sufficient training for the development of initial and basic foreign language literacy skills of learners, and teachers feel they do not receive enough support in this area. As a result, Slovenian pupils of English are the least proficient in reading of all the language skills, with 12% of them failing to reach A1 level in reading and 29% remaining at this level at the end of primary school (European Commission, 2012).The aim of the present study was to investigate the perceptions of English teachers (N=112) regarding the development of foreign language literacy skills in Slovenian primary schools. For this purpose, a questionnaire was used to research how teachers conceptualise the development of FL literacy, how they assess pupils’ difficulties with reading and writing tasks and the literacy areas in which they think they would need more support in their teaching. A quantitative approach and a content analysis of the open questions were used. The differences between the teacher groups were measured with the Chi-square test. The study indicated teachers’ restricted views on the meaning of literacy in the open questions, while the closed questions implied a broader understanding of the concept. Most teachers expressed a desire to gain more professional knowledge in this area. The results of the study will provide a starting point for developing more effective teacher training programmes in foreign language literacy and for supporting in-service teachers in developing foreign language literacy at primary level.Key words: primary education; professional development; reading; teachers’ perceptions; writing---Budući da su mnoge europske države uključile poučavanja engleskoga jezika na predškolskoj i osnovnoškolskoj razini, potreba za učinkovitim razvojem jezičnih vještina na stranom jeziku pokazala se važnom. Tradicionalne definicije određuju pismenost kao sposobnost čitanja i pisanja, a šire definicije pismenosti uključuju razumijevanje širokoag raspona tekstova i sposobnost komunikacije u višejezičnom okruženju. Većina programa obrazovanja učitelja ne osposobljava ih dovoljno za razvoj inicijalnih i osnovnih vještina pismenosti učenika na stranom jeziku, a sami učitelji smatraju da ne dobivaju dovoljno podrške u ovom području. Zahvaljujući tome najmanje razvijena jezična vještina slovenskih učenika engleskoga jezika je čitanje: 12 % učenika ne uspijeva dosegnuti A1 razinu čitanja, a 29 % učenika ostaje na ovoj razini na kraju osnovne škole (Europska komisija, 2012).Cilj ovog istraživanja bio je ispitati percepcije razvoja vještina pismenosti na engleskom jeziku učitelja engleskog (N = 112) u slovenskim osnovnim školama. Pri tome je korišten upitnik kojim se nastojalo utvrditi konceptualizacije razvoja pismenosti na stranom jeziku učitelja, njihove procjene učeničkih teškoća u čitanju i pisanju te područja pismenosti u kojima smatraju da im treba više podrške u poučavanju. U istraživanju je upotrijebljen kvantitativni pristup i analiza sadržaja za odgovore na pitanja otvorenoga tipa. Razlike između skupina učitelja izmjerene su Hi-kvadrat testom. Rezultati istraživanja ukazuju na učiteljsko ograničeno viđenje značenja pismenosti u pitanjima otvorenoga tipa, dok pitanja zatvorenoga tipa ukazuju na šire razumijevanje koncepta. Većina učitelja izrazila je želju za stjecanjem dodatnoga profesionalnog znanja u ovom području. Rezultati istraživanja predstavljaju polaznu točku za razvoj učinkovitijih programa obrazovanja učitelja u području pismenosti na stranom jeziku i podršku zaposlenim učiteljima u razvoju pismenosti na stranom jeziku na razini osnovne škole.Ključne riječi: čitanje; percepcije učitelja; pisanje; primarno obrazovanje; profesionalni razvoj


Author(s):  
Tomislav Topolovčan

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „Suvremene teme u odgoju i obrazovanju“ održana je od 15. do 17. studenoga 2019. godine u Zagrebu, kao središnji događaj obilježavanja stote obljetnice Fakulteta. Bila je to prilika za sagledavanje rezultata stoljetne posvećenosti Fakulteta razvoju interdisciplinarnih obrazovnih znanosti, kao znanstveno utemeljen putokaz za daljnja postignuća i izazove novoga stoljeća.Prepoznata potreba unaprjeđivanja interdisciplinarnog razumijevanja i znanstvenih uvida u svu složenost obrazovanja i s njime povezanim konceptima, urodila je razvojem 12 katedri Učiteljskog fakulteta koje su na konferenciji združeno ili samostalno vodile 10 simpozija. To su: Pedagogija i psihologija: od ispravljanja nedostataka do poticanja osobnih snaga i vrlina, Bioetika i izazovi suvremenog odgoja i obrazovanja, Metodički pristupi odgoju i obrazovanju, P(r)oučavanje hrvatskoga jezika, književnosti, dramske i medijske kulture, Trendovi i izazovi u učenju i p(r)oučavanju stranih jezika, Uloga i mogućnosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju te obrazovanju učitelja, Novi izazovi u nastavi matematike, Kineziološki trendovi u odgoju i obrazovanju, Istraživanje odnosa likovnih i vizualnih umjetnosti u odgoju i obrazovanju te Perspektive suvremenoga glazbenog odgoja i obrazovanja.Sadržajnosti i kvaliteti Konferencije pridonijeli su brojni aktivni sudionici iz Hrvatske iz svijeta koji su tijekom konferencije predstavili dvjestotinjak radova među kojima je bilo iznimno teško izabrati ograničen broj radova za ovaj specijalni broj Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje.Znanstveni radovi objavljeni u ovom radu oslikavaju izuzetnu raznolikost i izazovnost suvremenog odgoja i obrazovanja prepoznatljivu u bogatstvu znanstvenih disciplina iz kojih autori polaze u analizi, problematiziranju i istraživanju tema kojima su posvećeni. Objedinjeni u ovom broju, radovi i njihovi autori ostavljaju trag recentne razine razvoja obrazovnih znanosti i otvaraju prostor za daljnja promišljanja i oblikovanje budućih znanstvenih istraživanja obrazovanja. Gostujuća urednica specijalnog izdanjaDejana Bouillet, Učiteljski fakultet, Sveučilište uZagrebu --- Respected readers,The International Scientific and Art Conference Contemporary Themes in Education of the Faculty of Teacher Education of the University of Zagreb was held in Zagreb from 15 - 17 November 2019, as the central event of the Faculty’s centennial celebration. It was an opportunity to observe the results of a hundred-year-old dedication of the Faculty to developing interdisciplinary educational sciences, as a scientifically grounded guideline for further achievements and challenges of the new century.The pronounced need for the improvement of interdisciplinary understanding and scientific insights into the overall complexity of education and associated concepts has borne twelve departments of the Faculty of Teacher Education, which jointly or independently hosted ten symposia at the Conference. They are: Pedagogy and Psychology: From Amending Drawbacks to Enhancing Personal Strengths and Virtues; Bioethics and the Challenges of Contemporary Education; Methodical Approaches to Education; Education and Research in the Croatian Language, Drama and Media Culture; Trends and Challenges in FL Education and Research; The Role and Scope of ICT in Preschool and Primary Education and Teacher Education; New Challenges in Mathematics Teaching; Kinesiological Trends in Education; Research of the Relations in Fine and Visual Arts in Education; The Perspectives of Contemporary Music Education.Numerous Croatian and international lecturers have contributed to the content and quality of the Conference by presenting about two hundred works in its course, making it exceptionally hard to choose a limited number of prime works for this special issue of the Croatian Journal of Education.The scientific works published in this issue paint the exceptional diversity and challenges of contemporary education mirrored in the abundance of scientific disciplines from which the authors set out to analyse, problematize and research the themes they are dedicated to. Integrated in this issue, the works and their authors make their mark with the cutting-edge developmental level of educational sciences and open a space for further reflection and design of future scientific research on education. Guest editor of the special issueDejana Bouillet, Faculty of Teacher Education, University of Zagreb


Author(s):  
Daria Rovan ◽  
Dubravka Glasnović Gracin ◽  
Goran Trupčević

In Croatia, as in many other countries, primary education teachers are trained as generalists and mathematics is only one of several different subjects that they teach, so when choosing their profession they are not necessarily drawn by their interest in becoming a mathematics teacher. Still, it is very important that they have a positive attitude towards mathematics and are motivated to teach it to their students. The aim of this study was to explore whether pre-service teachers with different achievement goal profiles have different beliefs about mathematics and teaching and learning mathematics. The participants were 325 pre-service primary education students. The research was conducted in three waves, during the students’ first, third and fifth year of study. In their first year of studies, we collected data on the achievement goals in mathematics that they had in high school, and self-efficacy in mathematics. Epistemic beliefs, subjective value of mathematics and mathematics anxiety were assessed at all measurement points. In their third and fifth year of study, we also collected data on the participants’ mathematics teaching efficacy beliefs and, in their fifth year, beliefs on teaching and learning mathematics. The results of the cluster analysis showed that we could group pre-service primary education teachers into three groups according to the profiles of their achievement goals in high school: (1) all goals high, (2) all goals low, (3) mastery orientation. The results showed differences between the groups in terms of motivation for learning mathematics at the beginning of their studies. However, these differences tend to be less prominent over time. At the end of their studies, they do not differ in their mathematics teaching efficacy beliefs or their beliefs about teaching and learning mathematics.Key words: achievement goals; mathematics education; motivation; teacher education; teachers’ beliefs---U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, osnovnoškolski učitelji korisnici su generaliziranoga obrazovanja i Matematika je samo jedan od nekoliko različitih predmeta koje poučavaju, tako da ih pri odabiru profesije nužno ne privlači interes da budu učitelji matematike. Ipak, njihov pozitivan stav prema matematici i motivacija za poučavanje učenika matematici vrlo su važni. Cilj je ovoga istraživanja ispitati imaju li učitelji s različitim profilima ciljeva postignuća različita uvjerenja o matematici i poučavanju i učenju matematike. U istraživanju je sudjelovalo 325 studenata, budućih učitelja primarnoga obrazovanja. Istraživanje je provedeno u tri ciklusa: tijekom prve, treće i pete godine studija ispitanika. Na prvoj godini studija prikupljali smo podatke o ciljevima postignuća u matematici koje su sudionici imali u srednjoj školi i o samo-učinkovitosti u matematici. Epistemološka uvjerenja, subjektivnu vrijednost matematike i tjeskobu procjenjivali smo u svim ciklusima mjerenja. Na trećoj i petoj godini studija sudionika također smo prikupljali podatke o njihovim uvjerenjima o učinkovitosti u poučavanju matematike i, na petoj godini, uvjerenja o poučavanju i učenju matematike. Rezultati klaster analize pokazali su da se budući učitelji, studenti primarnoga obrazovanja, mogu grupirati u tri skupine prema profilima ciljeva postignuća u srednjoj školi: (1) svi visoki ciljevi, (2) svi niski ciljevi i (3) orijentacija prema vještini. Dobiveni rezultati pokazali su razlike između skupina s obzirom na motivaciju za učenje matematike na početku studija. Ipak, te su razlike manje uočljive tijekom vremena. Na kraju studija sudionici se ne razlikuju u svojim uvjerenjima o učinkovitosti u poučavanju matematike niti u svojim uvjerenjima o učenju matematike.Ključne riječi: ciljevi postignuća; matematičko obrazovanje; motivacija; obrazovanje učitelja; uvjerenja učitelja


Author(s):  
Tomislav Topolovčan

Dear readers!It is our great pleasure to present to you the first regular issue of the Croatian Journal of Education in 2021. This issue brings ten papers by authors from Bosnia and Herzegovina, Croatia, South Korea, Serbia, Spain and Turkey. Regarding the categorisation of the papers, this time we present four original research papers, three preliminary communications and three review papers. As previously, the featured papers advocate the thematic diversity of the concerns in the field of education. Furthermore, the papers present innovative, creative and multidisciplinary approaches to researching the issues of education. Through the research results and their interpretation, the presented works offer scientific explanations and understandings as well as predictions and control of the research phenomena in the field of education. Thereby we further develop the interdisciplinary and multidisciplinary direction of the Croatian Journal of Education. In this regard, we still wish you much success in your creative and innovative scientific projects, and we are looking forward to many more of your high-quality papers in 2021. --- Dragi čitatelji!Veliko nam je zadovoljstvo predstaviti vam prvi redovni broj Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje u 2021. godini. U ovom broju donosimo deset radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Južne Koreje, Srbije, Španjolske i Turske. U pogledu kategorizacije radova, ovaj put predstavljamo četiri izvorna znanstvena rada te tri prethodna priopćenja i tri pregledna rada. Kao i do sada, u prikazanim radovima zastupamo tematsku različitost problematike odgoja i obrazovanja. Također, u radovima su zastupljeni inovativni, kreativni i multidisciplinarni metodološki pristupi istraživanja problematike odgoja i obrazovanja. Rezultatima istraživanja i njihovim interpretacijama, u predstavljenim prilozima ovoga broja, ponuđene su nove i inovativne deskripcije, klasifikacije, definicije, znanstvena objašnjenja i razumijevanja te predikcija i kontrola istraživanih fenomena odgoja i obrazovanja. Time i dalje razvijamo interdisciplinarnost i multidisciplinarnost Hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje. Stoga nam je iznimno drago što na ovaj način predstavljamo nove znanstvene doprinose istraživanja autora predstavljenih priloga. U tom pogledu, i dalje vam želimo mnogo uspjeha u vašim kreativnim i inovativnim istraživanjima i znanstvenim projektima te se radujemo vašim novim kvalitetnim radovima u 2021. godini.


Author(s):  
Andrea Vrbik ◽  
Ivan Vrbik ◽  
Srna Jenko Miholić

This study was conducted among 137 male students (average age 16.1) of a vocational high school via an online questionnaire concerning online schooling, PE class participation and participation in recreational (leisure) activities before and during the pandemic lockdown. According to the p-value of the Wilcoxon test (p=0.014), the mean value (3.92:3.61), the mode value (4:3) and the frequency of the mode value (46:48) for the observed variables, the students attended PE classes when they were held regularly significantly more than online PE class. Furthermore, the p-value of the Wilcoxon test (p=0.003), the mean (3.72:3.41), the mode (5:3) and the frequency of the mode (57:46) value indicated that students were significantly more engaged in recreational activities before the lockdown than during the lockdown. In order to encourage physical activity during online schooling, a few possible solutions are presented.Key words: corona virus; physical activity; sedentary behaviour; screen time; youth. --- U ovom istraživanju sudjelovalo je 137 učenika muškoga spola (prosječna dob 16,1) srednje strukovne škole putem upitnika koji se odnosio na online nastavu, sudjelovanja na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture prije i tijekom općega zatvaranja izazvanog koronavirusom, te bavljenje rekreacijskim aktivnostima prije i tijekom općeg zatvaranja. Prema p-vrijednosti Wilcoxonova testa (p = 0,014), aritmetičkoj sredini (3,92 : 3,61), modu (4 : 3) i frekvenciji moda (46 : 48) promatranih varijabli, učenici su pohađali značajno više nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture kad se održavala normalno u odnosu na online nastavu. Nadalje, p-vrijednost Wilcoxonova testa (p = 0,003), aritmetička sredina (3,72 : 3,41), mod (5 : 3) i frekvencija moda (57 : 46) upućivali su na značajno veće sudjelovanje u rekreacijskim aktivnostima prije zatvaranja nego tijekom zatvaranja. S ciljem povećanja tjelesne aktivnosti tijekom online nastave, predloženo je nekoliko mogućih rješenja.Ključne riječi: koronavirus; tjelesna aktivnost; sjedilačko ponašanje; vrijeme uz ekran; mladi


Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document